Prvi krug predsjedničkih izbora očekuje nas za otprilike mjesec dana. 29. prosinca i, vjerojatno 12. siječnja u drugom krugu, građani RH odlučit će je li dosadašnji predsjednik Zoran Milanović zavrijedio novi petogodišnji mandat ili će ga naslijediti netko od protukandidata. Koliko će tih protukandidata biti u prvom izbornom krugu zasad je nepoznanica. A tako će i ostati sve dok DIP ne utvrdi tko je od potencijalnih kandidata uspio prikupiti 10 000 jedinstvenih potpisa podrške birača.
Gotovo je sigurno da će za neke od 12 najavljenih kandidata ta brojka biti nepremostiva prepreka prema kandidaturi. U toj su “igri”, u odnosu na nezavisne kandidate, u velikoj prednosti oni stranački koji imaju osigurane štandove, volontere, sredstva, oglašavanje…
>Poplava predsjedničkih kandidata na desnici: Evo tko je sve najavio kandidaturu
Kad počinje prikupljanje potpisa
U ponoć 28. na 29. 11. DIP je objavio sve potrebne obrasce za prikupljanje potpisa i svu potrebnu dokumentaciju za predaju kandidatura i isključivo na tim obrascima moći će se prikupljat potpisi. Oni se prikupljaju do 10. prosinca u ponoć. Potpise mogu dati punoljetni građani.
Prijedlozi kandidata za predsjednika Republike Hrvatske moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.
Službena kampanja počinje tek nakon što DIP provjeri potpise
Oni koji pretendiraju na mjesto predsjednika aktivni su već odavno, međutim službena predizborna kampanja još nije počela.
>Bitka za Pantovčak: Uskoro počinje prikupljanje potpisa, službena kampanja kreće u prosincu
Državno izborno povjerenstvo će u roku 48 sati od isteka roka za prispijeće kandidatura za izbor predsjednika Republike Hrvatske u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji objaviti listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske te je u istom roku dostaviti diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske radi njezine javne objave u inozemstvu.
To znači da predizborna kampanja službeno počinje 13. prosinca.
Čemu služe potpisi?
Skupljanje 10.000 potpisa za predsjedničku kandidaturu u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, služi kao demokratski mehanizam za filtriranje ozbiljnih kandidata i osiguravanje da samo oni s barem minimalnom razinom javne podrške mogu sudjelovati u izborima.
Prikupljanjem potpisa, kandidat pokazuje da ima podršku značajnog broja građana. To pomaže razlikovati ozbiljne kandidate od onih koji možda nemaju stvarnu političku ili javnu težinu. Ovaj prag sprječava prekomjerni broj kandidata na izborima, što bi moglo otežati proces glasanja i razvodniti političku raspravu.
Stranački kandidati u prednosti pred nezavisnim kandidatima
U prijašnjim predsjedničkim izborima bilo je mnogo slučajeva u kojima je 10 000 potpisa za neke kandidate predstavljala nepremostivu granicu.
To su u pravilu bilo nezavisni kandidati bez jake stranačke logističko-financijske podrške.
Stranački kandidati, a napose kandidati jakih stranaka, u ovom su slučaju u velikoj prednosti. Oni, za razliku od nezavisnih, na raspolaganju imaju uigranu stranačku mašineriju s osiguranim volonterima, financijama i medijskom podrškom. Ne samo da će takvi kandidati brže i sigurnije stići do 10 000 potpisa, nego se oni tim dijelom terenskog posla uopće neće trebati zamarati. Vrijeme koje će nezavisni kandidati provoditi na štandovima u borbi s vremenom ne bi li prikupili potpise, kandidati najjačih stranaka iskoristit će za druge, za rezultat bitnije aktivnosti.
