Šola: Šprajc je medijska reinkarnacija pokojnog svećenika don Ante Bakovića

šprajc
Montaža: Narod.hr, izvor: Knjižara nova, snimka zaslona

Agencija za elektroničke medije donijela je odluku da ugledni novinar iz Hrvatske Zoran Šprajc, komentirajući pedofiliju u Katoličkoj crkvi, nije učinio govor mržnje, već da se radi o satiri, bez obzira na vulgarnost, psovke koje je rabio. Gospodin Šprajc u tom je šaljivdžijskom komentaru, podsjećam, svim odraslim vjernicima Katoličke crkve poručio da se j…bu među sobom, piše Ivica Šola u svojoj kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomično prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uistinu, što je tu problematično i zašto bi govor mržnje bilo nešto ako se rabi, doduše prostački, ali proaktivni glagol? Naime, taj je glagol u skladu i s državnom pronatalitetnom politikom i s crkvenim naukom o prokreaciji izrečen već na prvim stranicama Biblije, “plodite se i množite”. U tom smislu, Šprajcova, iako prostačka, doskočica prema vjernicima katolicima treba biti shvaćena kao dio napora našeg društva za poboljšanjem demografske slike.

Možda će vas zanimati

Agencija za elektroničke medije tvrdi da je Šprajc samo bio sarkastičan, da nije iskazivao mržnju prema katolicima

Pitanje je bi li Vijeće također zaključilo da je riječ o sarkazmu da je Šprajc na zub uzeo npr. liječnike, homoseksualce, novinare, dakle skupine među kojima također ima pedofila

Iznimna senzibilnost

Nesumnjivo je stoga i da je Agencija za elektroničke medije ispravno prepoznala da je g. Šprajc zapravo na liniji katoličkog nauka, da je on medijska reinkarnacija jednog pokojnog svećenika, don Ante Bakovića koji je, bez psovke doduše, pozivao vjernike na isti rađanju otvoren čin.  U tom smislu prava je šteta, pa i nepravda, što Agencija koja je amnestirala satiričara g. Šprajca od govora mržnje odluku nije donijela jednoglasno, što ide na dušu dvije demografski neprosvijećene osobe u toj Agenciji koje su bile protiv, odnosno suzdržane.

(…)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Budući da je g. Šprajc ovim svojim j…čkim komentarom pokazao iznimnu senzibilnost za prokreativnu oskudnost u Hrvata, svakako bi bilo dobro, u svrhu poboljšanja njegova daljnjeg angažmana, ukazati mu na nekoliko stvari.

Budući da se iste stvari, zločini pedofilije, događaju i u drugim vjerskim zajednicama, očekuje se da se istim riječima i prokreativnim glagolom obrati i vjernicima islamske ili židovske vjeroispovijesti. Oni će itekako razumjeti satiru, kao i dobronamjerni poziv da se međusobno j…bu, da ih bude više, a ne samo katolika, Hrvata, što je u skladu s naprednim nastojanjima pretvaranja i Lijepe naše u još brojnije, ali multikulturalno i multikonfesionlno društvo, a ne da se samo Hrvati katolici j…bu, što je diskriminacija i neka vrsta klerofašizma. Jer, ako se svi pripadnici naših naroda i narodnosti ne budu j…li, nestat će druge vjerske i nacionalne manjine, što nije u skladu s europskim vrijednostima i politikom Vlade prema manjinama i koalicijskim partnerima.

Inače taj aktivni pronatalitetni glagol, j….ti, čest je i kod drugih naših autorica i autora koji su omiljeni među malim, običnim čovjekom i ranjivim skupinama za koje se u svojim tekstovima zdušno zalažu. Tu možemo spomenuti dvoje također vrsnih satiričara, samo najpoznatije, a to su gospođa Vedrana Rudan i gospodin Boris Dežulović. Potonji je spolnu aktivnost proširio i na j…nje s gradom, konkretno Vukovarom, dok gospođa Rudan, osim što i inače često barata tim glagolom i spolovilima u svojim duhovitim tekstovima, u zadnjemu pod iznimno kreativnim naslovom “Ivan Đavao Drugi”, još i proklinje pape i svećenike, što će svakog tko razumije satiru nasmijati do suza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Traumatični događaji

Nažalost, postoje i zatucani puritanci koji u tolikim psovkama koje su u esenciji poziv na pronatalitetnost u Hrvata ne vide tek govor mržnje, već i koprolaliju. Što me kao vjernog čitatelja i obožavatelja spomenutih autora duboko vrijeđa.

Naime, prema, kolokvijalno, Krležinu leksikonu, koprolalija je “bolesna potreba za govorenjem nepristojnih, bestidnih riječi, kletvi i sl., česta u plašljivih i nesigurnih adolescenata te kod nekih neuroza”.

Koprolalija, kao psihički poremećaj, često se povezuje i uz Touretteov sindrom (TS), no nije istoznačnica, nazvan po francuskom neurologu Gillesu de la Touretteu koji je opisao njegovu kliničku sliku krajem 19. stoljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Liječnici se još ne slažu ni oko uzroka koprolalije ni TS -a.

Ipak, što se TS-a tiče, prema istraživanju Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington u St. Louisu, u ispitanika s TS-om značajna je veća količina sive tvari u talamusu, hipotalamusu i srednjem mozgu, a količina bijele tvari u medijalnom mozgu.

Prefrontalni korteks je manji nego kod normalnih ispitanika. Stoga se preporučuje farmakološki tretman.

Što se pak koprolalije tiče kao dijela TS-a, njezine uzroke znanstevnici uglavnom ne vide endogeno, već egzogeno, kao posljedicu nekoga izvanjskog traumatičnog događaja, frustracije i potisnute ljutnje koja onda eksplodira u psovku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Takvi traumatični događaji za neke ljude, konkretno na ovim prostorima, mogu biti: propast Jugoslavije, nastanak neovisne hrvatske države, potpisivanje Vatikanskih ugovora, osvojeno srebro i bronca hrvatske nogometne reprezentacije pod palicom bogobojaznog Hrvata katolika Zlatka Dalića, vojno-redarstvena operacija “Oluja”, oslobađanje grada heroja, Vukovara, i obilježavanje njegove žrtve kao mjesta posebnog pijeteta, skidanja Titova imena s mjesta najljepšeg zagrebačkog trga, ili neki treći traumatični i frustrirajući događaj.

No, Bogu hvala i blaženom Stepincu da postoji Agencija za elektroničke medije koja je dala svoj pravorijek i gospodina Šprajca oslobodila bilo kakvih bolesnih optužbi kojekakvih puritanaca, agelasta, koji nemaju smisla za satiru, koje poziv na takvu boguugodnu radnju kao što je koitus na način Šprajcova rječnika vrijeđa.

(…)

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.