Unutarstranački izbori u DP-u: Vrh stranke biraju delegati; nema ‘jedan član, jedan glas’

Kampanja za unutarstranačke izbore u Domovinskom pokretu približava se svome kraju. U subotu 31. kolovoza stranku će u novo četverogodišnje razdoblje povesti novoizglasani Predsjednik, Zamjenik predsjednika i Domovinski odbor. U kojoj će mjeri oni svojim imenima i politikama predstavljati kontinuitet ili diskontinuitet u odnosu na aktualno vodstvo odlučit će 103 stranačka sabornika u čijim se rukama nalazi sudbina stranke. DP, za razliku od nekih drugih stranka koje biraju po načelu “jedan član – jedan glas, još je uvijek vjeran tzv. delegatskom modelu. On u svojoj biti ne pogoduje stranačkoj demokraciji, transparentnosti izbornog procesa i legitimnosti izabranog vodstva nego otvara prostor za manipulacije (ili barem sumnju u njih) te one (stranačko vodstvo) koji određuju kvote i imena delegata stavlja u dominantan položaj.

>Penava i Radić zakačili se oko saborskog mandata, ali pravi razlog sukoba je dublji

Kako će birati DP?

Ukupan broj izaslanika na izbornom saboru Domovinskog pokreta je 103. Na temelju članka 19. Statuta Domovinskog pokreta sabor čine 43 izaslanika određena statutom (članovi Domovinskog odbora, zastupnici u Hrvatskom saboru i EP, članovi Vlade iz redova DP-a…).

Preostalih 60 izaslanika raspoređeno je iz podružnica sukladno kriterijima iz odluke Predsjedništva Domovinskog pokreta od 31. srpnja 2024.

Možda će vas zanimati

Hrvatska

DP objavio popis izaslanika, ali najbitnije su 'zaboravili'

21. kolovoza 2024. u 15:40

Borba za prevlast u Domovinskom pokretu približava se svom vrhuncu. Desetak dana prije Izbornog sabora vodstvo stranke objavilo je popis izaslanika.

Ovo su 103 izaslanika koji će 31. kolovoza izabrati Predsjednika, Zamjenika predsjednika i Domovinski odbor:

Ivan Penava, Mario Radić, Josip Dabro, Damir Barna, Krešimir Bubalo, Ivica Mesić, Ante Šušnjar, Stephen Nikola Bartulica, Stipo Mlinarić, Igor Peternel, Ive Ćaleta Car, Krešimir Čabaj, Ivana Mujkić, Damir Biloglav, Slaven Dobrović, Damir Markuš, Daniel Spajić, Branka Lozo, Jesenka Ricl, Marko Žaja, Goran Ribičić, Vlatko Ivka, Davor Milaković, Damir Čičko, Božana Kristić, Ričard Milun, Željko Dragašević, Ivica Kukavica, Frane Tokić, Tomislav Josić,

Dubravka Lipovac Pehar, Davor Dretar, Darko Dimić, Nikola Barišić, Ivan Šipić, Dražena Vrselja, Zlatan Bašić, David Vlajčić, Kristina Bilić, Željko Vuković, Sonja Babić, Miljenko Ćurić, Miroslav Mudri, Domagoj Balja, Mateo Horvat, Dubravka Dragašević, Ante Gojević, Ivana Pavlić, Andrija Marić, Ivan Kokanović, Robert Matasović, Zlata Pongračić, Marin Mataga, Andrej Buntić, Mihajlo Vojvodić, Niko Blažanović, Alenko Ribić, Dejan Gorščak, Danko Butala, Ivan Međimorec, Pero Grgić, Ivica Hodić, Željko Mandić, Ivan Škaro, Renata Vračević, Krunoslav Podoljak, Draženko Kljajić, Marko Vidakušić, Romana Milajčić, Vladimir Sigur, Velimir Horvatin, Željko Primorac, Dinko Damjanić, Jelena Grgić, Josip Vuković, Draško Kuliš, Ana Gulić,

Mario Kovač, Hrvoje Puče, Boris Solomun, Ivica Klarić, Domagoj Bilić, Zlatko Zaoborni, Dino Dimić, Danijela Smolčić, Tena Potlimbrzović, Slavko Grgić, Ivan Dabro, Josip Krpan, Ruža Veselčić – Šijaković, Danijel Kotlar, Jasminka Adžić Sikirić, Karolina Biloglav, Darko Maček, Zvonimir Lovrić, Mile Ivančić, Luka Holjevac, Tibor Varga, Marin Braovac, Mislav Barišić, Eugen Perić, Karlo Hrgota, Marijan Brkljačić.

Penava odredio, Radić se bunio

Presudna važnost načina odabira izaslanika na Izbornom saboru dokazala se u prašini koja se u DP-u podignula prilikom njihovog određivanja. To je danima bila vruća tema i predmet prepucavanja između suparničkih tabora predvođenih Ivanom Penavom i Marijem Radićem.

Na kraju je Penava iskoristio svoju poziciju predsjednika stranke te “nametnuo” svoju volju na temelju ne posve transparentnih kriterija (brojnost članstva i ostvareni rezultati).

Kvote izaslanika po stranačkim županijskim podružnicama izazvale su revolt mnogih članova, a najviše je zazvonio podatak da DP-ova podružnica Vukovarsko- srijemske županije ima gotovo dvostruko više izaslanika od stranačke organizacije Grada Zagreba (9 naprema 5).

>Radić priložio dokaze o statusu dragovoljca i odgovorio Mlinariću: Pobijedit ću na izborima

O upitnoj transparentnosti ovog postupka dovoljno govori i to da na mrežnim stranicama DP-a nije moguće pronaći službeni popis izaslanika po stranačkim organizacijama.

Iako nema zakonsku obavezu obavještavati javnost o podacima kao što su kvote izaslanika, Domovinskom pokretu ovakvo “zatvaranje” nije politički oportuno. Naime, građani imaju pravo znati što se događa u trećoj najjačoj političkoj stranci u RH koju, kao i ostale, financiraju državnim novcem.

Radić najavio demokratiziranje stranke

Logično, struja Marija Radića, koja se osjeća zakinutom provedbom postojećih izbornih pravila, najavljuje promjenu. Radić je prije nekoliko dana na konferenciji za medije obećao da će ubrzo nakon svoje pobjede organizirati nove izbore po načelu “jedan član – jedan glas”.

>Radić: Imam većinu Ja ću biti pobjednik koji prašta

”Puno sam pričao s ljudima i došao da zaključka. Ova situacija, ja imam većinu, to je jasno i Penavi, čuo sam da je kiselo komentirao sve ove događaje. Ja ne želim Pirovu pobjedu, ja ću dobiti 65, 70 posto glasova, prihvatit ću tu časnu dužnost. Mi moramo nastaviti gdje smo stali. Biti predsjednik organizacije od 10 tisuća ljudi sa 70 glasova, to nije moralno. Nakon izbora, odmah ću pokrenuti promjenu statuta i sljedeći izbori, koji moraju biti vrlo skoro, moraju biti po principu jedan član – jedan glas”, rekao je Radić prenosi N1.

HDZ i SDP glasuju po principu jedan član jedan glas

Dvije najveće stranke u RH – HDZ i SDP već desetak godina svoje predsjednike biraju po načelu “jedan član – jedan glas”. Članovi SDP-a prvi su put na takav način glasali 2012., a članovi HDZ-a 2016. Taj hvale vrijedan demokratski iskorak doveo je do malenog ali značajnog oslabljivanja pozicije stranačkih vođe i smanjenog prostora manipulacije voljom stranačkog članstva.

Ipak, “jedan član – jedan glas”, kojeg je i Radić najavio u DP-u, nedovoljan je za pravu demokratizaciju i “provjetravanje” političkih stranaka. Bez njihove demokratizacije koja bi se ogledala i u, primjerice, smanjenim ovlastima predsjednika stranaka prilikom formiranja izbornih lista teško da će doći do povećanja demokratizacije cijelog političkog sustava RH.

Posebno ukoliko se nastavi opstrukcija građanskih inicijativa koje su išle u tom smjeru.

>Penava: Ili ćemo svi puhati u isti rog ili se stvar mora raspasti