Šterc: Za demografsku revitalizaciju treba iskoristiti ogroman potencijal naših iseljenika

stjepan šterc
Foto: Snimka zaslona

Krivci za demografski slom Hrvatske su izvršna vlast, ali i oni u oporbi, smatra demograf Stjepan Šterc.

Profesor s Fakulteta hrvatskih studija upozorava u razgovoru za Večernji list kako o ovoj problematici muk traje već 30 godina. U činjenici da smo mi treća zemlja u svijetu koja ima više stanovništva izvan domovine vidi potencijal koji treba iskoristiti jer to stanovništvo ima veliki investicijski potencijal.

Naši u inozemstvu

– Narodna banka izašla je s podatkom da je to stanovništvo poslalo u financijski sustav više od 20 milijardi kuna na godišnjoj razini. Ako hrvatsko iseljeništvo ima financijsku moć poslati više od 20 milijardi poslati svojima za gradnju kuća, školovanje, za kupnju namještaja, za život, koliki je onda njihov investicijski potencijal? Kažu stručnjaci da je vjerojatno tri, četiri puta veći. Taj povratak mora se temeljiti na investicijama hrvatskog iseljeništva u Hrvatsku. To je irski model.

Populacija koja traži promjenu

Šterc dalje ističe kako se od 2001. godine do 2021. godine, u dva popisna razdoblja, promijenila biračka populacija za gotovo dva milijuna. Oko milijun i pedeset tisuća je preminulo, to je starija populacija koja u principu ne traži promjene. Oko 850 tisuća mladih ušlo je u 19 godinu i imalo pravo glasa. To je populacija koja traži promjenu. Kako do tih promjena nije došlo, izgubili su taj bunt i svoju odluku o traženju promjena zamijenili su odlukom o odlasku iz Hrvatske.”

“Nama se događa da Hrvatsku napuštaju uglavnom mlade obitelji s djecom. Ostaje relativno starija populacija koja se može na izborima tehnički dohvatiti. Pogotovo zadnji izbori, gdje je vlast osvojena s nekih 17 posto ukupnog biračkog tijela. Vi te izbore možete dohvatiti kroz tehničku organizaciju stranke, kroz call-centar, kroz baze podataka, kroz obaveze članstva s kim mora razgovarati i dovesti ga na izbore i tako dalje. To se čini zadnjih nekoliko izbora. Teško je prognozirati kada će se dogoditi taj bunt i traženje ozbiljnijih promjena, ali će se dogoditi, po mojoj procjeni, kada se počnu ugrožavati temeljni sustavi u državi, kada se, recimo, krene lomiti mirovinski sustav.

Slom mirovinskog sustava

Na upit, kada se može očekivati slom mirovinskog sustava, Šterc odgovara:

“Ja sam radio jednu studiju i tada je bila procjena da će to biti najviše do deset godina. Sad je prošlo već četiri godine. S obzirom na ubrzavanje iseljavanja i ovu depopulaciju od 400.000 ljudi, koja je registrirana na popisu 2021. godine, uz političku mirnoću kakvu sad imamo, nama se može dogoditi da se poveća prirodni pad u deset godina sa 160.000 na više od 200.000 ljudi, a može nam se dogoditi i da ovaj preostali potencijal iseljavanja isto tako napusti zemlju. To je nešto što se pretpostavlja. Kada radimo na analizama, ne smijemo stati na tome, moramo na osnovu toga raditi projekcije kako bismo upozoravali politički sustav što činiti. Moja je procjena još jedno 6,7 godina.

Šterc navodi kako je četiri godine bio u izbornom stožeru HDZ-a pri samom vrhu i izbornom stožeru predsjednice na prvim izborima.

‘Vijeće mudraca’

“S obzirom na to da dolazim s PMF-a, radio sam sve te procjene, vjerojatnosti, varijante itd. Postavio nekakav model na samim izborima. Štoviše, tada sam bio pozvan da budem dio savjetničkog tima HDZ-a koji oni kolokvijalno zovu “Vijeće mudraca”. Tu su bili bivši premijeri, njihovi zamjenici i nekim čudom – ja. Bio sam samo na prvom sastanku, poslije me više nisu zvali. Svi su izrekli što trebaju, sve to dođe do mene. Pita me Škegro: “Bi li htio ti, Stjepane, nešto reći?” Ja počnem tu svoju priču. Izravno izgovaram negativnosti koje nas čekaju. Oni su se samo nasmijali. Nije se ništa posebno dogodilo. Apsolutno ništa.”

Udivljenje vrhom stranke

“Potpuno je logično da vlast bude kritizirana. To se radi svugdje. Ne možeš samo hvaliti vlast. Ovdje je postavljen sustav tako da se svi dive vrhu stranke. Vi ne možete vjerovati kada dođete na sastanak kolika je udivljenost vrhom stranke, njihovim postupanjem, odlukama itd. Nemate čovjeka koji će reći: “Čekaj malo, kamo vodimo ovu zemlju?” Nema elementarne hrabrosti. Kada se pojavi netko tko to izgovori, on postane disident. Onda se kroz novinski sustav, koji je najamna snaga političkog sustava, krene na njega. Mene su proglašavali ovakvim i onakvim iako sam postupao kao svaki znanstvenik kojemu je obaveza obavještavati javnost o negativnim procesima koji nas čekaju”, kaže Šterc.

Programi demografske revitalizacije

Ovaj demograf kaže da mu se i sada nitko nije obratio.

“Iako, kada se susretnemo, naši su sastanci vrlo neobični. Nema tu neke ljutnje, to se rješava kroza smijeh. Nisu me nazvali niti se usude nazvati. Sve ovo što se događa, oni znaju. Ja sam im držao predavanja, radio program, ne samo HDZ-u. Ja sam za bar pet političkih stranaka radio program demografske revitalizacije jer sam smatrao da je to strateška nacionalna problematika i da oko toga treba postojati konsenzus apsolutno svih opcija.”

Irski model

Šterc smatra kako nije sve izgubljeno.

“Dat ću vam primjer zemlje koju sam često spominjao. I nakon što sam spominjao dvije zemlje, u javnosti sam razgovarao s njihovim veleposlanicima. Oni su mi pokazali sve modele. Irska je 60-ih godina pala na dva milijuna stanovnika, imala je isto kao i mi više od četiri milijuna. Vidjeli su da se sve raspada, odlazi. Onda su počeli donositi odluke u interesu stanovništva. S obzirom na to da Irska ima 15 puta više iseljenika nego stanovnika u Irskoj, njihov je nevjerojatan potencijal bogatstvo iseljeništva.”

“Postavili su model po kojem su svako ulaganje irskog iseljeništva u zemlju oslobodili plaćanja poreza na dobit na deset godina. Nisu ih pozvali da se vrate, iseljenici su shvatili da im je jeftinije i isplativije poslovanje u Irskoj. Tu je počelo podizanje Irske. Drugi model je bio poticanje djelatnosti koje su se temeljile na resursima irskog prostora. Kako? Poreznim sustavom. Oslobađali su poreza djelatnosti koje se temelje na potencijalu irskog prostora. To je apsolutno jedan od modela koji se mora početi primjenjivati u Hrvatskoj.

Mađarska demografska politika

S druge strane imate primjer Mađarske, koja je posložila klasičnu populacijsku politiku na najvišu razinu. Bez obzira na to što živimo u modernom europskom društvu, još uvijek se gotovo 80 posto djece rađa iz brakova. To je jasno, nema previše mudrovanja oko toga. Njihov politički establišment zaključio je da je izrazito bitno poticati stupanje mladih u brak otvarajući kreditne linije usmjerene njima. Ovisno o broju djece koju će imati u tim brakovima, taj kredit će se vraćati u postocima ili se neće uopće vraćati. To se pokazalo kao izvanredna mjera. Kako možemo imati iste poreze za sve prostore u Hrvatskoj, za one gdje je urbana koncentracija velika i one koji su prazni. Kako možemo imati iste poreze za sve djelatnosti.”

“Spomenuo sam već irski model, gdje se porezno potiču djelatnosti koje se bave temeljnim resursima. I kako možemo imati iste poreze za sve obitelji. Odgovor je bio uvijek da sustav nije spreman. Onda sam postavio pitanje: “Recite mi koliki je PDV iz brodsko-planinskih područja u Hrvatskoj u ukupnom PDV-u. Moja pretpostavka je bila 8,9 posto. Onda su mi ljudi koji su te struke rekli da nije ni jedan posto. Što će onda nama PDV u tom području? Odgovor je na to da će se to iskorištavati, da će se ljudi prijavljivati tamo, a neće biti stvarno tamo. Zašto onda imamo uopće sustav koji to treba kontrolirati?” – pita se Šterc.

Zamjena stanovništva

Profesor kaže da je proces zamjene stanovništva u Hrvatskoj počeo.

“Taj je proces započeo. To se u demografiji zove proces zamjene stanovništva kod populacija koje su malobrojne kao što je Hrvatska. Drukčija je priča kod populacija od 80 milijuna stanovnika kao što je Njemačka. Zamjena ili supstitucija stanovništva u Hrvatskoj je počela prije dvije godine. Otprilike onoliko koliko se stanovništva iseli, oko 41, 42 tisuće stanovnika, toliko se i useli, nešto malo manje.”

“U pravilu, sve zemlje imaju selektivnu imigraciju. Prihvaća se ono stanovništvo koje je kao radna snaga interes njihovim gospodarstvima. U slučaju Hrvatske, ta selektivna imigracija može biti još izravnija. Zato što imamo više stanovništva s hrvatskim identitetom u iseljeništvu nego u Hrvatskoj. Uz selektivnu imigraciju, naravno da će se morati ići i na ostalu populaciju koja je nama nužna da bi se pokrila radna mjesta. Ali mi nemamo imigracijsku politiku.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.