Na današnji dan, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani višestranački Hrvatski sabor. Sabor je konstituiran kao rezultat prvih višestranačkih izbora održanih u travnju 1990., a na kojima je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica.
Prvi su izbori još uvijek provedeni kao izbori za zastupnike u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske, koja je tada još uvijek bila u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Prvi izborni krug održan je 22. travnja, a drugi 6. svibnja 1990. godine te je na njima uvjerljivo pobijedio HDZ na čelu s Franjom Tuđmanom.
Svečana misa i konstituirajuća sjednica 30. svibnja 1990.
Uoči zasjedanja Sabora brojni zastupnici i uglednici na čelu s Franjom Tuđmanom prisustvovali su svečanoj misi u zagrebačkoj prvostolnoj crkvi. Kardinal Franjo Kuharić u svojoj je propovijedi ocijenio pobjedu demokracije prekretnicom u narodnom životu i izrazio uvjerenje da će se u budućnosti ostvarivati duhovni, moralni, kulturni i ekonomski napredak hrvatskog naroda u skladu s njegovim neotuđivim suverenitetom, a za dobro i sigurnost svih građana kojima je Hrvatska lijepa domovina.
Na konstituirajućoj sjednici, kojoj su nazočili brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrani su predsejdnik i potpredsjednici Sabora. Proglašenje rezultata glasovanja za predsjednika Predsjedništva, izbor Franje Tuđmana, popraćen je aklamacijom sabornika. Franjo Tuđman u nadahnutom je govoru podsjetio na važne datume hrvatske povijesti i borbe hrvatskog naroda za očuvanje svoje državnosti, naglasivši da je upravo sada učinjen presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. Kao glavni cilj u najbliže vrijeme naveo je donošenje novog Ustava Republike Hrvatske s uspostavom demokratskih sloboda građana i državnim suverenitetom kao temeljnim odrednicama. Prvi predsjednik novog Sabora Žarko Domljan predao je zatim dr. Franji Tuđmanu predsjedničku lentu u bojama hrvatske trobojnice.
Poslije zasjedanja uslijedila je proslava na glavnom zagrebačkom trgu, tada još uvijek Trgu Republike, na kojoj su građani burno pozdravili novoizabrano vodstvo Sabora. Netom izabrani predsjednik Franjo Tuđman položio je kruh, pero i zlatni dukat, kao simbole života, blagostanja, znanja, kulturnog napretka i bogatstva, u zipku koju su blagoslovili kardinal Franjo Kuharić i glavni imam Ševko Omerbašić.
Dan državnosti do 2001.
Datum konstituiranja prvog višestranačkog Sabora, kao glavne oznake državnosti, u Hrvatskoj se obilježavao kao Dan državnosti sve do 2001. Tada je, naime, vladajuća koalicija predvođena SDP-om na čelu s Ivicom Račanom Dan državnosti premjestila s 30. svibnja na 25. lipnja, dan kada je 1991. Hrvatski sabor proglasio neovisnost, temeljem referendumske odluke hrvatskih građana.
No, ta odluka Hrvatskog sabora ubrzo je, pod pritiskom međunarodne zajednice, stavljena pod moratorij. Međunarodna je zajednica, naime, pod objašnjenjem da je to potrebno za smirivanje ratne situacije, zatražila od Hrvatske odgodu primjene odluke o raskidu državno-pravnih veza sa SFRJ. Velikosrpska agresija tada je već započela te se rat sve više zahuktavao. Hrvatska je tako uvela tromjesečni moratorij te je 8. listopada, nakon što je on istekao, a ratno se stanje samo pogoršalo, proglasila neovisnost. Upravo je taj datum, 8. listopada, Račanova vlada uvela kao državni praznik te se on danas slavi kao Dan neovisnosti.
Oko datuma Dana državnosti i danas traju prijepori jer mnogi ističu kako je upravo konstituiranje višestranačkog Sabora glavna oznaka državnosti, stavljajući manji naglasak na samu odluku o samostalnosti. Također, tvrdi se da je upravo prvi datum Dana državnosti prihvaćen među hrvatskim građanima te da je promjena 2001. bila nepotrebna. Nadalje, prijašnji dan državnosti pada na datum kad su učenici još uvijek u školskim klupama, pa su mnogi uvjereni da bi se mladi puno lakše identificirali s prijelomnim događajima iz 1990-ih i bolje shvatili njihov značaj kada bi im se o njima govorilo kroz obilježavanje Dana državnosti tijekom školske godine.
