Udruga U ime obitelji poziva Državno izborno povjerenstvo (DIP), Vladu i Sabor da već do proljeća ove godine, do lokalnih izbora u svibnju, poduzmu korake za ukidanje instituta izborne šutnje.
Koncept izborne šutnje izgubio je svaki smisao u modernom dobu interneta i društvenih mreža. Uz to bespotrebno opterećuje medije, DIP i dr., grubo krši pravo na slobodu govora i medija, a nema gotovo nikakvu korist za birače.
>Izborna šutnja: Koje države ju prakticiraju, a koje ne? Ima li uopće smisla?
Institut izborne šutnje besmisleno opterećuje čitavo društvo i izborni proces, navodi udruge U ime obitelji i navodi daljnje argumente za ukidanje izborne šutnje.
Argumenti za ukidanje izborne šutnje
1.) Izborna šutnja u stvarnosti više ne postoji. Reklame dionika izbornog natjecanja i komentari i objave birača glasno se pronose društvenim mrežama.
2.) Nemoguće je nadzirati i kažnjavati kršitelje izborne šutnje u 21. stoljeću. Društvene mreže i gotovo neograničen pristup informacijama izbornu šutnju su u potpunosti doveli do
besmisla.
3.) Rad DIP-a bespotrebno se opterećuje izbornom šutnjom i gotovo pa nemogućim nadzorom provedbe iste. Izborna šutnja u Hrvatskoj se često koristi i kao politički alat za obračun s protukandidatima te dolazi do mnoštva prijava što kasnije opterećuje i već preopterećeni pravosudni sustav.
>Što je izborna šutnja i čemu služi?
4.) Pravna regulacija nije ujednačena. Na predsjedničkim i parlamentarnim izborima ne postoje novčane kazne za kršenje izborne šutnje, a na lokalnim postoje. Također, postoji i siva zona u medijskom izvještavanju. Nejasna su pravila i granice izborne šutnje, a vještiji kandidati mogu komunicirati s biračima i preko posrednika, zaobilazeći tako zabranu izborne promidžbe.
5.) Ne postoje indikatori koji bi nedvosmisleno ukazivali na koristi izborne šutnje kod birača. Štoviše, izborna šutnja biračima gotovo ništa ne predstavlja niti u javnom mnijenju postoji opipljiv interes birača da se ona zadrži i nastavi prakticirati.
6.) Najrazvijenije države svijeta, zapadne demokracije i posebice sjever Europe, ne prakticiraju izbornu šutnju. Ona ne postoji u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Norveškoj, Švedskoj i Finskoj, te u brojnim drugim zemljama članicama EU-a.
7.) Izborna šutnja nespojiva je sa slobodom govora i medija s obzirom na mogućnosti brzog prenošenja novih informacija. Također, birači bi trebali imati pravo dobiti sve informacije koje ih zanimaju, bez obzira na vrijeme koje je preostalo do donošenja njihove izborne odluke.
Na temelju iznesenih argumenata iz kojih proizlazi besmislenost izborne šutnje očekujemo od DIP-a i zakonodavaca da na svibanjskim, lokalnim izborima izborni proces bude oslobođen bavljenjem institutom koji ni na koji način ne doprinosi demokraciji, a bespotrebno opterećuje medije, građane i DIP”, stoji u priopćenju udruge U ime obitelji koje potpisuje izvršna direktorica udruge Željka Markić.