Tužiteljstvo je najavilo žalbu na odluku suca istrage Zorana Luburića, koji je oslobodio sve pritvorene i osumnjičene u slučaju Agrokor, osim Ivice Todorića.
Zagrebačka županijska državna odvjetnica Sani Ljubičić kazala je da Todorića i ostale sumnjiče za stjecanje nepripadne koristi od preko milijardu kuna, a najavila je da će “kada se ostvare uvjeti” zatražiti i blokadu imovine, javlja HRT.
Žalbu su najavili i odvjetnici Ivice Todorića koji se prema tvrdnjama tužiteljstva okoristio za preko milijardu kuna.
“Osim za Ivicu Todorića za nikoga nema istražnog zatvora, mjera opreza ili kućnog pritvora, a ja bih rekao da nema ni nekog velikog postupka. Ali o tom potom”, kazao je izlazeći sa suda odvjetnik Piruške Canjuge Anto Nobilo.
> Županijski sud u Zagrebu: DORH treba odlučiti o raspisivanju europskog uhidbenog naloga
U istrazi bi trebalo biti ispitano 60-ak svjedoka, a upravo zbog mogućeg utjecaja na njih tužiteljstvo je za sve osumnjičenike zatražilo istražni zatvor.
Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.
Svi osumnjičeni terete se za više kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznena djela krivotvorenja, odnosno za zlouporabe u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje isprava i nezakonito vođenje poslovnih knjiga.
Što je Državno odvjetništvo?
Nakon što je s dužnosti razriješena Željka Pokupec na njezino mjesto u veljači 2015. imenovana je Sani Ljubičić, dotadašnja zamjenica ravnateljice USKOK-a.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske prema Ustavu RH samostalno je i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.
Državno odvjetništvo jedinstveno je pravosudno tijelo koje se ustanovljuje za cijelo područje Republike Hrvatske, a na čelu kojega se nalazi Glavni državni odvjetnik. Unutar Državnog odvjetništva ustrojena su općinska državna odvjetništva te županijska državna odvjetništva. Državno odvjetništvo ustrojeno je strogo hijerarhijski, pa prema tome općinska državna odvjetništva podređena su županijskim državnim odvjetništvima, a ova Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Glavnoga državnog odvjetnika imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor, na prijedlog hrvatske Vlade, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Glavni državni odvjetnik ima svoje zamjenike. Trenutačno dužnost Glavnog državnog odvjetnika obavlja Dinko Cvitan, koji je na toj poziciji naslijedio Mladena Bajića.
Državno odvjetništvo u kaznenim predmetima poduzima progon i zastupa optužbu protiv počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti ili po prijedlogu, zastupaju Republiku Hrvatsku, vodi nadzor nad radom cjelokupne državnoodvjetničke organizacije, te obavlja i druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava.
Također po propisima o raspolaganju državnom imovinom, DORH daje prethodno mišljenje na prodaju državnog zemljišta ili druge imovine.
Kad je u pitanju suzbijanje korupcije, koja je jedan od temeljnih hrvatskih problema, DORH tu ima najveću ulogu.
Državno odvjetništvo ravna specijaliziranim tijelom zaduženim za progon korupcije i organiziranog kriminala, koje je svima poznato pod imenom USKOK ili punim nazivom Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Tko procjenuje rad DORH-a?
S obzirom na širok opseg dužnosti i djelovanja, DORH je dužan podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o stanju i kretanju prijavljenog kriminaliteta u prethodnoj godini.
Postupanje državnog odvjetništva u slučaju Agrokor
Prvu kaznenu prijavu za slučaju Agrokor podnio je kao građanin predsjednik Mosta Božo Petrov još dok je bio predsjednik Hrvatskog sabora.
Nakon toga se pojavila informacija da policija temeljem naloga zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva “provodi izvide” u Agrokoru. Petrov je o podnošenju prijave protiv vlasnika koncerna Agrokor Ivice Todorića izvijestio krajem ožujka 2017.
Po Zakonu o kaznenom postupku državni odvjetnik dužan je donijeti odluku o kaznenoj prijavi u roku od šest mjeseci od dana upisa prijave u upisnik i o tome obavijestiti podnositelja prijave uz navođenje kratkih razloga odluke, no u nekim pravosudnim krugovima smatraju da je riječ o instruktivnom, a ne obvezujućem roku.
Prema Zakonu o kaznenom postupku postupanje tijekom izvida kaznenih djela je tajno, no prema istom zakonu tijelo koje provodi izvide može, kada to nalaže interes javnosti, o tijeku izvida izvijestiti javnost na način propisan zakonom.
Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan izjavio je početkom listopada da slučaj dobro napreduje i da se DORH s tim predmetom može nositi. DORH je angažirao i sve potrebne stručnjake, a bit će i dovoljno sredstva za provedbu istrage, kazao je tada Cvitan.
Na upit postupa li DORH po anonimnoj prijavi protiv ministrice gospodarstva Martine Dalić i vladinog povjerenika za Agrokor Antu Ramljaka, Cvitan je odgovorio da DORH postupa po svim prijavama kao i u svim drugim predmetima.
Tko odlučuje o istražnom zatvoru?
Sudac istrage ispituje formalnu ispravnost podnesene optužnice te može rješenjem odbaciti optužnicu (ako je izjavljena od neovlaštene osobe, ili ako nisu bili ispunjeni uvjeti za podizanje optužnice ili ako je nepravodobna).
Propisno sastavljenu optužnicu sudac istrage dostavlja okrivljeniku i branitelju – koji mogu podnijeti pisani odgovor na optužnicu u roku od osam dana od primitka optužnice.
Optužnicu sa spisom istrage i odgovorom na optužnicu, ako je podnesen, sudac istrage bez odgode dostavlja optužnom vijeću.
Na sjednicu se pozivaju državni odvjetnik, oštećenik, okrivljenik i branitelj ako ga ima.
Kao najteža mjera koja se može odrediti okrivljeniku u kaznenom postupku, istražni zatvor je institut našeg kaznenog procesnog prava koji je itekako pravno osjetljiv zbog svojih posljedica.
Istražni zatvor je najotegotnija mjera osiguranja prisutnosti okrivljenika. Posebno je osjetljiv jer se određuje prije pravomoćnog utvrđenja nečije krivnje što je protivno presumpciji okrivljenikove nedužnosti. Sam naziv istražni zatvor je novina u našem procesnom pravu, navodi Pravna klinika zagrebačkog Pravnog fakulteta, jer se do donošenja novog Zakona o kaznenom postupku rabio naziv pritvor.
Istražni zatvor se mora ukinuti čim se promjene okolnosti zbog kojih je određen. Opća i temeljna pretpostavka, odnosno uvjet odnosi se na postojanje osnovane sumnje da je određena osoba počinila kazneno djelo. Ta pretpostavka mora biti ispunjena uz jednu od pretpostavki koje se odnose na postojanje određene vrste opasnosti koja se istražnim zatvorom želi spriječiti. Te pretpostavke su da:
1) je okrivljenik u bijegu ili osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći (krije se, ne može se utvrditi njezina istovjetnost i slično),
2) osobite okolnosti upućuju na opasnost da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake, sudionike ili prikrivače,
3) osobite okolnosti upućuju na opasnost da će ponoviti kazneno djelo ili da će dovršiti pokušano kazneno djelo, ili da će počiniti teže kazneno djelo za koje je prema zakonu moguće izreći kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu, kojim prijeti,
4) je istražni zatvor nužan zbog posebno teških okolnosti počinjenja kaznenog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora,
5) okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doći na raspravu.“(ZKP članak 123.)
Postupak i trajanje
O istražnom zatvoru može odlučiti samo sud tj. sudbena tijela. Ta tijela su: sudac istrage, optužno vijeće, raspravni sud, žalbeno vijeće, drugostupanjski sud. Do podnošenja optužnice istražni zatvor određuje sudac istrage.
Europski uhidbeni nalog
Europski uhidbeni nalog oblik je pravosudne suradnje koji je u hrvatsko zakonodavstvo implementiran Zakonom o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama Europske unije, a koji je stupio na snagu ulaskom Republike Hrvatske u EU.
Europski uhidbeni nalog među državama članicama Europske unije gotovo savršeno funkcionira.
Vlasnik Agrokora sada ima tri dana da se javi u Remetinec ili će protiv njega biti raspisan europski uhidbeni nalog, odnosno interpolova tjeralica.
Europski uhidbeni nalog, rekao je u četvrtak glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić, raspisuje se u trenutku kad je doneseno rješenje o određivanju istražnog zatvora, odnosno nacionalna ili eventualno međunarodna tjeralica, a to je već sada.
Što se tiče prava žalbe na odbijanje prijedloga istražnog zatvora za osumnjičenike, tu je rok kratak, DORH ima 24 sata od trenutka kad zaprimi pisani otpravak sa suda. Načelni rok za Ivicu Todorića iznosi tri dana, kaže Devčić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
