Demograf Stjepan Šterc gostovao je u Novom danu i komentirao problem neusklađenosti hrvatskog popisa stanovništva s realnom slikom. Procijenio da popis stanovništva iz 2021. nije realna slika stanja u Hrvatskoj, prenosi N1.
>Šterc smatra da popis stanovništva kasni jer će srpska manjina pasti na ispod četiri posto
Popis stanovništa iz 2021. nije realan
Prema posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj je izbrojeno skoro 3,9 milijuna stanovnika no demograf Stjepan Šterc misli da to nije realna brojka.
”Sasvim sigurno se može procijeniti da Hrvatska vrlo vjerojatno ima između 150 i 200 tisuća stanovnika manje, to je neko realno stanje”, dodao je.
On tvrdi da je popis rađen starom tehnikom popisivanja jer uređene zemlje rade popis na osnovu registra stanovništva koji je nekoliko puta jeftiniji od našeg.
”Mi nismo usvojili definiciju stalnog stanovništa, koje je prema Eurostatu da je stalni sanovnik nekog naselja onaj koji provede najveći dio svog slobodnog dana u mjestu prebivališta.
Još uvijek imamo popisivanje gdje popisivači odu na teren, uđu u obitelj i jedan član obitelji može govoriti za ostale članove, s tim da mi ne znamo jesu li ti ostali stanovnici stalni stanovnici u Hrvatskoj”, zaključio je.
>Hitrec: Popis stanovništva traljavo je izveden s blesavim dvostrukostima u pitanjima o vjeroispovijesti
Popunjavanje rupa stranim radnicima
Šterc tvrdi da ako se prati brojka posljednjeg popisa stanovništa 3,9 milijuna i ako se oduzmu od toga svi negativni trendovi odlaska u inozemstvo i doseljavanja stranih radnika onda se može dobiti realna brojka. Prema tim procjenama u Hrvatskoj ima oko 150 tisuća stranih radnika, od kojih su mnogi samo u prolazu.
>Zagrebačka policija preplavljena zahtjevima stranih radnika za izdavanje dokumenata
Nadolazeći izbori će se dobiti zbog tehničkih čimbenika
”Izbori će se, po mom uvjerenju, dobiti tehnički. U principu, mi nemamo mogućnost sami birati pojedinca unutar tog popisa nego će to biti tehničlki izbori i ona stranka koja je najbolje organizirana na terenu ona može tehnički dohvatiti tih svojih 16, 17 ili 20 posto glasača koliko im je potrebno.
Sve će ovisiti o izlasku na izbore. Ako će izlazak biti 45 posto izbori će se dobiti tehnički, i zna se točno tko će dobiti izbore. Jedino ako izađe više od 55 posto ljudi onda se mogu dogoditi promjene”, kaže Šterc.
Registar stanovništva je neophodan
Šterc je naglasio da će na slijedećim izborima svakako doći do promjene biračkog tijela. 250 tisuća starih ljudi će izaći iz biračkog popisa, prirodnim putem jer će umrijeti. A negdje oko 170 tisuća mladih će ući na popis.
Mladi ljudi su željni promjena pa se mogu prikloniti bilo kome.
No ono što je od iznimne važnosti je Registar stanovništva.
”Mi smo predlagali taj registar stanovništva, koji ne bi bio u MUP-u, nego u nekoj državnoj intituciji. Predlagali smo da to bude Zavod za statistiku gdje bi svi, i MUP i zdravstvene ustanove slali podatke u taj jedan centar i onda bi mogli sve baze uspoređivati”, zaključuje Šterc.