Što je izborna šutnja? Čemu služi? Kada počinje? Do kada traje? Tko se osim Hrvatske pridržava tog pravila?
Izborna šutnja pred ove parlamentarne izbore započinje u ponoć dan prije izbora odnosno u trenutku prelaska s 15. na 16. travnja i traje do zatvaranja birališta. Točnije, do 17. travnja u 19:00 sati.
Kako javlja DIP, zabrana izborne promidžbe za glasovanje u inozemstvu traje od 15. travnja 2024.
od 00:00 sati do 17. travnja 2024. do 19:00 sati.
Riječ je, zapravo, o zabrani političke promidžbe netom prije i za vrijeme trajanja demokratskih izbora. Kao jedno od mogućih objašnjenja spominje se teza o tome da je biračima potrebno određeno vrijeme šutnje kako bi na miru donijeli odluku.
Prema definiciji na stranici Državnog izbornog povjerenstva (DIP), “na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua nositelja lista, odnosno kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
Možda će vas zanimati
Parlamentarni izbori: Što sve podrazumijeva izborna šutnja?
DVA DANA I KONAČNA ODLUKA
Kako je drugdje?
U Italiji izborna šutnja traje jednako dugo kao i kod nas. Neki podaci, međutim, spominju i period zabrane objave rezultata anketa te promociju kandidata isključivo na televizijskim programima koji su pristali na regulirano izborno oglašavanje.
Pravilo u Italiji je i da najmanje 200 metara od biračkih mjesta ne smiju biti istaknuti nikakvi promidžbeni materijali.
U još jednoj susjednoj zemlji, Sloveniji, izborna šutnja počinje 24 sata prije dana izbora Slovenija. Isto pravilo ima i Poljska.
S druge strane, izborna šutnja ne postoji npr. u Finskoj i Nizozemskoj. Termin izborne šutnje ne poznaju ni Sjedinjene Američke Države.
Možda će vas zanimati
DIP: 'Poštuje se izborna šutnja'
Na nedjeljnim predsjedničkim izborima tri milijuna 855 tisuća birača u Hrvatskoj i inozemstvu odlučivat će tko će idućih pet godina biti hrvatski predsjednik
Izborna šutnja, kršenje i kazne
Za povredu izborne šutnje zakonom su predviđene novčane kazne u iznosu od nekadašnje tri tisuće kuna, pa naviše.
Međutim, iz Državnog izbornog povjerenstva za Narod.hr potvrdili su da se to ne primjenjuje u slučaju parlamentarnih izbora.
Novčane kazne, dakle, primjenjuju se za kršenje šutnje samo na lokalnim i izborima za EU parlament.
Prije dvije godine radilo se o uistinu pozamašnim ciframa. Iznosi kazni kretali su se od tri tisuće kuna za fizičku, do pola milijuna kuna za pravnu osobu. Kandidati koji su kršili izbornu šutnju mogli su biti kažnjeni iznosima od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.
Izborna šutnja, mediji i internet
Mediji i medijski nakladnici trebaju se suzdržati od objavljivanja fotografija, izjava, intervjua, navođenja izjava ili pisanih djela svih izbornih sudionika.
Također, mediji iz svojih sadržaja trebaju ukloniti sve što predstavlja izbornu promidžbu. To se odnosi na reklame, linkove, oglase i bannere na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih kandidata i stranaka.
Dakle, kazne za kršenje šutnje u slučaju parlamentarnih izbora ne postoje.
No, sve i da zakon to određuje, kontrola je gotovo nemoguća na društvenim mrežama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
