Hrvatski sabor u petak je raspravljao o izvješću o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2016. godinu, nakon čega je uslijedilo glasovanje o raspravljenim točkama.
Prihvaćeno je izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2016. godinu većinom glasova, 113 glasova za i 3 protiv.
Sjednicu Hrvatskog sabora mogli ste pratiti uživo ovdje:
12:05 Ante Nazor: “Povijest je interdisciplinarna i ne možemo je tumačiti bez da uzmemo u obzir Međunarodno pravo. Postoje eksperti koji su dali svoje mišljenje. Imamo i presudu Međunarodnog suda u Hagu. Pogotovo članak koji jasno govori o karakteru rata što je ovdje bilo više puta postavljeno pitanje: je li građanski ili je bila riječ o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Mislim da tu više dvojbe nema. Članak 4.2.6. daje odgovor na to pitanje. Čitanka koja je objavljena u prosincu 2016. u Solunu, a na kojoj su suradnici i neki hrvatski povjesničari te osoba koja je u radnoj skupini koja vodi kurikul povijesti. Neki dan se pojavila vijest da će recenziju kurikula hrvatske povijesti odraditi HAZU. Vidim da je to izazvalo nemire. U čitanci se navode teze da je Vukovar Hirošima hrvatskog i srpskog ludila i da je podjednaka odgovornost napada na Vukovar. Tko ga je napao? Jugoslavenska narodna armija, teritorijalna obrana i paravojne postrojbe, ne navodi se čija je teritorijalna obrana i paravojne postrojbe, ne navodi se da je to bilo srpsko. Napad na Dubrovnik – spomenuto je da su crnogorske paravojne postrojbe, iako su tamo legalne postrojbe Crne gore, ne spominje se da ga napadaju srpske postrojbe iz istočne Hercegovine. Ovdje je spomenuta skandalozna izjava da je Jugoslavenska kriza eskalirala nakon međunarodnog priznanja Hrvatske što znači 1992. godine, kao da 1991. godina ne postoji, kao da se ništa nije dogodilo. U toj čitanci su preskočeni važni datumi kao što je prvi oružani sukob u Pakracu, pogibija i ubojstvo 13 hrvatskih policajaca u jednom danu – 2. svibnja. Pa kako ćete vi razumijeti uzročno-posljedične veze, početak otvorene agresije ako se prešućuje jedan takav događaj. To autori čitanke preskaču. Ne spominje se napad na Banske dvore, pokušaj atentata predsjednika Tuđmana. Ne spominje se čak ni 8. listopada. Ne zna se ovdje kad je bila mirna reintegracija, nije završena 1996. nego 1998. Govorim o jednom sadržaju koji je potpuno znanstveno neprimjeren, ali više me boli zašto je tome tako. Bilo je postavljeno pitanje je li naš Centar sudjelovao u izradi kurikuluma. U prvoj fazi nije, odbijeni smo kad smo trebali biti stručni recenzenti ali sudjelovali smo u javnoj raspravi. Nama je vrlo jasno rečeno. Vi ste rekli primjedbe, a mi ćemo ih usvojiti. A tko smo to mi u toj stručnoj radnoj skupini kada se nitko od njih ne bavi suvremenom povješću. Zato je važno tko od njih radi recenziju. Zahvalan sam što se ona radi u Hrvatskoj. Mislim da bi bila sramota da se recenzija Hrvatskog jezika i povijesti radi izvan Hrvatske. Postavlja se pitanje kako je moguće da je jedna takva čitanka završila svoj proces, a da nitko od povjesničara koji su sudjelovali u izradi te čitanke nije našao za shodno konzultirati se s ustanovama kao što je Hrvatski institut za povijest ili naš Centar koji se bavimo suvremenom poviješću. Podaci prezentirani u čitanci na engleskom jeziku za nastavnike povijesti jugoistočne Europe su takvi da ti nastavnici neće znati o ratu u Hrvatskoj niti uzročnik rata niti kronologiju. O ratu u BiH nema ni govora u toj čitanci, ne govori se o uzrocima toga rata niti što su Hrvati vojno učinili da bi BiH opstala. Od obrane BiH, sudjelovanja na referendumu, do oslobodilačkih operacija na tom području nema ni riječi, nego se Hrvati svrstavaju uz Srbe kao nositelji separatističkih tenžnji za odvajanje teritorija BiH. Što je separatističko u tome da su sve odluke međunarodne zajednice o unutarnjoj podjeli BiH potpisali upravo Hrvati? Što je separatističko u tome da su Hrvati izašli na referendum i podržali nezavisnu BiH. Molim vas kao saborske zastupnike, ako ćete raspravljati o BiH, o ratu u BiH, nemojte zanemariti najnoviju literaturu koja ima 3000 stranica jer 3 knjige su u igri, od Jadranka Prlića – Prilozi za povijest Herceg Bosne, od gospodina Mate Arlovića o ustavnopravnoj prirodi osnivanja Herceg Bosne i Hrvatske Republike upravo ovih dana je prevodimo na engleski jezik. Prijevod je završen, očekujem sljedeći tjedan da će knjiga ići u tisak, te knjiga od profesora Miroslava Tuđmana – Druga strana Rubikona, o političkoj platformi predsjednika Alije Izetbegovića. Pogledajte transkripte, izvore i tek onda možemo ući u raspravu. Dok sam čitao samo novine, imao sam potpuno pogrešnu sliku o događajima u BiH. To su preozbiljne stvari da bi se o tome razgovaralo na temelju nametnute percepcije iz medija. Najvažnije u toj literaturi je – što su izvori, jesu li memoarsko gradivo ili su transkripti sjednica… Osobe kojima smeta da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) odradi recenziju, čak postavljaju pitanje jesu li tamo stručni ljudi za to, imaju istu tezu o tome da je u Hrvatskoj bio građanski rat. U cijeloj toj čitanci nemate datum koji je vrlo važan za razumijevanje povijesti Domovinskog rata, 18. srpnja 1991. odluka o povlačenju JNA iz Slovenije, pa se postavlja za čije interese JNA nakon 18. srpnja djeluje. Za čije interese major Tepić radi dizajući u zrak skladište u Bjelovaru? To su stvari koje su zanemarene a koje su vrlo važne. U našem izvješću je vrlo jasno navedeno da imamo 10 dvojezičnih knjiga, imamo 2 nove na engleskom jeziku uključujući knjigu Mate Arlovića. Dobili smo mogućnost zapošljavanja tri nove osobe u državnim arhivima. Imamo vrlo važno da imamo vezu s ljudima koji će se baviti samo Domovinskim ratom, područje Slavonskog Broda itekako je važno zbog Bosanske posavine i zbog svih procesa koji se sada vode za Hrvate iz Orašja. Kad govorimo o očekivanju drugostupanjske presude, ja mogu samo ponoviti ono što sam ponavljao svih ovih godina kad sam davao izvješće. Nitko od nas nije štitio niti opravdavao počinjene zločine, ali govoriti o udruženom zločinačkom pothvatu RH to je stvar koja je u debeloj koliziji s činjenicama.”, odgovorio je Ante Nazor na raspravu hrvatskih zastupnika u Saboru.
11:10 Stevo Culej (HDZ): “Kolega Frede, nisi nijednom spomenuo četnike protiv kojih si se navodno borio a to ti je trebalo biti svježe pamćenje. U vrijeme Milanovićeve Vlade, potpredsjednica Vlade Vesna Pusić preko svoje stranačke kolegice Zlatar Violić pokrenula je snažan politički pritisak i imenovala novo vijeće Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata HMDCDR-a na čelu s Kardumom i Višnjićem. Imenovani je Čedomir Višnjić koji je tijekom rata bio obavještajac vojske tzv. SAO krajine. Frede ti si bio u toj vladi netko i nešto kako nisi vidio tko će istraživati našu povijest.”
11:05 Predrag Matić (SDP): “Da će neki moji kolege braniti ustaše nisam ni u najgoroj noćnoj mori zamišljao. Sad je netko odlučio reći da ustaše nisu bili fašisti. Biskup Košić je pretjerao kada je rekao da ustaše nisu fašisti. S ovog mjesta mi moramo jasno reći Urbi et orbi svima na znanje jednom i zauvijek: Nećeš pope, nećeš vrijeđati ustaše, oni jesu kakvi su takvi su i mi ih nećemo vrijeđati kad oni sami kažu za sebe da su fašisti onda ne dopuštamo nikome da ih nakon 75 godina vrijeđa. Mirno spavajte ustaše, nikad nećemo zaboraviti vaša djela.”
10:45 Miro Bulj (MOST) upitao je ima li dokumenata koji nedostaju u arhivi. Kazao je kako je vrlo važno da bude istina o Domovinskom ratu. Očekujem da se u Domovinskom ratu zna istina. Ne treba zagađivati prostor kao što se radilo. I u HOS-u su bili ljudi različite nacionalnosti. Brojni ljudi srpske manjine su dali veliki obol, branili Hrvatsku državu a nitko ih ne zastupa u ovom Saboru. Hrvatska je stvorena u krvi, u obrambenom Domovinskom ratu. Zajednički je stvorena Hrvatska država i tako trebamo pristupiti učenicima s ovom temom, rekao je Bulj.
10:29 Sabor je nastavio rad raspravom o izvješću o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
Ravnatelj centra Ante Nazor kazao je kako zastupnike neće zamarati izvješćem koje im je dostupno već će odgovarati na pitanja zastupnika.
10:25 Sabina Glasovac (SDP) kazala je kako je Bačić u svom govoru vrijeđao zastupnike.
“Ja se osjećam uvrijeđeno. Vi ste ti koji ste stvorili Ivicu Todorića i 200 bogatih obitelji”, kazala je Glasovac na što ju je Jandroković prekinuo te joj izrekao opomenu.
10:20 Branko Bačić (HDZ) je kazao kako se oporba neprestano poziva na građane pa ga zanima misle li pri tome i na zaposlenike Agrokora.
“Svi pravni stručnjaci govore da je roll up ugovor u skladu sa zakonom. Vi biste žrtvovali 200.000 ljudi, u svojoj zaslijepljenosti napravili biste sve da se smijeni Vlada. Sram vas bilo, prozvali ste vladu za veleizdaju. Čije vi interese zastupate? Ruske?”, kazao je Bačić.
Istaknuo je kako oproba slijedi svog nesposobnog lidera.
“Ono što vi govorite se poklapa sa svime što piše Ivica Todorić. Ono što vi pričate piše Ivica Todorić”, kazao je Bačić.
Željko Lenart (HSS) iz klupe je Bačiću poručio da priča gluposti, na što ga je upozorio Gordan Jandroković.
10:15 Željko Jovanović (SDP) kazao je kako građani još više gube vjeru u politiku.
“Ako postoji mjesto gdje se u svakom trenu treba govoriti o problemima građana, onda premijer mora pokazati bar malo mudrosti, doći u sabornicu i reći što se događa. Smatram da je Agrokor najveća korupcijska afera u novijoj povijesti Hrvatske”, kazao je Jovanović.
Istaknuo je kako je jučerašnja sjednica Povjerenstva za Agrokor bila na razini Alana Forda.
“Odluke o tome koga će prvo zvati za svjedoke, povjerenstvo za Agrokor su svele na razinu grotesknog”, kazao je Jovanović.
Kazao je i kako predsjednica Grabar-Kitarović poput male curice plače jer je Dalija Orešković ne voli.
10:10 Stjepan Čuraj (HNS) kazao je kako je lex Agrokor omogućio institut najstarijeg duga koji prethodno nije bio prepoznat.
Jandroković je odgovorio na prozivke: Točka koju ste vi predložili biti će uvrštena na sljedećoj sjednici. Ponašam se u skladu s poslovnikom, rekao je Jandroković te dao do znanja da Grmoja može samo predlagati, a predsjednik Sabora odlučiti.
10:02 Nikola Grmoja (MOST) rekao je kako kolege iz HDZ-a kojima se priklonio Čuraj iz HNS-a nisu željeli izaći u susret opoziciji. “Zanimljivo je kako je Čuraj predložio Antu Ramljaka za prvog svjedoka u Istražnom povjerenstvu za Agrokor, a kada smo mi predložili Ramljaka glasovao je suzdržano. U poslovnik je ubačeno da se sjednice povjerenstva mogu održavati jedino ako je prisutna većina članova povjerenstva što znači da se ne moraju pojaviti kada to ne žele na pojedinim sjednicama. Milijan Brkić je zaboravio da ćemo do 3. 11. izabrati potpredsjednika. Predložio sam izbacivanje stavke koja se tiče kvalitete financijskih izvješća. Brkić je jučer rekao novinarima: ne budite Nostradamusi – tko je rekao da nećemo uvrstiti prijedlog kolege Grmoje sutra na sjednici. Predsjednik Sabora je rekao da ima vremena za to. Oni žele da mi odustanemo, ali mi iz MOST-a nećemo odustati. Oni žele odugovlačiti s Povjerenstvom. Za prvu sjednicu sam pripremio dokumentaciju koja će ozbiljno uzdrmati ovu Vladu i njezine savjetnike.”, rekao je Grmoja.
09:58 Anka Mrak Taritaš (GLAS i HSU) govorila je kako ono što oporba govori nikog ne zanima. Pitali smo što je smisao lex Agrokora . Premijer je rekao Ja mogu što hoću, i time ignorira probleme koji se ovdje nalaze. Naučila sam da je zaon uvijek veći od jednog ugovora. Je li smisao lex agrokora bio da se sklopi jedan ugovor koji će ostaviti trajne posljedice na građanima ove države. Istražno povjerenstvo – vladajući su se odlučili da svjedoci budu samo stariji od 80 godina i po mogućnosti da se manje sjećaju. Rekli smo ministru Mariću da ne uvede porez na nekretnine a uveli su. Premijeru dođite, objasnite nam zašto lex agokor, zašto ugovor, koji je smisao? Gospodin Ramljak je postao nedodirljiv. Ajmo te kriterije od 80 godina smanjiti na 60 godina pa možda dođe Ivica Todorić.
09:53 Davor Vlaović (HSS) govorio je o lošem zdravstvenom sustavu i o nedostupnost zdravstvene zaštite u brojnim ruralnim područjima. U Brodsko-posavskoj županiji nedostaje 14 liječnika obiteljske medicine rekao je Vlaović. Kakav smo mi to sustav i država ako se ne vrednuje čovjek.
09:46 Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) osvrnuo se na Agrokor. Prozvao je premijera i dužnosnike Vlade za stanje u Agrokoru i rekao kako traži opoziv Vlade.
Sjednica je započela raspravama o Agrokoru, Povjerenstvu za Agrokor i Zdravstvenom sustavu Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
