Razdoblje nakon parlamentarnih izbora tradicionalno je u političkim strankama u RH obilježeno unutarstranačkim izborima. Na njima stranačka vodstva prezentiraju rezultate svojih, najčešće, četverogodišnjih mandata i ovisno o okolnostima (rezultatima parlamentarnih izbora i sl.) ulaze u utrku za još jedan mandat ili se iz nje bez borbe povlače. Stranačka vodstva najčešće personificira jedna osoba – predsjednik stranke, koji je po svojim ovlastima najmoćnija i najodgovornija osoba u stranci. Predsjednike izabiru stranački članovi neposrednim ili posrednim putem. Neposredni izbori za predsjednika stranke po načelu “jedan član – jedan glas” počeli su se u strankama u RH primjenjivati tek u zadnjih 10-ak godina. Ipak, takva praksa koja uz sve manjkavosti predstavlja najviši stupanj unutarstranačke demokratičnosti, još uvijek nije zaživjela u svim strankama. U onima koje nisu prešle na izbore po načelu “jedan član – jedan glas” stranački članovi izabiru predsjednika posredno – putem stranačkih delegata (izaslanika).
>Unutarstranački izbori u DP-u: Vrh stranke biraju delegati; nema jedan član, jedan glas
Izbori po načelu “jedan član – jedan glas”
Neposredni izbori za predsjednike stranaka relativno su nova pojava u strankama u RH. One ga postepeno uvode u posljednjih desetak godina pod utjecajem (pritiskom) različitih aktera i okolnosti: članova stranaka, medija, građanskih inicijativa, trendova iz inozemstva…
Kao što i ime govori neposredni izbori po načelu “jedan član – jedan glas ” imaju jedno temeljno pravilo – svaki punopravni član stranke ima priliku birati i biti biran za predsjednika stranke.
Ovakav način izbora predstavlja dosad najviši stupanj unutarstranačke demokracije. Ipak, stranke mogu donekle ograničiti ovo pravo odredbama u svojim statutima. Primjerice, mnoge stranke propisuju minimalan vremenski stranački staž kao uvjet za konzumiranje aktivnog i/ili pasivnog biračkog prava u stranci.
Delegatski izbor predsjednika
Posredni izbor predsjednika stranke godinama je, i u RH i u inozemstvu, bio dominantan. Primjenjujući ga, stranačkog čelnika izabire uže stranačko tijelo, a ne svi članovi stranke. To se tijelo od stranke do stranke razlikuje po imenu (skupština, sabor, glavni odbor…), brojnosti, ali i načinu izbora samih delegata tj. onih koji u tim tijelima svojim glasovima izabiru predsjednika stranke.
Delegatskim načinom izbora predsjednik zadržava veću stranačku kontrolu jer, u pravilu, on svojim odlukama i odredbama može presudno utjecati na sastav skupštine (stranačkog sabora).
Ovakav način izbora sve je rjeđi u strankama RH.
>Izbori u SDP-u: Ranko Ostojić povukao se iz utrke za predsjednika stranke
Na koji način predsjednike izabiru najjače stranke u RH?
Od pet najjačih stranaka u RH koje prema relevantnim istraživanjima prelaze izborni prag četiri svoje predsjednike (koordinatore u slučaju Možemo) biraju na izravan način po načelu “jedan član – jedan glas). Prvi je to uveo SDP, a slijedile su ga druge stranke: HDZ, Most i Možemo.
S druge strane Domovinski pokret još je uvijek vjeran delegatskom principu. On je, bili smo svjedoci, bio jedan od kamena spoticanja dviju stranačkih struja na netom završenim unutarstranačkim izborima. Poražena struja Marija Radića najavljivala je da će uvesti neposredan izbor. Hoće li novi (stari) predsjednik DP-a Ivan Penava krenuti u tom smjeru vidjet ćemo u razdoblju pred nama.
>Analiza Viktora Peterlina: Ovo je geneza sukoba u Domovinskom pokretu
Ima prostora za daljnju demokratizaciju političkih stranaka
Stranke su u demokratskim društvima potrebne kao spona između birača i provođenja politika. One su uvođenjem neposrednog izbora predsjednika zacrtale dobar put k rastu stupnja demokratičnosti međutim, još uvijek ima prostora za napredak. Primjerice, predsjednici političkih stranaka još uvijek na presudan način utječu na slaganje izborih lista, a time i na izgled Sabora. Zbog toga u Sabor ulaze oni koji su podobni, a ne najbolji kandidati. Korak u dobrom smjeru bio bi veći utjecaj članstva na slaganje izbornih lista. Također, moglo bi se ići i u smjeru promjena izbornog zakona koji bi biračima dao više ovlasti (npr. više preferencijalnih glasova).