Ustavni sud Republike Hrvatske je neovisna institucija koja ne spada u nijednu od triju vlasti – izvršnu, zakonodavnu, sudsku. Ustavni sud je ustanovljen Ustavom RH, svoje djelovanje temelji na odredbama tog Ustava. Ustavni sud čini trinaest sudaca, a bira ih Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom ukupnog broja glasova zastupnika.
Na osam godina biraju se suci Ustavnog suda iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora, ali dvotrećinska većina zahtjeva dogovor, točnije političku trgovinu, uglavnom dviju najvećih stranaka SDP i HDZ, a to znači i potencijalnu opasnost politizacije Ustavnog suda i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
Dok je prošle godine izabrano 10 sudaca, danas su u Hrvatskom saboru izabrana tri suca Ustavnog suda koja je Saborski Odbor za Ustav i Poslovnik, bez rasprave, predložio Hrvatskom saboru u srpnju ove godine. To su Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda kojemu je mandat istekao u travnju, Mate Arlović, ustavni sudac i Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Predloženi su na Saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav s 11 glasova ‘za’ i jednim suzdržanim, onim Mostova zastupnika Roberta Podolnjaka.
Podsjetimo, Mostov zastupnik Robert Podolnjak objasnio je suzdržanost. “Ni Most, a ni ja nismo imali prilike sudjelovati u oblikovanju tog konsenzusa, niti je netko od nas tražio suglasje oko ta tri kandidata”, rekao je Podolnjak i potvrdio je tada da je bio na neformalnom dogovoru, ali i naglasio da se tom prilikom govorilo o dva kandidata dok treći nije spominjan.
Prošle godine za suce Ustavnog suda prisegnuli su: Andrej Abramović, dr. sc. Snježana Bagić, Ingrid Antičević Marinović, dr. sc. Branko Brkić, Lovorka Kušan, dr. sc. Mario Jelušić, Josip Leko, Davorin Mlakar, mr. sc. Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović.
Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić tada je pozvao Ustavni sud da podnese kolektivnu ostavku. “Ovaj sastav Ustavnog suda najveća je prijetnja nacionalnoj sigurnosti Hrvatske. On je direktna posljedica klijentelističke politike. Dajte mi primjer ijedne države u kojoj netko može biti imenovan u Ustavni sud a da ima tako težak teret sumnje da je korumpiran kao što ga ima Davorin Mlakar. To je nemoguće”, rekao je Vlaho Orepić u razgovoru za Globus.
Davorina Mlakara, izabranoga iz HDZ-ove kvote, Orepić je prozvao zbog navodnog primanja mita u aferi Šimuni. “Pobogu, pa Hrvatska ima ustavnog suca koji se lažno predstavljao. Sjetimo se kako je davao oprečne izjave, neposredno nakon razotkrivanja izjavio je kako je istina da se lažno predstavio kao Gordan Dolović! Dajte mi ime ijednog predsjednika ustavnog suda koji tolerira takvog suca u svom sazivu. Ni ostali članovi Ustavnog suda nisu reagirali. Vrijeme je da podnesu kolektivnu ostavku.”
> Korupcijska afera s Hypo Alpe Adria bankom: Mlakar i Vresk se lažno predstavljali
Uz HDZ-ovog Davorina Mlakara političkom trgovinom HDZ-SDP izabrana je i SDP-ova Ingrid Antičević Marinović.
> Željko Sakić: Ustavna sutkinja Ingrid Antičević Marinović kadrovski Armagedon!
Kako je ranije pisao Željko Sakić, njezin suprug je “javno napao svoju bivšu klijenticu Anu Magaš, a potom je njenoj majci ispostavio račun za odvjetničke usluge u iznosu od gotovo pola milijuna kuna. Zbog odavanja odvjetničke tajne bio je isključen iz Odvjetničke komore.”
“Druga afera javnosti je postala poznata 2006. kada ispostavilo da je kao ministrica pravosuđa 2002. zloupotrijebila svoj položaj potpisavši klijentu svog supruga suglasnost za preuzimanje benzinske crpke”, naveo je Sakić u istom članku. Dalje dodaje: “U veljači 2013. govorila je na „engleskom jeziku“, u EP. Nakon toga su je brzo uklonili s liste SDP-a za izbor zastupnika u Europskom parlamentu.”
> Cijeli postupak izbora ustavnih sudaca demokratska je lakrdija
Kad se radi o novih troje sudaca, izabranih političkom trgovinom HDZ-a i SDP-a, donosimo nekoliko detalja o njima.
Na predstavljanju kandidata Saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav dr. sc. Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda je iznio stav kako ploči u Jasenovcu sa “Za dom spremni” nije mjesto.
“Nemam dileme, ploči s pozdravom ‘Za dom spremni’ u Jasenovcu nije mjesto. To je simbol stradanja žrtava ustaškog režima. Uvažavam branitelje i siguran sam da nisu željeli veličati NDH, ali s takvim pozdravom mogu povrijediti žrtve. Neka Vlada nađe zakonit način da se ploča ukloni”, poručio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović odgovarajući na pitanje SDSS-ovog Milorada Pupovca.
Ustavni sud je u veljači ove godine odbacio prijedlog udruge ‘Hrvatski pokret za život i obitelj’ koja je prije 26 godina tražila da se postojeći zakon koji regulira pravo na pobačaj proglasi neustavnim, zatraživši istovremeno od Hrvatskog sabora da u roku od dvije godine donese novi zakon koji regulira ovo osjetljivo pitanje.
O ‘pravu na pobačaj’ Šeparović je tada rekao: “Ne postoji ustavno niti ljudsko pravo na pobačaj. Pobačaj nije ljudsko pravo niti u jednom međunarodnom, obvezujućem dokumentu. Postoje razna tumačenja i mišljenja nekih udruga o tome da se radi o ljudskom pravu, ali oko toga ne postoji suglasnost. Dakle, naša odluka je donesena na temelju prava žena na privatnost, a ne zbog toga što bi pravo na pobačaj bilo ustavno ili ljudsko pravo.” Kazao je i kako nakon ove odluke Hrvatski sabor ne može donijeti zakon koji bi zabranjivao prekid trudnoće.
HDZ-ov Branko Bačić pohvalio je knjigu Mate Arlovića “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine” koju prema vlastitom priznanju nije čitao, ali se “slaže s pozitivnim kritikama” te ga je upitao što ga je kao ustavnog suca motiviralo za njezino pisanje.
“Nastojao sam knjigu pisati da što manje koristim političku terminologiju, znanstvenom metodom tražiti istinu, a to su potvrdili i recenzenti. Smatram da je pokušaj davanja odgovora i nalaženja istine radi postizanja pravednog rješenja i zaključaka da li je RH sudjelovala u procesu podjele BiH s namjerom da stvori veliku Hrvatsku i dio BiH pripoji RH. Moja istraživanja pokazuju da Hrvatska nije donijela ni jedan akt ili politički potez kojim bi dijelila BiH”, pojašnjavao je Arlović.
Davor Bernardić je za Gorana Selanca, zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, rekao kako je dokazani borac za ljudska prava sa sjajnim životopisom, obrazovao se na prestižnim američkim sveučilištima.
> SDP-ov kandidat za Ustavnog suca izgubio posao na Pravnom fakultetu jer nije doktorirao na vrijeme
Podsjetimo, Selanec se javno zalagao protiv referenduma o ustavnoj zaštiti braka kao zajednice muškarca i žene, te se zalaže za izjednačavanje istospolne veze i braka. Jedna od njegovih izjava za medije je i ova: “Uvijek je prvi korak zabrana diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije kao osobno pravo (prije njega zakon o ravnopravnosti spolova), drugi korak je formirati određeni oblik kojem država daje priznanje da su istospolne zajednice oblik obiteljskog života, a treći korak kojeg su neki već poduzeli je potpuna bračna jednakost. U različitim državama se to događa na različit način. To je aspekt koji smo donijeli u radnu skupinu, i na njemu inzistirali. Je li se moglo više, možemo kada zakon bude izglasan.” (Intervju voxfeminae 29.5.2014.)
> Ustavne suce bira se dogovorom HDZ-a i SDP-a – ovo trebate znati!
Dobiva li Hrvatska ovakvim načinom biranja sudaca Ustavnog suda, političkom trgovinom HDZ-a i SDP-a, one koji mogu odlučivati o najvažnijim pitanjima za Hrvatsku ili političare?
Tekst se nastavlja ispod oglasa