Starešina: Blamaža s kovanicom je ogledalo HNB-a i njegova odnosa prema nacionalnoj valuti

Starešina
Foto: Narod.hr

Da je kojim slučajem žiri Hrvatske narodne banke (HNB) dobio zadaću izabrati himnu Europske unije, veliki su izgledi da bi Beethovenova “Oda radosti” bila do nogu potučena od simfonija našeg laptop-skladatelja. Možda bi po kriteriju “najbržeg prsta” njegove simfonije osvojile i svih deset prvih mjesta, – piše Višnja Starešina u svojoj kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomično prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ispričala mi je nedavno jedna profesorica zgodu iz rada sa studentima. Nastojeći ostvariti što bolju komunikaciju sa svojim studentima, željela je saznati više o njihovim izvanfakultetskim interesima, pa i hobijima. I, jedan mladac vrlo je samouvjereno ispalio da iz hobija – sklada simfonije. Baš simfonije? Da, prave simfonije. Ima ih već više od 30. Ide li on to usporedno i na studij kompozicije na glazbenoj akademiji? Ma ne, ni slučajno. Onda mu je to hobi još iz srednje glazbene? Ma ne, nikad nije išao u glazbenu školu, niti zna čitati note. Ne treba mu. Pa kako onda sklada simfonije?

Jednostavno. Naguglao je i daunlodao si kompjutorski program za skladanje simfonija i dalje je sve jednostavno. Toliko jednostavno da je i profesorici ponudio poduku iz skladanja simfonija. Nema on pojma koliko se Ludwig van Beethoven namučio da bi skladao svojih – samo devet.

Revolucionarne manire

Da je kojim slučajem žiri Hrvatske narodne banke (HNB) dobio zadaću izabrati himnu Europske unije, veliki su izgledi da bi Beethovenova “Oda radosti” bila do nogu potučena od simfonija našeg laptop-skladatelja. Možda bi po kriteriju “najbržeg prsta” njegove simfonije osvojile i svih deset prvih mjesta. Uostalom, ako prema žiriju HNB-a za izbor dizajna hrvatskih novčanica i kovanica eura rješenje Borisa Ljubičića, čiji se radovi nalaze u svjetskim udžbenicima dizajna, nije uspjelo ući niti među prvih deset, zašto bi takav jedan HNB-ov žiri uopće prepoznao “Odu radosti”?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Počelo je banalizacijom: pod geslom demokratizacije procesa, u izboru motiva za novčanice i kovanice korištene su metode najbržeg prsta i najvećeg broja klikova. Kao da Hrvatska nema povjesničara umjetnosti i likovnih umjetnika koji znaju kako treba izgledati i kako nastaje novčanica. Kako to da im nije palo na pamet predložiti da guvernera HNB-a i njegove zamjenike i zamjenice biramo “najbržim prstom”? Ili, tko skupi više “lajkova”? Pa bi možda u takvom demokratiziranom nadmetanju Ella Dvornik potukla Borisa Vujčića? I to bi također bila “volja naroda”.

Prezrena kuna

Nastavljeno je s natječajem koji je napravljen tako da širom otvara vrata svima koji su dizajneri ili se tek tako osjećaju, da bez velikog radnog angažmana i bez ikakva profesionalnog filtra krenu u lov na obećanu nagradu od 70.000 kuna. Svaki načelnik u državnoj ili javnoj upravi i srodnim institucijama koji se bavi nabavama zna da se na taj način natječaji raspisuju kada prezirete predmet samog natječaja. Ako se želite narugati toj novčanici ili kovanici. Jer tko će od vrhunskih dizajnera ući u utrku sa stotinama amatera, u proces bez profesionalnih kriterija, pred sud sastavljen uglavnom od neznalica, i to za 70.000 kuna?

Uporni Boris Ljubičić i u takvim je okolnostima odlučio – natjecati se. No istinski, nije ni imao šanse ući među prvih deset. Jer to jest bio natječaj za “laptop skladatelje simfonija”. Autor dizajnerskog rješenja kovanica kuna i lipa Kuzma Kovačić nije se ni javljao na natječaj zbog osobnog odnosa prema uvođenju eura. Ali, ovih dana ukazuje na razlike između ozbiljnog kiparskog pristupa izradi državne valute u vrijeme stvaranja države i današnjih kompjutorskih prečica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ili kako reče dizajnerica Lana Čavar – kao natječaj za nabavu toalet papira. Eto, tako otprilike vodstvo HNB-a doživljava nacionalnu valutu. I zato blamaža s plagijatom nije sramota za Hrvatsku, kako se to ovih dana nastoji uopćiti. To je iznad svega ogledalo HNB-a i njegova odnosa prema nacionalnoj valuti. I sasvim dovoljan razlog za pokoju ostavku – zaključila je Višnja Starešina u svojoj kolumni za Slobodnu Dalmaciju.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.