Ana Kovačić, koja se predstavlja kao kulturna radnica iz Hrvatske, odluku Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije o protjerivanju iz zemlje opisala je osjećajem ‘nepravde i nelagode’. Istražili smo tko je ona i na koji način je udruga Što, kako & za koga/WHW, za koju radi – povezana s Tomislavom Tomaševićem i Možemo.
Pet hrvatskih državljanki, predstavnica nevladinih udruga koji su u Beogradu sudjelovale na radionicama u organizaciji Erste Stiftunga, proveo je dobar dio noći u beogradskoj policiji. Ona ih je na kraju protjerala iz Srbije te im zabranila ulazak u zemlju na godinu dana. Ukupno ih je protjerano 13, ali ostali nisu hrvatski državljani.
U Rješenju koje su im izdali kao razlog deportacije navedeni su ‘razlozi zaštite bezbednosti Republike Srbije i njenih građana’. O svemu su obaviješteni Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova, javlja Jutarnji list.
Zbog pet hrvatskih državljanki koje su uhićene, a zatim i protjerane iz Srbije, ministarstvo vanjskih poslova uputilo je Srbiji prosvjednu notu.
Ministarstvo vanjskih poslova (MVEP) u prosvjednoj noti zatražilo je obrazloženje i izrazilo oštar prosvjed zbog ponašanja prema hrvatskim državljankama. Ministarstvo je najavilo i da će poduzeti nekoliko mjera protiv Srbije. Među ostalim je revidiralo preporuku o putovanju hrvatskih državljana u Srbiju.
Kovačić je iz Zagreba, a na radionicama je predstavljala kustoski kolektiv Što, kako & za koga/WHW. Radionice su trajale tijekom dva dana, u ponedjeljak i utorak, a sudjelovalo je petnaestak osoba iz Hrvatske, Rumunjske, Slovenije, BiH i Sjeverne Makedonije.
Jedna od udruga bila je sumnjiva
Kad su završili s radionicama, sudionici su otišli na piće te se oko 23.30 sati vratili u hotel.
‘U lobiju su nas dočekali muškarci u civilnoj odjeći koji su nam prišli, na sekundu pokazali značke te rekli da su ‘policajci za strance’ i da ćemo morati s njima u postaju. Nisu odgovarali ni na jedno od naših pitanja, rekli su da nisu dužni to učiniti. Ništa nam nije bilo jasno, uzeli su nam dokumente i naložili nam da čekamo u lobiju’, za Jutarnji je ispričala Kovačić.
Nakon otprilike sat vremena muškarci su se vratili te, dvoje po dvoje, odvodili sudionike radionica u postaju.
> MVEP preporučuje da se odgode putovanja u Srbiju
U autu im je, kaže, jedan od njih rekao da imaju nalog za privođenje i natuknuo da je jedna od udruga, čiji su predstavnici sudjelovali na radionici, ‘sumnjiva’, nastavila je Kovačić.
Tko je Ana Kovačić?
Ana Kovačić rođena je 1980. godine. Ona je povjesničarka umjetnosti koja uglavnom radi kao kustosica i kulturna radnica. Ima magisterij iz povijesti umjetnosti i komparativne književnosti sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovala je u projektima Shame on You! (2013.-2015.), Liquidaton (2014./2015.) i My Sweet Little Lamb (2017./2018.), kustosirala je mnoge izložbe u GMK od 2013. godine, u Galeriji Galženica (2013./2014.), radila je kao novinarka za emisiju o suvremenoj umjetnosti Transfer na Nacionalnoj televiziji i napisala mnoge tekstove. Živi u Zagrebu, gdje radi kao direktorica Galerije Miroslava Kraljevića, producentica i dugoročna suradnica kolektiva WHW, Zagreb.
Ono što je manje poznato je da je i suradnica Srpskog narodnog vijeća. Otkrio je to u svojoj objavi Eugen Jakovčić.
“Jedna od privedenih, i ona kojoj je zabranjen na duže vrijeme ulazak u Srbiju, je Ana Kovačić, suradnica
@SrpskoV.
Naša posljednja suradnja s Anom je bila u vezi izložbe “SLANA – Radikalni krajobraz”, o ustaškom logoru na otoku Pagu, koja je postavljena u zg galeriji Nova”, objavio je Jakovčić.
Što je Što, kako & za koga / WHW?
Osnovan 1999. godine u Zagrebu Što, kako & za koga / WHW se predstavlja kao kustoski kolektiv koji radi u Zagrebu i međunarodno. Članice su kustosice Ivet Ćurlin, Ana Dević, Nataša Ilić i Sabina Sabolović, i dizajner i publicist Dejan Kršić. Zagrebački WHW tim čine i kustosica Ana Kovačić i voditeljica financija i EU projekata Gordana Borić, navode na svojim stranicama.
Sobolović, Nataša Ilić i Ivet Ćurlin vodile su Kunsthalle u Beču do 2023. No, iz Grada Beča nisu im produljili ugovor, a neformalno im je rečeno kako je program bio previše političan i orijentiran prema migrantskim zajednicama.
“To nije odgovaralo konzervativnim liberalnim krugovima socijaldemokratske stranke koja je na vlasti u Beču već niz desetljeća. Budući da smo dobile posao na temelju jasno pozicioniranog kolektivnog rada tijekom više od dvadeset godina, čudi nas da je itko od nas očekivao drugačije prioritete. Službene brojke kažu da u Beču živi 42 posto migrantske populacije, neformalno ih sigurno ima više. Naš program obraćao se toj realnosti grada”, ustvrdile su za Jutarnji list.
Za to vrijeme Ana Dević u Zagrebu vodila je Galeriju Nova. Oko iste je svojedobno bilo polemike s upravom Grada Zagreba. Tad je na mjestu gradonačelnika bio danas pokojni Milan Bandić, a za kulturu je bila zadužena Vesna Kusin. Tvrdili su kako je politička odluka da im se ne produlji ugovor za vođenje galerije Nova u Teslinoj ulici u centru Zagreba. Odluka je povučena nakon pritisaka.
Antifašizam, feminizam, LGBT i klimatske promjene
Zalažu se, između ostaloga, za antifašizam i feminizam.
“Uvijek nam je bila ključna sinergija pojedinaca, inicijativa, organizacija i neprofitnih medija koji ovdje nepokolebljivo rade i daju sve od sebe u borbi za pravedniji sustav, bez obzira na teške uvjete svog rada. Unutar svega toga pitanje antifašizma za nas je crvena nit. I naravno da je to bilo važno u Beču, javno se se govorilo o našoj prvoj izložbi ‘Što, kako i za koga, povodom 152. godišnjice Komunističkog manifesta’, spominjali su se nesvrstani i samoupravljanje, kolektivnost, feminizam i antifašizam”, ističu u intervjuu za Novosti SNV-a Milorada Pupovca.
Sukladno tome, nije im strano ni zalaganje za LGBT prava.
“Od referenduma o zabrani LGBT brakova desio se ogroman skok unazad, u skoro pa najgori period koji podsjeća na mračne devedesete za koje smo naivno mislili da su trajno iza nas, da su bile posljedica ratne pljačke i korumpirane tranzicije. Sve to se dešava uz međunarodnu podršku takvoj vrsti autoritarne, patrijarhalne, antikomunističke, konzervativne društvene situacije koja danas više nije nikakva iznimka u Hrvatskoj, ali ni u Evropi ni drugdje u svijetu”, kažu.
Posebno propagiraju ideologiju Odrasta, čiji je veliki zagovornik zagrebačka gradska vlast predvođena Tomaševićevom zamjenicom Danijelom Dolenec. Što o tome misle pokazale su izložbom “Planet, ljudi, skrb – to se zove odrast!”. A o njoj je za green.hr govorila Dević: “Odrast je znanstveni i društveni pokret čiji je izvorni naziv ‘décroissance’. Ta riječ na francuskom označava i povratak rijeke u svoj tok nakon poplave, što je vrlo simboličan opis pokreta. Danas prolazimo devastirajuće posljedice klimatskih promjena, kojima je uzrok ljudski faktor, a odrast je zalaganje za to da ljudi zauzmu odgovorniji stav prema okolišu. To je filozofija u kojoj je jedno od temeljnih načela uvjerenje da ljudi svojim razmišljanjem i djelovanjem i dalje mogu utjecati na planet i društvo i činiti ih boljima”.
Kustosice udruge WHW protjerane iz Beca zbog orijentiranosti prema migrantima, uz svog predsjednika Dejana Kršića, propagiraju i antifasizam, odrast, LGBT politike.. a mi to izdasno placamo… pic.twitter.com/Lxni0i4M4Z
— Nikita Stoja (@NikitaStoja) September 6, 2024
WHW promovira komunizam
“Matica hrvatska” spominje WHW u članku „Zagovaraju li neopartizanke povratak u šumu?“. Potpisuje ga Željko Kipke. Napisao je: „Galerija Nova na kraju godine zbraja aktivistička postignuća lijevo orijentiranih kolektiva te u simboličkom smislu poziva na povratak u šumu. Kako drukčije tumačiti promociju komunističke gerile 30-ih i 40-ih prošloga stoljeća kao presudnog obrasca u feminističkoj borbi za bolje društvo sutrašnjice? Pod agendom “Otvorit ću vrata ravno, ravno u vatru” kustoski kolektiv WHW nastoji skrenuti pozornost na partizansku revolucionarnu i kulturnu ostavštinu u Grčkoj i regionu kao katarzičnu u pogledu zacjeljivanja društvenih rana u Hrvatskoj“.
> Na venecijanskom bijenalu u Hrvatskom paviljonu osvanula slika ‘Wake me up in Jugoslavia’
„Na komornoj izložbi u Zagrebu gotovo sve je usmjereno na propagandu bivšega režima. U maniri zidnih novina u izlogu su predstavljene biografije komunističkih aktivistica, u galeriji pak mlada umjetnica (Vlatka Horvat) na TV-ekranu pjeva partizanske pjesme po sjećanju“, napisao je Kipke.
Tomaševićeva izdašna pomoć
Gradonačelnik Tomislav Tomašević putem natječaja dodjeljuje novac mnogim udrugama civilnog društva koje su povezane s Možemo. Pretpostavljate, među njima je i Što je Što, kako & za koga / WHW?.
> Tomašević će udrugama bliskim stranci Možemo dati i do 120 000 € u tri godine!
Ova udruga je u 2024. godini od Grada Zagreba dobila 124 300 eura.
Tomašević je 2024. godine objavio dokument „Višegodišnji programi institucionalne potpore – odobreni programi“. Time je odobrio dodatne iznose za udruge bliske Možemo. Na popisu se, pogađate, nalazi i WHW, kojem je za razdoblje 2024.-2026. odobren maksimalan iznos – 120 000 eura.
Na stranicama WHW-a još nije dostupno financijsko izvješće za 2024. godinu, ali planirani prihodi od donacija bili su preko 300 tisuća eura. Gledajući izvješće iz 2023. godine jasno je da je WHW ostvario oko 340 tisuća eura od donacija, od čega su 66 tisuća dobili iz državnog proračuna, a od lokalne i regionalne samouprave 33 tisuće eura. Zanimljiva je i brojka prihoda od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija koja iznosi 210 tisuća eura.
Radionica nije prva u Beogradu
Inače, program ovakvih radionica za područje bivše Jugoslavije, centralne i istočne Europe Erste održava još od 2015. godine, u sklopu Erste NGO Academy. Kovačić godišnje sudjeluje na njih četiri-pet. Ovo nije prvi put da su se održavale u Beogradu.
Zasad ostaju nepoznati detalji, osim onih koje je Kovačić iznijela. MVEP prikuplja saznanja, ponajviše od naših državljanki koje su se vratile u Hrvatsku. S obzirom na sve što smo doznali o Kovačić, možda bi slika bila jasnija kad bi i imena preostale četiri osobe bila poznata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa