Posljedice novog režima i zatvaranje balkanske migrantske rute već su vidljive u tranzitnom centru za migrante u Slavonskom Brodu, gdje od subote nije stigla ni jedna nova skupina, no, trenutačno se ondje nalazi 320 osoba koje nemaju uvjete za prolaz prema zapadnim zemljama EU.
“Promijenili smo aktivnosti, jer se ljudi sada ovdje duže zadržavaju. Više je posla za naš tim za psihosocojalnu pomoć, proširujemo broj aktivnosti, prvenstveno radionice za djecu. Najveći je problem što su ljudi u neizvjesnoj situaciji, ne znaju što će bit dalje. Naši timovi ih pokušavaju smiriti”, rekao je koordinator interventnog tima Hrvatskog crvenog križa u tranzitnom centru za migrante u Slavonskom Brodu, Ivan Usmiani.
U kampu trenutno borave prvenstveno ljudi iz Afganistana, Iraka i Sirije, i tu su već nekoliko dana, dodao je.
Na upit novinara kada se može očekivati da će napustiti Slavonski Brod, Usmiani je rekao da nema tu informaciju.
“Svega ima dovoljno. Jedino smo, u suradnji s drugim organizacijama zbog činjenice da ljudi ovdje borave dulje, promijenili način prehrane”, kazao je.
Tijekom migrantske krize od rujna 2015. kroz Hrvatsku je prošlo 658.068 migranata, od toga oko 340.000 prošlo je kroz tranzitni centar u Slavonskom Brodu. Od studenog do danas u slavonskobrodskoj bolnici rođeno je šestero djece čije su majke bile na putu prema zapadnim zemljama EU.
Srbija slijedi mjere zemalja na migrantskoj ruti
Na granici Srbije i Makedonije provode se mjere koje primjenjuju i druge zemlje na balkanskoj ruti, a Srbija će se i dalje ponašati odgovorno i sukladno međunarodnom javnom i humanitarnom pravom, istodobno u svemu štiteći svoje nacionalne interese, poručili su u srijedu srbijanski dužnosnici.
Premijer Aleksandar Vučić naglasio je da “Srbija neće biti parking ili sabirni centar za izbjeglice”, te da će se prema izbjeglicama koje su ostale na njezinu teritoriju poslije zatvaranja balkanske rute “ponašati humano i sukladno zakonu”.
U povodu zatvaranja balkanske migrantske rute, Vučić je naglasio kako se Srbija ponaša usklađeno s odlukama koje na terenu primjenjuju Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska, a “tako će se ponašati i ubuduće”.
Ranije tijekom dana je i srbijanski ministar rada i socijalne skrbi Aleksandar Vulin rekao da će Srbija svojim mjerama slijediti zemlje na balkanskoj ruti, te da se od ponoći već primjenjuju mjere za kojima su posegnule Slovenija i Hrvatska.
“Kako se ponašaju Slovenija i Hrvatska, tako ćemo se ponašati i mi. Od ponoći, naša vlada počela je primjenjivati odluke koje su primijenile druge zemlje na ruti. To znači da naša granica prema Makedoniji i Bugarskoj funkcionira sukladno pravilima koje su za migrante ustanovile Hrvatska i Slovenija”, rekao je Vulin novinarima.
Srbija pozorno prati razvoj događaja duž migrantske rute, a po Vulinovoj ocjeni, “situacija u Idomeniju u Grčkoj i na grčko-makedonskoj granici veoma je zabrinjavajuća, zbog velikog broja migranata”.
Makedonija je rekla da više neće puštati migrante preko svoje granice s Grčkom, nakon što su odluku o pooštravanju puštanja počele primjenjivati Slovenija, te Hrvatska i Srbija. Trenutno je na makedonsko-grčkoj granici 13.000 migranata.
Šef Predstavništva UNHCR-a u Srbiji Hans Friedrich Schroder izjavio je ranije za agenciju Tanjug da je u Srbiji, nakon zatvaranja balkanske rute, ostalo između 1500 i 2000 migranata.
“Broj izbjeglica u Srbiji iz Sirije, Iraka, Afganistana je ograničen, ne govorimo o tisućama ljudi”, rekao je Schroder.
Jedna od mogućnosti je da oni dobiju izbjeglički status u Srbiji, ili – ukoliko to žele i ako je moguće – da se vrate u zemlje podrijetla ili da im se omogući program spajanja obitelji s kojima su se razdvojili na putu. Dužnosnik UNHCR-a naglasio je da će ta organizacija “pomoći Srbiji da nastavi tretirati izbjeglice na human način i u skladu s nacionalnim zakonima i međunarodnim obvezama”.
