Na prestižnom umjetničkom događanju – Venecijanskom bijenalu – ove godine Hrvatsku je, u okviru 60. Međunarodne izložbe vizualnih umjetnosti, predstavila Vlatka Horvat. Njezina izložba nosi naslov: „Priručnim sredstvima – By the Means at Hand“. Čitatelj koji je boravio u Veneciji poslao nam je jednu od slika koje su osvanule u Hrvatskom paviljonu. „Wake me up in Jugoslavia“ slika je koju je autorica smatrala važnom izložiti. Tko je Vlatka Horvat?
> Gradska lova članovima Možemo: Ovakvu umjetnost Tomašević plaća sa 110 tisuća naših eura
Venecijanski bijenale, ili punim nazivom Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti, je izložba koja se od 1895., uz manje prekide, održava svake druge godine na prostoru Vrtova bijenala (Giardini), Arsenala (Arsenale) i ostalih izložbenih prostora u Veneciji. U okviru Bijenala, uz međunarodnu umjetničku izložbu, održavaju se Međunarodni festival suvremene glazbe, Međunarodna filmska smotra, Međunarodni kazališni festival, Međunarodna smotra arhitekture i Međunarodni festival suvremenoga plesa. Na njemu su izlagali brojni hrvatski umjetnici: Vlaho Bukovac, Ivan Meštrović, Robert Frangeš-Mihanović i mnogi drugi.
Horvat izlaže iskustva umjetnika koji žive u dijaspori
Horvat je za Hrvatski paviljon na bijenalu osmislila svojevrsnu razmjenu između sebe i prijatelja te umjetnika koji su, poput nje, stranci u mjestima u kojima žive. Zamolila je svakog od njih da joj pošalje crtež ili dvodimenzionalni umjetnički rad koji odražava njihovo iskustvo života u dijaspori. U zamjenu, Horvat njima šalje svoj novi rad koji nastaje u Veneciji tijekom njezinog boravka u Hrvatskom paviljonu za vrijeme trajanja bijenala.
Svi umjetnički radovi putuju iz Venecije i u Veneciju putem neformalnih transportnih mreža, izbjegavajući poštanske ili transportne usluge. Putuju u prtljagama i rukama prijatelja, kolega i kolegica. Izložila je to povjerenica Antonia Majača. Naglasila je da će se ono s čime će se posjetitelji susresti u prostoru paviljona kontinuirano mijenjati. “Tako ćemo, umjesto singularne izložbe Vlatke Horvat kao autorice u jednom nacionalno definiranom okviru, izložiti veliku grupu međunarodnih umjetnika od kojih nitko ne živi tamo gdje je rođen”, rekla je ranije Majača.
> Ulični umjetnik Boris Bare koji crta Tita za svoju udrugu od Tomaševića dobio 2800 eura
Tko je Vlatka Horvat?
Vlatka Horvat je, kako piše na Facebook stranici Hrvatskog paviljona na bijenalu, “umjetnica koja u svom radu koristi različite medije i forme izražavanja – od skulpture, instalacije, crteža, kolaža i fotografije do performansa, videa, pisanja i izdavaštva. Rekonfiguriranjem prostora i društvenih odnosa koji u njemu djeluju, njezini projekti često obrađuju prekarne odnose između tijela, predmeta, materijala, arhitekture i pejzaža”. Ukratko, riječ je o modernoj umjetnici. Pod modernu umjetnost spada sve što moderni umjetnik predstavi kao umjetnost. Evo primjera što je umjetnost iz perspektive Vlatke Horvat. Stolicama je “produžila” noge, odnosno “modificirala ih”. Kako je to objasnila, pogledajte u priloženom videu.
Horvat je rođena u Hrvatskoj, kao srednjoškolka 1991. odlazi u Sjedinjene Američke Države gdje provodi 20 godina. Trenutačno živi u Londonu.
Umjetnost Vlatke Horvat izrazito cijeni i ministrica Obuljen Koržinek
„Svečano otvorenje Hrvatskog paviljona uveličali su brojni internacionalni i domaći posjetitelji kojima su se obratile Vlatka Horvat, umjetnica, Antonia Majača, kustosica, i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek“, objavljeno je u travnju ove godine. Šezdeseto Venecijansko bijenale počelo je 20. travnja, a završilo 24. studenog 2024. godine. Obuljen Koržinek za ovaj je projekt za HRT izjavila kako je on „za Hrvatsku najzahtjevniji i produkcijski i financijski projekt predstavljanja hrvatske umjetnosti. A mislim da je Vlatka Horvat i Antonija Majača, zapravo cijeli tim, da su savršeno odgovorili na temu ovogodišnjeg jubilarnog bijenala“.
Ministarstvo kulture i medija za Venecijanski bijenale ove je godine izdvojilo više od 330 000 eura. Koliko vrijedi rad Vlatke Horvat procijenite sami.
Povezanost s WHW i Domino
Horvat je vrlo cijenjena i u zagrebačkim civilnim udrugama koje se bave „nezavisnom kulturom“. Primjerice, WHW (Što, kako i za koga) te LGBT udruga Domino. Te udruge izdašno financira zagrebački gradonačelnik Tomašević.
> Umjetnost po mjeri Možemo: U Muzeju Grada gol pozvao predsjednika da ga poljubi u stražnjicu; odazvala se Urša Raukar
“Matica hrvatska” Horvat spominje u članku „Zagovaraju li neopartizanke povratak u šumu?“. Potpisuje ga Željko Kipke. Napisao je: „Galerija Nova na kraju godine zbraja aktivistička postignuća lijevo orijentiranih kolektiva te u simboličkom smislu poziva na povratak u šumu. Kako drukčije tumačiti promociju komunističke gerile 30-ih i 40-ih prošloga stoljeća kao presudnog obrasca u feminističkoj borbi za bolje društvo sutrašnjice? Pod agendom “Otvorit ću vrata ravno, ravno u vatru” kustoski kolektiv WHW nastoji skrenuti pozornost na partizansku revolucionarnu i kulturnu ostavštinu u Grčkoj i regionu kao katarzičnu u pogledu zacjeljivanja društvenih rana u Hrvatskoj“.
„Na komornoj izložbi u Zagrebu gotovo sve je usmjereno na propagandu bivšega režima. U maniri zidnih novina u izlogu su predstavljene biografije komunističkih aktivistica, u galeriji pak mlada umjetnica (Vlatka Horvat) na TV-ekranu pjeva partizanske pjesme po sjećanju“, napisao je Kipke.
> Ministarstvo Nine Obuljen dalo sredstva za izložbu u Muzeju suvremene umjetnosti koja izvrće kršćanske simbole
‘Što se dogodilo s Jugoslavijom?’
Evo što je prenio Domino prije nekoliko godina pišući o umjetničkom događaju na kojem je sudjelovala Horvat: „Performans se bazira na susretu grupe žena iste generacije koje do određene mjere dijele neka životna iskustva: prvenstveno to da su sve odrasle u zemlji koja, kao takva, više ne postoji te da su iz različitih razloga napustile svoje mjesto rođenja i postale dio dijaspore bivše Jugoslavije. Šestosatni performans koncipiran je u formatu kviza ili igre s pravilima unutar kojih sudionice improviziraju odgovore na neke od stotinjak tema koje izvlače ‘na sreću’. Dijeleći iskustva, sjećanja, anegdote, teorije i činjenice, pokušavaju pronaći odgovore na pitanje ‘što se dogodilo’ s Jugoslavijom“.
U intervjuu za tportal.hr Horvat je na pitanje u kakvom svijetu bi željela živjeti odgovorila: „Što se tiče svijeta u kojem bih htjela živjeti, to bi bio svijet koji se ne bazira na podjelama na ‘nas’ i ‘njih’. Svijet u kojem korporativni profit i geopolitički interesi ne dolaze ispred ljudskih prava i prava na dostojanstven život. Svijet u kojem prava i mogućnosti nisu vezani uz platežnu moć, svijet koji ima zdrave i funkcionalne javne institucije. Svijet u kojem su ljudi plaćeni za rad koji rade i od toga mogu normalno živjeti. Svijet u kojem naša opsesija napretkom i zaradom nije kobna po druga živa bića, prirodu i planet. Svijet, naravno, u kojem nema rata“.
Žal za Jugoslavijom, globalizam, spas planeta Zemlje, protivljenje kapitalizmu te povezanost s ekstremno lijevim udrugama koje se bave “nezavisnom kulturom” neka su neka od obilježja i ove umjetnice.
* Ovaj članak omogućuju donacije naših čitatelja. Podržite i vi slobodno i neovisno novinarstvo koje stoji uz prave vrijednosti putem DONACIJE.
