Nedavno je Vlada RH donijela prijedlog odluke o proglašenju Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske na dan 22. kolovoza te ga uputila na javno savjetovanje.
Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske za odnose Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, kojeg čine izabrani predstavnici najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, predložio je za proglašenje dana 22. kolovoz, spomendana Blažene Djevice Marije Kraljice Hrvata „Danom Hrvata izvan Republike Hrvatske“, uzimajući u obzir stoljetne migracije hrvatskog naroda i njegovu vezanost za Katoličku Crkvu, pod čijim su se okriljem održavala ne samo središnja okupljanja Hrvata izvan Republike Hrvatske, već i očuvanje hrvatskih kulturnih običaja, jezika i identiteta, naročito u razdoblju koje je prethodilo ostvarivanju hrvatske državne samostalnosti.– navodi se u pojašnjenju prijedloga.
Ina Vukić o prijedlogu hrvatske vlade: ‘Dan Hrvata’, ne ‘Dan Hrvata izvan RH’
Ovaj Vladin prijedlog komentirali su mnogi predstavnici Hrvata izvan Hrvatske.
Ina Vukić: Ovaj prijedlog završit će kontraproduktivno
Ina Vukić, Hrvatica koja je velik dio svog života provela u Australiji, ističe kako će ovaj prijedlog najvjerojatnije završiti kontraproduktivno.
Ina Vukić početkom 1992. postaje tajnica HDZ-a z Sydneyu, obavlja poslove tajništva HDZ-a Australije i Novog Zelanda, pomaže uspostavi diplomatskih predstavništva RH u Australiji te organizira humanitarnu pomoć za žrtve Domovinskog rata. Za svoje zasluge odlikovana je “Spomenicom Domovinskog rata” i “Redom hrvatskog trolista”.
“Činjenica da se ovdje pojavljuje i s obzirom na činjenicu da je hrvatska dijaspora imala ključnu ulogu u stvaranju Republike Hrvatske (i na međunarodnoj i na domaćoj razini), takvi separatistički pothvati kao što je Dan za dijasporu čine apsolutno vrlo malo, ako išta, za željeni nacionalni cilj integracije Hrvatske i njene dijaspore u jedno tijelo koje jednako udiše Hrvatsku. Zapravo taj pothvat je kontraproduktivan.” – istaknula je Ina Vukić te dodala:
“Umjesto da je predloženo proširenje jednakih prava i obveza hrvatskim državljanima koji žive u Hrvatskoj i u inozemstvu, sada smo suočeni s nečim što podsjeća na ovakve misli koje dolaze iz Hrvatske: “Hej, vi Hrvati tamo u svijetu, zar mi ovdje u Hrvatskoj nismo veliki, voljni smo vam posvetiti jedan dan u godini ovdje u Hrvatskoj,” i slični neprobavljive pojmovi za bilo kojeg Hrvata u inozemstvu, koji diše za Hrvatsku već desetljećima i desetljećima.”
Luka Krilić: Ni Hrvati koji se kao umirovljenici vraćaju u RH nemaju dobar tretman
Luka Krilić, Hrvat rođen u Rimu, koji je bio član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, istaknuo je brojne probleme s kojima se suočvaju Hrvati koji se iz inozemstva žele vratiti u Hrvatsku.
“Bio sam član Savjeta – dapače podpredsjednik za Europu – od 2013. do 2017., te sam se provjerenom metodom vlastite kože osvjedočio da u našoj Državi nema iskrene, prave volje za uspostavljanje istinske suradnje s Dijasporom. Obratite pažnju, napominjem i ističem da nema dobre i ozbiljne suradnje, a integracija nam nije niti na dalekom horizontu.” – ističe Krilić.
Također naglašava:
“Da bismo popravili demografsku i socioekonomsku situaciju Domovine, prvi potez Vlade i zakonodavaca prema Dijaspori mora biti omogućavanje maksimalnog povratka i poticanje onih koji to žele da se vrate u Domovinu! Stručnjaci kakav je prof.dr.sc. Stjepan Šterc i ostali dokazali su da je takvo što moguće organizirati na različite načine. Hrvatska uvozi radnike, ali ne poduzima potrebno da bi stvorila efikasan model povratka za Hrvate u inozemstvu”.
Ističe da proglašenje “Dana Hrvata izvan RH” neće donijeti koristi u tom pogledu:
“Prema tome, Dan Hrvata izvan Republike Hrvatske je novokomponirani folklor, jedan pogrešan model, bolje reći loša maketa koja nikome ne koristi, niti iseljenoj niti domovinskoj Hrvatskoj.
HKZ Troplet: Za datum obilježavanja Dana Hrvata izvan RH predlažemo blagdan sv. Josipa
Hrvatska kulturna zajednica “Troplet” podržava ideju obilježavanja Dana Hrvata izvan RH, no smatra da datum 22. kolovoza nije “najsretnije odabran”.
“Također se mora reći da nije u potpunosti jasno kako je Savjet proglasio 22. kolovoza za spomendan Blažene Djevice Marije Kraljice Hrvata. Toga dana je spomendan Blažene Djevice Marije Kraljice, koji je uveo papa Pio XII. 1954. godine i odredio da se slavi 31. svibnja, ali je kasnije njegova proslava prenesena na osmi dan nakon proslave Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa), odnosno slavi se 22. kolovoza. Dakle, to je blagdan BDM Kraljice, Kraljice svijeta, Kraljice svega stvorenoga, a ne posebno Kraljice Hrvata (iako je moguće da se negdje slavi i na taj način?)” – ističu iz HKZ Troplet, te predlažu da se kao Dan Hrvata izvan RH proglasi blagdan sv. Josipa zaštitnika Hrvatske, 19. ožujka:
“Sv. Josip je veliki svetac i moćan zaštitnik kojemu se treba utjecati. Spomendan je 19. ožujka (dva dana iza sv. Patrika), kraj zime i početak proljeća, idealno vrijeme za proslave i na južnoj i na sjevernoj hemisferi. Svugdje gdje Hrvat obitava. Pored toga, bila bi i sramota i grjehota zanemariti i zaboraviti stoljetnoga zaštitnika Hrvata, nanovo proglašavati novoga zaštitnika i utjecati se njemu.”
“Predlažemo da se spomendan sv. Josipa, 19. ožujka, proglasi “Danom Hrvata izvan Republike Hrvatske”, kada bi se u Domovini i iseljeništvu organizirala okupljanja Hrvata i priređivale različite aktivnosti promicanja i očuvanja hrvatskih kulturnih običaja, jezika i identiteta i povezivanja Hrvata iz svih krajeva svijeta kako stoji u prijedlogu Savjeta.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
