Zbog blagdana Svih Svetih, koji ‘pada’ u četvrtak i neradni je dan, Hrvatski sabor skupnu će sjednicu, umjesto u srijedu, nastaviti već u ponedjeljak kako bi odradio opsežan posao planiran za ovaj tjedan i završio sjednicu započetu još sredinom rujna.
Sabor bi, naime, trebao donijeti nekoliko zakona, među njima i novi zakon o zdravstvenoj zaštiti koji bi, uvjeravaju iz resornog ministarstva trebao povećati sigurnost pacijenata i unaprijediti zdravstvenu zaštitu. Taj je zakon izazvao veliku pozornost javnosti, struke, ali i saborskih zastupnika o čemu svjedoče i brojni amandmani koje su podnijeli, a o kojima će se Vladini predstavnici izjašnjavati u utorak, dok će o samom zakonu Sabor glasovati u srijedu.
Toga će dana glasovati i o drugim raspravljenim točkama među njima o paketu zakona za cjelovitu mirovinsku reformu, prijedlozima zakona o Državnom inspektoratu i o udžbenicima, slanju pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u devet međunarodnih misija pod pokroviteljstvom UN-a, NATO-a, EU-a.
Od povjerenstva zo Agrokor do lovstva
Dan prije, u utorak, Sabor će raspraviti prijedlog 16 oporbenih zastupnika da se osnuje Istražno povjerenstvo za Agrokor. Taj je prijedlog iniciran prije ljeta, nakon informacija objavljenih u okviru tzv. afere Hotmail i drugih objava, posebno kopije elektroničke pošte sudionika procesa pripreme i donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za državu, odnosno lex. Agrokor.
Zagovornici Povjerenstva ističu da ono mora utvrditi sve okolnosti vezane za utvrđivanje stanja u koncernu Agrokor te pripremu i donošenje lex. Agrokor, posebno tko je, kada, kako i zašto donio odluku o modelu rješavanja problema u Agrokoru, okolnosti formiranja grupe Borg u tzv. aferi Hotmail i ulogu državnih dužnosnika u tome, kako je ta grupa izradila zakon itd.
Radni tjedan Sabor će, pak, započeti raspravom o konačnim prijedlozima zakona o probaciji i o lovstvu. Taj zakon, tumači Ministarstvo poljoprivrede, utemeljuje pretpostavke za jači razvoj lovnog turizma, oživljavanje lovačkih običaja i tradicije, te djelotvornije uključenje lovaca i njihovih udruženja u razvoj i unapređenje lovstva kao značajne gospodarske grane.
Novost koju donosi je mogućnost osnivanja privatnih lovišta površine od 500 hektara neprekinutog zemljišta jednog vlasnika.
Zakon uređuje koncesije u području lovstva, a po pitanju šteta koje nastaju naletom vozila na divljač, predviđa dvije moguće situacije: odgovornost vozača za štetu na divljači i na vozilu ako je vozio suprotno propisima, te odgovornost lovoovlaštenika kada se utvrdi da je šteta nastala kao posljedica lova.
Zakonom se vrsta veliki vranac ne uvrštava na popis onih koje se smatraju divljači, dok se s tog popisa briše mali indijski mungos. Cilj je tu vrstu potpuno iskorijeniti s područja na kojem obitava u Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
