Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj mogao bi zbog tijesnog rezultata u prvom krugu proteći u znaku oštrijeg političkog sučeljavanja dvoje kandidata za Pantovčak, pri čemu će jedan od elemenata biti i njihovo jasnije određivanje prema strankama koje stoje iza njihove kandidature, ocjenjuju u utorak u svojim komentarima slovenski mediji.
Predsjednik Ivo Josipović se u dosadašnjim raspravama spretno distancirao od neuspješne gospodarske politike SDP-a, navodi u komentaru ljubljansko “Delo”, ali dodaje da je u predstavljanju svog budućeg programa aktualni predsjednik imao teškoće.
“Josipovićev program Pravi put temelji se na ustavnim promjenama koje bi trebale postaviti okvir za korjenite reforme javne uprave i transformaciju države ka jačanju demokracije, ekonomskog i održivog razvoja Hrvatske. No, on do sada nije pružio uvjerljiv odgovor zašto te promjene nije potaknuo već u svom prvom mandatu”, navodi vodeći slovenski list.
S druge strane, navodi “Delo”, protukandidatinja Kolinda Grabar Kitarović svojim programom Za bolju Hrvatsku ističe svoju ulogu spasiteljice države iz ekonomske krize, makar je mnogi upozoravaju da je u tome ključna uloga vlade, a ne predsjednika države.
Kandidatkinja HDZ-a promiče svoj imidž “umjerene konzervativke” i ne želi se uvući u ideološke rasprave kako bi se približila glasačima centra, ali pri tome teško može izbjeći vezu s prijašnjom vladom HDZ-a obilježenom teretom korupcije, navodi slovenski list.
“Kolinda Grabar Kitarović se verbalno distancira od ideoloških smjernica HDZ-a, ali će teško izbjeći teret činjenice da je zauzimala ministarski položaj u prvom kabinetu Ive Sanadera koji je vodio dvije najkorumpiranije hrvatske vlade”, ističe “Delo”, te dodaje da će kampanja u drugom krugu biti “manje sportska” od dosadašnjih suočavanja predsjedničkih kandidata.
Mariborski list “Večer” navodi da nikada do sada predsjednički izbhori u Hrvatskoj nisu bili tako izjednačeni i tijesni, te upozorava na znatno veću prednost koju su Josipoviću pokazivale predizborne ankete u odnosu na stvarne rezultate prvog kruga.
Ankete su sasvim pogriješile u razlici između prvo dvoje kandidata jer su Josipoviću cijelo vrijeme davale oko deset posto prednosti, što se na kraju rastopilo na samo malo više od jedan posto, navodi mariborski list, te dodaje da je uz to veliko iznenađenje u prvom krugu zabilježio mladi kandidat Živog zida Ivan Sinčič.
“Politički autsajder dobio je skoro 17 posto glasova, a najavljivali su mu manje od deset”, navodi list, te dodaje da je rezultat drugog kruga sasvim neizvjestan.
Postoji više razloga zašto je Josipović izgubio ulogu uvjerljivog favorita, a prvi je vlada Zorana Milanovića, navodi “Večer”.
“Milanovićeva koalicija je prema anketama na dnu svoje popularnosti, u prvom redu zbog ekonomske situacije, ali i Milanovićeve arogancije. Drugi je razlog u tome što birači nisu povjerovali u Josipovićev ambiciozni predizborni program o ustavnim reformama koje bi donijele pozitivne ekonomske učinke, makar je Josipović inače jedan od kultiviranijih predsjednika u Europi”, navodi list.
Mediji u BiH: “Fenomen Sinčić” najvažniji događaj hrvatskih predsjedničkih izbora
Fenomen Ivana Sinčića najzanimljiviji je dio sadašnjih izbora za predsjednika Hrvatske jer on pokazuje koliko je veliki udio njenih građana koji ne vjeruju niti jednoj od dvije velike rivalske političke frakcije, bit je komentara što ih u utorak donose bosanskohercegovački mediji osvrčući se na ishod prvog kruga hrvatskih predsjedničkih izbora.
Iako ističu da drugi krug donosi zanimljivu i neizvjesnu utrku između aktualnog predsjendika Ive Josipovića i njegove protukandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović komentatori bosanskohercegovačkih dnevnih listova također upozoravaju da će glasovi onih koje je za sudjelovanje na izborima motivirao Sinčič u tome imati posebnu važnost.
“Dnevni avaz” smatra kako je Sinčićev izborni rezultat kao “potpuni politički anonimus” nadmašio sva očekivanja.
“Njegov iznenađujući uspjeh sasvim sigurno je poruka vlastima da su ljudi, ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji željni promjena i novih lica. Sinčićeva afirmacija kao političara poruka je da novi projekti mogu uspjeti, usprkos tome što etablirane politike i dalje drže glavne konce igre”, piše “Avaz” aludirajući time na mogućnost da se nešto slično dogodi i na političkoj pozornici u Bosni i Hercegovini.
Banjolučke “Nezavisne novine” pak kroz komentar kojega potpisuje Nino Raspudić svojim čitateljima sugeriraju kako je velika uloga onog dijela biračkog tijela koji “glasuje hirovito” odnosno protiv postojećeg političkog establišmenta čineći to čak i kada se ne nude realna rješenja za aktualne probleme.
“Na ovim izborima ulogu političkog medija za kanaliziranje prosvjedne energije preuzeo je dvadesetčetverogodišnji Ivan Vilibor Sinčić, mladić čija je kampanja predstavljala kombinaciju brutalnih istina o pravim vladarima Hrvatske u vidu stranih banaka i o njima ovisne oligarhije u što se nije usudio dirnuti nijedan drugi kandidat, fokusiranja na probleme ovrha i deložacija građana iz stanova koje ne mogu otplaćivati, a kojima se protivi udruga ‘Živi zid’ koja ga je kandidirala, s jedne, i krajnje političke i ekonomske naivnosti i neupućenosti, s druge strane”, pišu “Nezavisne”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
