Sindikalist Stipić o dopisu Musić Milanović: Pritisak na škole ni promjena ocjena nisu usamljena pojava

Burne su reakcije zbog dopisa Sanje Musić Milanović srednjoj školi koju pohađa njezin sin. Ministarstvo je pokrenulo inspekcijski postupak i provjerit će se je li prekršen pravilnik i zakon. Temeljem toga će se donijeti pravorijek koji će se uputiti ravnatelju škole i onda postupiti u vezi s onim što je uočeno, izjavio je u emisiji “Otvoreno” Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u školstvu “Preporod”, napominje da ni pritisak na škole ni promjena ocjena nisu usamljena pojava te da su ocjene odavno prestale biti pokazatelj učeničkih postignuća.

>Musić Milanović slala mail školi: Njenom i predsjednikovom sinu mijenjali već zaključene ocjene?

> Milanović o svojoj supruzi i interveniranju u školi njihova sina: Da je to meni mama napravila, ja bih poludio

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno sudjelovali su Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u školstvu “Preporod”, Josip Matković, osnivač i administrator nastavničke grupe „Školska zbornica” te prof. dr. sc. Dubravka Miljković, psihologinja i pedagoginja.

Ministarstvo pokrenulo inspekcijski postupak

Paljak je rekao da je Ministarstvo pokrenulo inspekcijski postupak te da će se provjeriti je li prekršen pravilnik i zakon. Temeljem toga će se donijeti pravorijek koji će se uputiti ravnatelju škole i onda postupiti u vezi s onim što je uočeno.

– Doživljava li netko ono što je napisano ili izrečeno kao pritisak na sebe, to je individualna kategorija. Činjenica je da je profesor taj koji vodi učenike i zaključuje samostalno ocjene i snosi odgovornost za donošenje odluke, dodao je.

Hitrec je rekla da će se tek vidjeti po nalazu prosvjetne inspekcije tko treba snositi sankcije te da je ravnatelj odgovorna osoba, a nastavnik je onaj tko je zaključio ocjene. Je li to bilo pod pritiskom i na koji način se to dogodilo teško je pretpostavljati, kaže i dodaje, da se to može znati tek nakon uvida prosvjetne inspekcije.

Je li ovo jedina izolirana situacija?

Odgovarajući na pitanje treba li biti otkaza, ako se dokažu propusti, Hitrec smatra da ne treba. To je kod nas često populistički, kad je bilo kakva greška u školi, onda se smatra da će se to riješiti otkazom, izjavila je.

– Je li ovo jedina izolirana situacija? To je situacija koja je izašla u medije. Da je majka bila neka druga gospođa, a ne ova, bi li bila ista reakcija za isti postupak? To je isto nešto o čemu treba voditi računa, kazala je Hitrec. Smatra da bi trebala biti ista reakcija, ali nije sigurna da li bi i bila.

Naglasila je kako se ne želi izgubiti kontakt s roditeljima te kako se tijekom cijele godine treba komunicirati, ali to ne znači da će se ispuniti sve njihove želje.

Sve više pritisaka u školama

Je li skandalozno što su se ocjene promijenile, na ocjenu više, nakon što su bile zaključene, upitala je Željka Stipića urednica i voditeljica Zrinka Grancarić.

– Teško mi je na to pitanje odgovoriti, tim više što još mnoge informacije tu nedostaju, kazao je. Smatra da ni pritisak ni promjena ocjena nisu usamljena pojava.

– Nažalost, u našim školama sve je više i više pritisaka. I oni nisu samo krajem školske godine, tada su najveći, a ima ih tijekom cijele školske godine. Naprosto, to je jedna zona sumraka, jedno područje koje nikoga ne zanima dok se ne dogodi ovako nešto. I hvala gospođi Musić Milanović, ona je zapravo omogućila da se ozbiljno progovori o jednoj stvari koju se već jako dugo neozbiljno u ovoj zemlji shvaća. Ocjene su odavno prestale biti pokazatelj učeničkih postignuća. Mogu to reći iz vlastitog iskustva, pripadao sam onim nastavnicima koji… Mogu to reći, nikada nisam promijenio svoju ocjenu, hvala Bogu da je bilo tako. Mogu reći da je to čak i bila normalna stvar kad sam ja počinjao raditi. Danas to više nije normalno. Danas je puno više konformista, a puno manje heroja u našim zbornicama, rekao je Stipić.

– Nikada se nije dogodilo da bi neki nastavnik imao bilo kakvih problema zbog prevelikog broja odličnih ocjena. Ali zbog slabih ocjena imate problema s ravnateljem, vrlo često sa svojim kolegama, s roditeljima. Naravno da ljudi idu linijom manjeg otpora, kazao je i priznaje da je to poražavajuće.

> Željko Stipić za Narod.hr: ‘Političari, u izbornoj godini, neće preispitivati regularnost školske godine’

Matković je rekao kako se podizanje ocjena događa već desetljećima. On to ne prihvaća, ali govori kako se i najjači karakter s vremenom umori od opravdavanja zašto je dao neku ocjenu. Naglašava kako se sustav treba mijenjati.

Paljak: Petica je postala mjerilo svega i to pokušavamo promijeniti

Kao učitelj i ravnatelj škole Paljak se susretao s pritiscima glede svog rada, ali nikada nije poklanjao ocjene.

– Važno mi je bilo da sam pravedan, da je kriterij ujednačen i prema svima isti. Petica je sada postala mjerilo svega i to pokušavamo promijeniti s novim pravilnikom i nacionalnim ispitima. Pritisak na peticu je strašan. Na razini Hrvatske je u osnovnoj školi 60 % petica, 30 % vrlo dobrih i 9 % dobrih. To je znakovito, rekao je i dodao kako je u srednjim školama 48 % vrlo dobrih i 26 % odličnih. Onih s 5,0 u osnovnim školama je oko 25-30 posto, a u srednjim tri i nešto posto, dodao je.

Miljković: Dijete se naviklo da netko stalno lebdi nad njim. Ono kasnije ne zna s problemima izaći na kraj

Na pitanje šteti li se djetetu s ovakvim postupkom ili ga se štiti. Miljković je rekla kako se ovakvim postupkom šteti djetetu.

– Roditelji žele previše zaštititi djecu, nastojeći spriječiti kod djeteta svako negativno iskustvo i čine mu “medvjeđu uslugu”, naglasila je.

Dijete je naviklo da netko stalno lebdi nad njim i gleda gdje kakav problem treba riješiti, kaže objašnjavajući da su to “roditelji helikopteri”. U konačnici se događa to da kada dijete jednog dana stane na svoje noge i suoči se s problemima, ono ne zna kako tome izaći na kraj. Zato je, kako kaže, sve više depresije u sve nižoj životnoj dobi.

– Umjesto da djeci postavljamo nekakve ciljeve i prepreke, mi sve činimo da ono ima ravni put na kojem ne treba o ničemu misliti, istaknula je Miljković.

Hitrec: Put za rješavanje pritisaka na škole su nacionalni ispiti

Na pitanje, dovodi li aktualni slučaj u pitanje sve ocjene u toj školi, Hitrec je rekla da bi se to moglo tako reći, ali da to nije tako te da većina nastavnika radi profesionalno, pa ako se suočavaju s pritiscima, oni ne posustaju.

Poznato je, kaže, da se pritisci više događaju u osnovnoj školi zbog upisa u srednje škole. Naglašava da je put prema iskorjenjivanju toga nacionalni ispit koji je jedino vanjsko vrednovanje znanja i da će se tako rasteretiti nastavnike od subjektivne procjene učenika te će se onda moći više posvetiti procesu poučavanja.

– Meni su roditelji prijetili bombama, vatrenim oružjem, no od kada su uvedeni e-upisi, više škola nema ništa s tim i očito je sve riješeno, rekla je.

Stipić: Važne poruke i problemi mogu se iščitati iz pisma Musić Milanović, na koje se nitko nije osvrnuo

Stipić naglašava kako je slučaj gospođe Musić Milanović jedan nepromišljen potez visoko pozicionirane osobe, ali da se iz njezinog pisma mogu iščitati važne poruke.

– Ona naglašava da se sve češće u školama učenike ispituje i gradivo koje se nije svladalo. Sindikat na taj problem upozorava već dvije godine. Hrvatska je jedna od rijetkih država koja ništa sustavno nije napravila oko pitanja nadoknađivanja gradiva koje je nastalo kao posljedica nastave na daljinu i svega onoga što se događalo. To je vrlo važan problem na koji ona upozorava u svom pismu. Drugi problem na koji upozorava je organizacija rada škola u posljednjim danima nastave. Idući uočeni problem su zamjene nastavnika. To je vrlo veliki problem ravnateljima jer je sve teže naći zamjenu, a osobito za neke profile. Matematičari su tu sigurno na prvom mjestu. To je izuzetno ozbiljan problem, kazao je među ostalim Stipić.

Miljković: Roditelji prije nisu znali gdje je fakultet, a sada ih je na upisima više, nego budućih studenata

Roditelji dolaze zbog djece urgirati i na fakultete, kazala je Miljković.

– Obično roditelji nisu niti znali gdje je fakultet, a sada je pri upisima više roditelja, nego budućih studenata. Roditelji nazivaju profesore i dolaze na fakultet. Meni je jedna gospođa došla i napala me zato što sam njezinu kći srušila na ljetnom roku. Srušila sam je zbog varanja. Gospođa me napala i rekla da sam njezinoj kćeri upropastila ljetovanje, jer je morala cijelo ljeto učiti. Naravno da to nije promijenilo moj odnos prema budućim studentima, kazala je Miljković i dodala kako je na nekim fakultetima čak vidjela obavijest roditeljima da ne dolaze na konzultacije.

Hitrec je rekla kako je histerija s upisima u srednje škole počela onog trenutka kada su svi počeli prolaziti s odličnim. Sada se vrlo teško može odrediti koliko vrijedi koja petica.

Paljak naglašava kako se nacionalne ispite pisalo i tu je vidljivo da ocjene iz 5 predmeta odskaču od onog što je zaključeno. Sustav nacionalnih ispita će rasteretiti učitelje, istaknuo je.

Stipić je rekao kako smatra da obrazovanje nikoga ne zanima. Kako kaže, najbolji primjer je to što je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u kojoj se ništa nije poduzelo u nadoknađivanju gradiva koje se nije svladalo unatrag dvije i pol godine. Paljak se s time nije složio.

Matković je rekao da je jedini način kako se boriti protiv hiperprodukcije odlikaša, vanjsko vrednovanje.

Miljković je rekla kako je važna kategorija ta da mi u Hrvatskoj uskoro nećemo imati nastavnika. Sve je manje studenata koji odabiru nastavnički smjer zato što su nezadovoljni plaćama koje će imati kao nastavnici.