Unatoč svim spornim činjenicama SDP i HDZ ‘za’ sveučilište u Slavonskom Brodu

Zagreb, 16.09.2015 - Posljednja sjednica 7. saziva Hrvatskog sabora poèela je aktualnim prijepodnevom u kojem ministri odgovaraju na pitanja zastupnika. Na slici pogled na sabornicu sa galerije. foto HINA/ Damir SENÈAR /ds

Unatoč upozorenjima nekolicine zastupnika da je prijedlog o osnivanju sveučilišta u Slavonskom Brodu “elementarno defektan” i nepripremljen za donošenje, saborski klubovi, među njima i HDZ i SDP, u srijedu su ustrajali da Brod zaslužuje sveučilište i da ga treba osnovati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Geostrateška pozicija Broda, postojanje visokoobrazovnih institucija, blizina BiH i mogućnost privlačenja tamošnjih studenata, razlozi su za osnivanje brodskog sveučilišta, rekao je ministar obrazovanja Vedran Mornar.

U brodskoj regiji svega je 15 posto visokoobrazovanih, u ostatku Hrvatske 26 posto, sveučilište bi trebalo stvoriti pretpostavke za razvoj kraja, navodi ministar te tvrdi da njegovo osnivanje “u ovom trenutku” nije nikakav dodatni trošak. Punu potporu sveučilištu, uz slične argumente, daje SDP.

Osnivanjem sveučilišta stvorile bi se pretpostavke za zadržavanje i trajni ostanak studenata u Brodu, što je preduvjet za pokretanje regionalnog gospodarstva, kaže

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Damir Tomić podsjeća da je Brod teško stradao u Domovinskom ratu, ubijeno je 95 djece, ranjeno 969, 90 ih je ostalo invalidima. “Dužni smo i kroz ovaj zakon nešto vratiti djeci Broda i regiji u cjelin”, poručuje SDP-ov zastupnik.

Imamo jezgru, popriličan broj znanstvenika, preddiplomske studije, brodsko će sveučilište zaživjeti, ne možete zamisliti koliko može privući studenata iz BiH i biti rentabilno, uvjeravao je kolege Boro Grubišić (HDSSB). Svaki put počinje prvim korakom, pa i sveučilište u Brodu i zagrebačko je krenulo od tri studija, argumentirao je HDSSB-ov zastupnik, pitajući se čemu stvarati tenzije “samo zato” što je zakon predložen u krajnjem roku, neposredno pred izbore.

Klub HDZ-a podržat će osnivanje sveučilišta u Brodu, želim mu dug život i uspješan rad, naglasio je Šimo Đurđević, dodajući kako sveučilište nije projekt ni HDZ-a, ni SDP-a, nego svih u brodskoj županiji i okolnim mjestima. Ministra poziva da rektora imenuje iz znanosti, ne iz politike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ponešto drugačije viđenje ima Davorin Mlakar (HDZ) koji ponuđeni zakon drži “potpuno besmislenim, isključivo predizbornim”, a posebno ga smeta hitnost.

Zakon je još topao, Saboru je upućen 17. rujna, osnivati sveučilište po hitnom postupku nema ni u Zanzibaru, ustvrdio je Mlakar.

I Frano Matušić (HDZ) drži da se radi o upitnoj odluci, podsjeća da je više puta postavljeno pitanje usklađenosti zakona s ustavom, pa bi “trebalo povući kočnicu”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vrlo kritični prema predloženom zakonu bili su Gvozden Srećko Flego (SDP), nezavisni Josip Kregar i Nikola Vuljanić.

Nisam ‘za’, ni ‘protiv’ osnivanja sveučilišta u Brodu, no sam zakon je “elementarno defektan”, nema eleborata, protivan je Startegiji znanosti i visokog obrazovanja, mreži visokih sveučilišta, pobrojao je Flego.

I Kregar se pita čemu odluka o osnivanju ako za nju nema strateške podloge, kaže da zakon krši elementarne procedure. Kolegama koji uvjeravaju da će Brod privući studente iz regije poručuje da će “dolaziti po diplome, ne po znanje”. Vuljanić pak upozorava na kršenje procedure, a ona, dodaje “nije ukrasm nego suština demokracije”.

Sabor će o osnivanju brodskog sveučilišta, devetog u Hrvatskoj, glasovati u petak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je sve sporno?

Zanimljivo je kako nije poznato kad je obrazovna politika počela razmišljati o dvama novim javnim sveučilištima, no nisu predviđena u Proračunu za 2015. i projekcijama proračuna za 2016. i 2017., kao niti u prijedlogu njegova rebalansa koji je dostavljen Saboru. To upućuje na to da Ministarstvo financija i Vlada zapravo uopće nisu predvidjeli da će to Sveučilište moći početi s radom, upozorava Petar Marija Radelj u svom pismu pomoćnici ministra znanosti obrazovanja i sporta Ružici Beljo Lučić.

Naprečac je donesen i Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku, a posebno je zabrinjavajuće jer je njegovim člankom 3. suspendiran Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.

Kako je moguće da se zakon o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu donosi suprotno lani donesenoj Strategiji, i da ide po hitnom postupku,i da stupi na snagu već ovaj mjesec (“osmoga dana od objave”)? Nije li čudno da na str. 7 (str. 9 PDF-a) Vlada utvrđuje da će Sveučilište u Slavonskom Brodu financirati iz sredstava namijenjenih “redovitoj djelatnosti Sveučilišta u Osijeku”, pita se Radelj.

Nejasno je i kako se kao razlog za “hitan” zakonodavni postupak u rujnu 2015. može navoditi rezultat popisa pučanstva iz 2011., kao i kako se u saborsku proceduru uopće moglo uputiti prijedlog zakona uz koji nije priložen PFU-obrazac, ni izvješće o provedenoj javnoj raspravi?

Zapravo do danas nije okončana prethodna javna rasprava, o procjeni učinaka propisa za taj zakon, niti je uopće otvorena javna rasprava o nacrtu zakona koji se sad prije izbora šalje Saboru da ga preko noći donese.

Nejasno je kako se misli osnovati dva nova sveučilišta, a ne povećati proračun za visoko obrazovanje? Ne ide li to prema obezvrjeđivanju sveukupne visokoškolske naobrazbe i pretvaranju studiranja u radničko sveučilištarenje, odnosno sveučilišnoga studija u večernju školu. Čemu služe sveučilišta kojima 90 % nastavnika ne rezidira u mjestu rada nego dolaze jednom ili dvaput mjesečno održati svoja predavanja? Ni je li to obično tezgarenje i dodatna zarada pojedinih nastavnika koja nema blage veze sa znanstveno-nastavnim radom, raspoloživošću studentima za seminare, kolokvije, konzultacije? Čemu je služilo donošenje Strategije, pod istim ministrom, istom Vladom i u istom Saboru, ako se sad dva zakona donose protiv te strategije? Točnije jedan je na brzinu donesen u lipnju, iako ne odgovara minimalnom sadržaju koji svaki zakon mora imati da bi se zvao zakonom sukladno standardima koje je Europski sud za ljudska prava postavio još 1979., a drugi se sad misli donijeti? Tko je uopće pisao te zakone? To je Ministarstvo bilo dužno objaviti sukladno zaključku Vlade od 10.7.2014., zaključuje Radelj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.