U Marijinom svetištu u Molvama ove godine se obilježava i 100. obljetnica rođenja biskupa Đure Kokše

Molve
Foto: Danijel Pedi

Jedno od najpoznatijih marijanskih svetišta na sjeveru Hrvatske je ono u mjestu Molve, gdje puk hodočasti još od 17. stoljeća. Kao i svake godine, najviše vjernika dolazi upravo za Veliku Gospu, ali su i tijekom cijele godine Molve mjesto gdje se traži duhovna utjeha i okrjepa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hodočasnička 2022.

Program hodočasničke 2022. godine uz čudotvorni kip Majke Božje Molvarske započeo je u svibnju sa duhovnim programom prve subote u mjesecu u čast Bezgrješnom Srcu Marijinu. Istog je mjeseca proslavljen i sveti Florijan, a 17. svibnja je otvorena godina mons. Đure Kokše, pomoćnog zagrebačkog biskupa, rodom iz Molva, u povodu 100. obljetnice njegova rođenja.

U lipnju je predstavljena knjiga ,,Moj put Camino” Irene Kovačić, blagoslovljen je temelj doma za starije osobe ,,Punina života”, te je otvorena dokumentarna izložba ,,Ponosan na dom i kraj svoj” u povodu 100. obljetnice rođenja biskupa Đure Kokše u Galeriji Molvarskog likovnog kruga, u suradnji s Muzejom grada Koprivnice i Nadbiskupskim arhivom Zagrebačke nadbiskupije.

> Međubiskupijski susret mladih Varaždinske i Bjelovarsko-križevačke biskupije – Marija fest 2016.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Hrvatske igračke s UNESCO-ova popisa zaštićene baštine

11. lipnja je otvoren Camino Podravina, hodočasnički put sv. Jakova kroz Hrvatsku. 27. 6. u sklopu „Marijanskog zavjeta za domovinu“, hodočasnici iz Molvi pridružili su se hodu i molitvi za Domovinu, kroz podravsku rutu „Amazone of Europe“ (Europski projekt biciklističkih putova uz rijeku Dravu što uključuje pet država s Interpretacijskim centrom duhovne i kulturne baštine u Molvama).

U srpnju su se održale kulturne večeri.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Velika Gospa

Početkom kolovoza proslavljen je blagdan svete Filomene i Dan općine Molve. Od 12. kolovoza trajala je trodnevnica za svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije.

14. kolovoza je bila proslava blagdana svetog Maksimilijana Kolbea, te 40. obljetnica od proglašenja svetim.

Uz svetkovinu Velike Gospe svečanu svetu misu predslavio je mons. Bože Radoš, varaždinski biskup, te je otkrivena spomen-ploča na rodnoj kući biskupa Đure Kokše u Molvama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jesen u Molvama

U rujnu se slavi Mala Gospa.

U listopadu se planira otvorenje 8. salona vjerske fotografije, te Marija fest Molve 2022. – susret mladih Varaždinske biskupije.

U studenom je spomen-dan smrti biskupa Đure Kokše, otvorenje izložbe umjetničkih djela iz zbirke biskupa Đure Kokše u Galeriji Molvarskog likovnog kruga u Molvama, u suradnji s Uredom za kulturu Zagrebačke nadbiskupije, te se priprema Znanstveni skup o životu i djelu biskupa Đure Kokše u Društvenom domu u Molvama, u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem.

Čudotvorni kip Majke Božje Molvarske

Kako piše na stranicama Župe Molve, čudotvorni kip Majke Božje Molvarske potječe iz ranog srednjeg vijeka iz vremena gotike i pretpostavlja se da datira iz oko 1470. do 1480. godine. Napravljen je od lipova drveta te predstavlja Madonu s Djetetom. Nabor koji okomito pada od Marijine lijeve ruke na kojoj drži Dijete osobito je karakterističan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On, prema A. Horvat, pripada kipovima bliskima stilu duge linije kojim su se rado izražavali sjevernjački majstori alpskih krajeva (majstori sjevernih alpskih krajeva) u trećoj četvrtini 15. stoljeća. I Marija i dijete Isus imaju na glavi velike krune nabuhlog, baroknog oblika. Visina kipa je oko 63 centimetra (s krunom oko 70 cm), u najširem dijelu kip ima 30 cm, a dubina mu je 16 cm. Kako je u ovom dijelu Hrvatske ostalo sačuvano malo srednjovjekovnih umjetničkih djela, ovaj kip nadopunjuje oskudan gotički inventar Podravine.

Molvarci su prema predaji kip dobili od redovnika iz samostana preko Drave. Taj je gotički kip još u 15. stoljeću u Molve dospio vjerojatno iz franjevačkog samostana između Ždale i Gole, što bi odgovaralo vremenu vladavine sv. Elizabeti i prostoru današnjih ostataka u Pepelari kod Novačke.

Kako je kip pronađen?

Kip je na zanimljiv način sačuvan tijekom bogate molvarske povijesti. Kad su Molvarci sredinom 16. stoljeća zbog provala Osmanlija napustili svoje selo i podravski kraj, kip su zakopali u zemlju blizu kapelice vjerujući da će se ubrzo vratiti i opet ga iskopati. Međutim, kako se njihovo progonstvo odužilo, tako su oni koji su ga zakopali u progonstvu i umrli.

Kip je bio zaboravljen, a u međuvremenu naraslo raslinje sakrilo je mjesto na kojem je zakopan, no vol gazde Škripelja koji je slučajno ondje pasao travu, svojim je rogom zaparao zemlju i iskopao kip Majke Božje Molvarske. Glas o čudesnom pronalasku kipa ubrzo se proširio krajem pa je narod već u 17. stoljeću počeo hodočastiti u ovo Marijino svetište te se moliti pred čudotvornim kipom Majke Božje Molvarske.

Zavjetni darovi

Svečana haljina – plašt kojim je ogrnut kip zavjetni je dar i znak zahvale za uslišane molitve i zagovor Majke Božje Molvarske, vjernika i hodočasnika koji rado kao djeca dolaze svojoj Majci u ovo svetište. Župa ih posjeduje više i kip je za različite blagdane i svetkovine odjenut različitom haljinom. U procesiji prije središnjeg euharistijskog slavlja, 2020. godine kada je proslavljena jubilarna 550. godina od nastanka čudotvornog kipa Majke Božje Molvarske, korištena je najstarija haljina o kojoj je u župnoj kronici zapisano da su je ,,hodočasnici nosili u Rim, 1907. godine, blagoslovio ju je papa Pio X. kod blagoslova nabožnih predmeta. Nakon toga hodočastili su u Lurd i položili je na špilju Gospe Lurdske, dotaknuli su s njom lijes sv. M. Margarete Alacoque, kućicu Majke Božje u Loretu, kao i svetište u Asizu.”

Povijest Župe Molve

Zagrebački kanonik Ivan u popisu župa od 1334. godine spominje da se u opsegu arhiđakonata komarničkog nalazi selo Moliva, koje ima župnu crkvu Blažene Djevice Marije, a osim toga još i kapelu sv. Nikole. Spomen mjesta pod imenom Molna nalazimo u popisu 1439. godine koje tada pripada đurđevačkom vlastelinstvu. I u popisu župa od 1501. godine spominje se župna crkva Blažene Djevice Marije u selu Moliva. U drugom popisu župa zagrebačke biskupije od 1551. godine spominje se Capella Beatae Mariae in Molina kojom je ono vrijeme upravljao svećenik Lovro. Bila je to čvrsta srednjovjekovna građevina koja je za stoljetnih žestokih turskih navala bila više puta j ako oštećena da bi konačno ostala bez krova, ali je mnogo puta popravljana i tako je opstala.

U 16. stoljeću selo Molve proživljava svoje najteže dane, budući da Turci, nakon pada Virovitice 1552. godine, prodiru i u središte Podravine. Pritom uništavaju sva materijalna dobra, pale kuće i crkve, a ljude odvode u ropstvo. U paničnom strahu, ljudi bježe tražeći sigurnija prebivališta.

Velike procesije

Kanonska vizitacija iz 1665. godine govori o crkvi Blažene Djevice Marije u Molvama i oltarnom kipu Marije s Isusom u naručju, te spominje kako punih 160 godina crkva nije kanonski pregledana.

Podravci rado dolaze svojoj Majci Božjoj i to ne samo pojedinačno već u velikim procesijama. Zapisano je da su vjernici đurđevačke i virovske župe 1806. godine, kada je među ljudima vladala kuga, učinili zavjet da će svake godine hodočastiti k Majci Božjoj u Molve iz zahvalnosti za primljene milosti.

 

Broj stanovnika se polako povećavao, a zbog poslova na siječi šuma dolazili su radnici iz Zagorja, Međimurja, Slovenije i Mađarske. Tako je dolazilo do miješanja stanovništva, a prema izvršenom popisu iz 1825. godine, u selu je bilo 119 kuća, sa 1368 stanovnika.

Godine 1842. selo broji 1827 stanovnika. Povećanjem stanovništa od 1842. godine, pokazala se potreba izgradnje nove župne crkve. Gradnja je započela 1853. godine, a crkva je blagoslovljena 09. studenog 1862. godine, kada je u Molvama župnikom bio Franjo Drobčec (1858. – 1866.).

Tadašnji župnik Blaž Tomašić (1881. – 1921.) dao je srušiti staru proštenišnu crkvu koja je bila srednjevjekovna građevina duga 25 metara i široka 8 metara što je, dakako, u kulturno-povijesnom smislu, ogromna šteta. Na njezinom mjestu sagrađena je poslije kapela koja postoji i danas, a u njoj se tijekom godine čuva kip Majke Božje Molvarske. Svake godine kip se, u velikoj procesiji, donosi u župnu crkvu Blažene Djevice Marije za blagdan Velike Gospe. Godine 1940. u Molve su došle časne sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskog iz Zagreba i tu ostale do danas.

Franjevci konventualci

Poslije II. Vatikanskog sabora, zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper dodijelio je župu Molve na pastoralnu brigu franjevcima konventualcima.

U Molvama se okuplja veliko mnoštvo vjernika na Uskrsni i Duhovski ponedjeljak, a posebno na Veliku Gospu (15. kolovoza).

Po zapisanim podacima župa Molve darovala je 17 svećenika od kojih je mons. dr. Đuro Kokša postao pomoćni biskup Nadbiskupije zagrebačke, te 14 časnih sestara. Pet klerika smrt je zaustavila na njihovom duhovnom putu. Iz ovih se podataka vidi koliko je ovo svetište, Majka Božja Molvarska i vjera uopće važna u duhovnom životu ovdašnjih stanovnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.