Hrvatsko izvandomovinstvo ne smije doživljavati sudbinu uvijek ponovne izgradnje veza sa svakom novoizabranom vlasti. Kontinuitet suradnje jamstvo je uspjeha, poručuju čelni ljudi Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK).
Dugogodišnji tajnik Hrvatskog svjetskog kongresa Stjepan Asić iz Sydneya novi je predsjednik te krovne iseljeničke organizacije u svijetu. U iduće dvije godine Asić ima zadaću osigurati kontinutet odnosa s Hrvatima izvan domovine za što mu je, dakako, nepohodna čvrsta suradnja i podrška hrvatske Vlade.
Hrvatsko izvandomovinstvo ne bi smjelo doživljavati sudbinu uvijek ponovne izgradnje odnosa sa svakom novom vlasti, jer upravo je kontinuitet jamstvo osnaživanja postojećih veza.
“Nažalost, ni nakon 20 godina nije pronađen učinkovit način kako domovinu informirati o radu i životu izvandomovinskih Hrvata. Štetno je marginaliziranje Hrvata izvan Hrvatske”, rekao je fra Šimun Šito Ćorić, dugogodišnji glasnogovornik HSK.
Hrvatskoj široj javnosti uglavnom je nepoznat podatak da iseljenici godišnje u domovinu transferiraju nevjerojatnih 1, 1 milijardu eura. Taj ih iznos čini najvećim ulagačem u našu zemlju, a oni bi sami rekli i najmanje vidljivim. Uz to radi se o iznosu o kojem doznajemo od službenih kanala, odnosno putem banaka i tvrtki za prijenos novca u gotovini. Najbolji je to pokazatelj kako je iseljeništvo ogroman i neiskorišten gospodarski potencijal. No priču ne treba neminovno stavljati u kategoriju novčanog transfera, ignorirajući značajni intelektualni kapital.
Novo vodstvo HSK postavilo si je za prioritet kanaliziranje tog ogromnog potencijala prema domovini i svjesni su i nove pozicije Hrvatske, prije svega članstva u Europskoj uniji.
“Očekujemo od nove srpske Vlade suradnju koja će nam otvoriti puteve za brže rješavanje „hrvatskog pitanja“. Prije svega na pitanje zastupljenosti, a temljem Sporazuma o zaštiti manjina koji je potpisan i ratificiran u Saboru i u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Naravno najvažnija nam je zastupljenost u predstavničkim tijelima”, rekao je Petar Kuntić, bivši srpski parlamentarac i novoizabrani dopredsjednik Kongresa za Europu, podcrtavajući kako je Hrvatska u potpunosti ispunila odredbe toga Ugovora, a Srbija, kaže Kuntić, nije ni dotaknula ovo pitanje.
Mađarska – odličan primjer odnosa prema iseljeništvu
Hrvatska je zemlja s velikim iseljeništvom. Podsjećaju, u domovini živi nešto više od 4 milijuna stanovnika, a isto toliko, prema nekim procjenama, živi i izvan Hrvatske. Bez obzira na to što precizne brojke ne postoje, nema sumnje kako su u dosegu nužnosti izgradnje dobrih odnosa. Mnoge zemlje pokazuju uspješnu praksu komunikacije i suradnje sa svojim iseljenicima. Nerijetko se tu spominju Izrael, Irska, Italija, a sam je Kuntić u taj slijed dodao i mađarski primjer jer je Mađarska dala državljanstvo svojim iseljenicima kroz relativno jednostavnu proceduru.
Jasno je kako su mediji svakodnevna komunikacijska spona između iseljenih i domovinskih Hrvata, a koliko je sport važan i ne poznaje granice, suvišno je isticati. Baš je to izazvalo i ogorčenje Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori. Naime, uoči samog početka sada već okončanog Svjetskog nogometnog prvenstva HRT je ukinuo emitiranje programa. Stoga je Kuntić uputio kritiku prema HRT-u, ističu iz HSK-a.
Hrgetiću Venezuela i Hrvatska nisu predaleko
Latinoameričkog poduzetnika hrvatskog podrijetla Josipa Hrgetića, novoizabranog predsjednka Kongresa za Južnu Ameriku upravo su Hrvatske svjetske igre dovele u Hrvatsku. I to prve, održane 2006. godine u Zadru. Uočio je iskusan poduzetnik odmah potencijal svoje „druge“ domovine, tako da je već uhodani posao oko organiziranja najrazličitijih kongresa pokrenuo i u Hrvatskoj. A poznato je kako se upravo ta gospodarska ili turistička niša ističe kao važna i potrebna u našoj zemlji.
“Moram priznati kako vjerujem da je ipak lakše nekome hrvatskih korijena otvoriti, pokrenuti posao ovdje, nego nekome tko ne poznaje ovaj prostor i mentalitet”, kaže Hrgetić koji ima i jedan zanimljiv plan.
Bez obzira na udaljenosti, nove tehnologije omogućuju jedinstveno mjesto susreta. Dakako, virtualnog. Stoga Hrgetić ima ideju povezati sva hrvatska društva u Južnoj Americi na jedinstveni facebook profil, na koji bi često „navraćali“ s dobrim razlogom: obiljem korisnih informacija i prije svega, povezivanja mladih ljudi hrvatskoga podrijetla.
Igre inspirirale Antu Radića za daljnje aktivnosti u Australiji
Pod dojmom i adrenalinom nogometne igre, Ante Radić vraća se u Australiju. Desetljeća su prošla otkako je upravo zbog nogometa, kao profesionalni igrač, otišao iz Hrvatske u Melbourne. A, evo, sada ga je upravo ta igra dovela ponovno u Hrvatsku. Ispunjen dobrom energijom zajedništva, rekao nam je kako se pun ideja vraća za Australiju i kreće u projekt povezivanja tamošnjih hrvatskih društava.
Uostalom, dio je to njegove novostečene funkcije, jer izabran je za koordinatora Hrvatskog svjetskog kongresa za Australiju i Novi Zeland.
Nesumnjivo, očekivanja od novog saziva su velika. Članstvo će tražiti konkretne pokazatelje uspješnosti rada, realno postavljene ciljeve i njihovo ostvarivanje. A evo koji ciljevi su pred novoizabranima.
Imenovati predstavnike Kongresa u Ujedinjenim Narodima
Uloga Hrvatskog svjetskog kongresa u Ujedinjenim Narodima mora ojačati, a formalne pozicije prerasti u aktivno sadržajne i to u New Yorku, Genevi i Santiagu, a ne treba izostaviti ni Beč, rekao je fra Šimun Šito Ćorić.
Tu je svakako i Bruxelles – adresa koja kao mjesto mogućnosti i utjecaja ne smije biti izostavljena.
Dat ćemo sve od sebe, poručuje novo vodstvo HSK-a. Dopisno glasovanje, oporezivanje inozemnih mirovina, problem s dobivanjem osobnih iskaznica, stjecanje prava na državljanstvo, pojednostavljenje procedure za moguća ulaganja, gorući su problemi, a članstvo očekuje umjesto odgode konkretna rješenja. Kako bi se spomenute teme i riješile, u Kongresu ističu da od Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske očekuju da bude „njihov put do Vlade i partner Hrvatskom svjetskom kongresu“.
Partnerstvo u ovom važnom i dugoročnom projektu suradnje iseljene i domovinske Hrvatske nije upitno, rekla je glasnogovornica Državnog ureda Žana Ćorić.
Tko su novi – stari članovi HSK?
Za glavnog tajnika izabran je Vinko Sabljo iz Švicarske, jedan od osnivača Kongresa i nekadašnji dvostruki dopredsjednik na svjetskoj razini.
Rumunski parlamentarac Slobodan Gera predstavljat će u Kongresu hrvatske nacionalne manjine iz Europskih zemalja.
Hrvatsku i BiH predstavljat će Miljenko Stojić iz Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma, a predstavnik Kongresa za Sjevernu Ameriku i dopredsjednik na globalnoj razini ostaje Ivan Curman iz Vancouvera.
Za rizničarku ove krovne iseljeničke organizacije ponovno je potvrđena Dijana Vukušić, a glasnogovornik ostaje svestrani Hrvat iz Švicarske fra Šimun Šito Ćorić, navode iz HSK-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Photo: HSK
