Što donosi odluka o proglašenju Isključivog gospodarskog pojasa?

Zaštićeni ekološko ribolovni pojas poslužio je svojoj svrsi. Sada je pravi trenutak da Hrvatska i Italija proglase Isključivi gospodarski pojas, kazala je u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” Andreja Metelko Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Emisiju možete pogledati ovdje:

Isključivim gospodarskim pojasom zaštitio bi se u potpunosti ovaj dio Jadrana i ono će postati europsko more, kazala je Metelko Zgombić.

– Trenutačno je to s talijanske strane otvoreno more. Jednom kada ga zaštitimo s jedne i druge strane bit će svima bolje. To će biti temelj i za širu suradnju. Hrvatska će promjenom iz ZERP-a u IGP dobiti pravo izgradnje umjetnih otoka i imat će pravo koristiti energiju morskih struja, valova i vjetra. Budući da ćemo ga primjenjivati na sve države članice, jer se ZERP ne primjenjuje, postoji još jedna mala ali važna promjena – moći ćemo kontrolirati brodove država članica EU-a kada plove kroz naš isključivi gospodarski pojas. To ćemo činiti onda kada postoji opravdana sumnja da brodovi krše međunarodne standarde za zaštitu okoliša. Dakle, ovo je dobra vijest i za zaštitu okoliša i za sve ljude koji žive na Jadranu i oko njega, kazala je Metelko Zgombić.

Na pitanje je li ZERP bio ustupak kako bi se spriječila blokada Hrvatske oko ulaska u EU, saborski zastupnik Arsen Bauk (SDP) kazao je da bi se to moglo reći ako se gleda s aspekta da smo htjeli proglasiti isključivi gospodarski pojas. Ali ako pak gledate da do ZERP-a nismo imali ništa onda to nije ustupak, to je bio početak te vrste zaštite tog dijela Jadranskog mora, kazao je.

– Sjećam se svih unutarnjo-političkih i vanjsko-političkih okolnosti koje su pratile proglašenje ZERP-a 2003. godine. Hrvatska je u tom trenutku mogla to proglasiti bez velikih vanjsko-političkih posljedica, iako je i taj dio bio predmet slovenskih i talijanskih zahtjeva u trenucima kada je Hrvatska pristupala Europskoj uniji. Hrvatska je napravila onda ono što je mogla, a to je da je odgodila primjenu ZERP-a na države članice EU-a tako da se on tehnički nije na njih uopće niti odnosio. No proglašenje Isključivog gospodarskog pojasa mi gledamo kao završetak procesa koji je počela vlada Ivice Račana. Podržat ćemo to u Saboru, dodao je.

Saborski zastupnik Milan Vrkljan (Domovinski pokret) kazao je da može podržati priču o IGP-u. Kaže da je Domovinski pokret zadovoljan što se “jedna priča završila, da je Hrvatska barem načelno postala ravnopravna svojim susjedima na Jadranu, kazao je Vrkljan i dodao kako tu misli na Italiju.

– Ključni je trenutak nakon proglašenja IGP-a da Hrvatska nastupi ravnopravno i s jasnim iskazivanjem interesa kod dijeljenja. Mi sad moramo povući crtu između Hrvatske i Italije. U isto vrijeme moramo štititi svoje interese i na sjeveru da nam se ne dogodi da dobijemo rješenje koje nije adekvatno Hrvatskoj, odnosno da nam Slovenija ne nametne svoju crtu razgraničenja koju su i do sada pokušavali preko arbitraže. Domovinski pokret u principu pozitivno gleda na ove procese u vezi s IGP-om, kazao je Vrkljan.

Metelko Zgombić kazala je da razumije brigu u vezi sa Slovenijom, ali naglašava kako želi razuvjeriti takva mišljenja jer “Slovenija nema nikakvih prava u našem ZERP-u, budućem IGP-u”.

– O tome s naše strane nikada nije postojala dilema, ali je sa slovenske. To se isto u međuvremenu razjasnilo. Ne očekujemo da bi sa slovenske strane bilo ikakvih prigovora, dapače imamo vrlo usku suradnju sa Slovenijom, dodala je.

Bauk smatra da će proglašenje IGP-a za Italiju imati korisnije posljedice, nego za Hrvatsku. U njihovom dijelu Jadrana, kako kaže, donosi dodatne zaštitne mehanizme.

– Vidio sam jučer da se najviše govori o ribarenju, odnosno da brodovi iz Albanije, zaobilazeći hrvatski ZERP idu u taj dosad nezaštićeni dio Jadrana, istaknuo je Bauk.

Prema mišljenju Vrkljana Italija je proglasila IGP “ne zato da zaštiti Jadran i da bi bila velikodušna prema Hrvatskoj, već zato jer joj se na jugu događa financijski devastirajući proces u kojem je Albanija postala na našem prostoru druga ribarska velesila”.

– Albanija je višestruko premašila Hrvatsku u floti i mogućnosti izlova na Jadranu. Kao posljedica toga Talijani su zaključili da ako Hrvatskoj plati odštetu za onaj dio izlovljene ribe u našem moru, da joj se to još uvijek više isplati pa da proglasi IGP, nego da dozvole Albancima da i dalje nastavljaju loviti ribu, kazao je Vrkljan.