Vanđelić o obnovi od potresa: Broj pristiglih zahtjeva ogroman u odnosu na broj donesenih odluka

damir vanđelić
Foto: Snimka zaslona

Od potresa u Zagrebu prošlo je više od 400 dana. Ukupni su troškovi obnove za Zagreb i Banovinu procijenjeni su na 127,6 milijardi kuna, dosad je potrošeno 50-ak mil. kuna. Obnova je ključna tema kampanje na lokalnim izborima u Zagrebu. Proceduru podnošenja zahtjeva za obnovu te nadležnosti u emisiji Dobro jutro, Hrvatska objasnio je ravnatelj Fonda za obnovu dipl. ing. stroj. Damir Vanđelić.

– Nadležnosti su podijeljene. Građani predaju zahtjeve Ministarstvu prostornog uređenja i imovine, dakle inicijativa je prema Zakonu o obnovi na građanstvu, kada oni podnesu zahtjeve, ti se zahtjevi pretvaraju u odluke koje se zatim šalju ili u Fond za obnovu ili u Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje. Središnji državni ured skrbi o obnovi obiteljskih kuća na područjima gdje se dogodila katastrofa. Za sve ostale zgrade, stambene i poslovne, skrbi Fonda za obnovu. No i Fond i Središnji državni ured obnovu provode isključivo po odlukama Ministarstva. Dakle – zahtjev građana, odluka ministarstva i onda provođenje odluke, rekao je Vanđelić.

Objasnio je i dinamiku obnove te prioritete.

– Treba razlikovati vrste objekata. Zgrade javne namjene, škole, bolnice, muzeji, crkve, se obnavljaju od strane svog vlasnika ili osnivača. Ja nemam informaciju koliko je takvih zgrada do sada obnovljeno. Što se tiče privatnih zgrada, imam informaciju da je oko 200-tinjak zgrada u tzv. samoobnovi. U ovome trenutno na oko 19 tisuća zgrada koje su oštećene došlo je 10.066 zahtjeva i temeljem tih zahtjeva doneseno je 90 odluka koje su došle u Fond za obnovu. Od tih 90 odluka 81 je privremena, odnosno traži se izmjera kuće ili ocjena konstrukcije, a samo je 9 odluka konačno – 7 je bila isplata novčanih sredstava što je učinjeno, a 2 su bile uklanjanje obiteljskih kuća, naveo je Vanđelić.

Objasnio je i zašto je do sada obnovljen tako mali broj objekata te zašto obnova teče tako sporo.

– Kada vidite koliko ima oštećenih objekata, predanih zahtjeva je već dosta. U tome prednjači Sisačko-moslavačka županija, tamo ima najviše zahtjeva s obzirom na broj oštećenih objekata. Karlovačka županija i Grad Zagreb po broju predanih zahtjeva stoje najlošije, što je vrlo neobično s obzirom na to da je potres u Zagrebu bio prije onog u Petrinji. Međutim, sad je broj zahtjeva ogroman u odnosu na broj odluka. Taj upravni postupak je zahtjevan, odluke koje kolege iz Ministarstva napišu su na 20-40 stranica i trebaju zadržavati sve ono što u upravnom postupku takav dokument treba sadržavati. Na tome radi 50-60 ljudi u Ministarstvu, nas u Fondu trenutačno ima 26, kad odluke dođu nama mi pokrećemo postupke javne nabave. Za svaku zgradu koja dođe na obnovu putem Fonda mi moramo pokrenuti 6 postupaka javne nabave, kaže.

Kaže da postupak od trenutka raspisivanja natječaja do uklanjanja objekta traje 5 do 6 tjedana.

– Što se tiče same obnove ona ovisi o puno faktora – gdje se nalazi, koja joj je namjena, koja joj je razina oštećenja, na koju razinu konstrukcijske obnove ju dižemo te da li je to pojedinačno kulturno dobro. Teško je generalno utvrditi rok za obnovu, mogu biti od 6-7 mjeseci za jednostavniju obnovu do dvije, dvije i pol godine u slučaju nekih kulturnih dobara, ustvrdio je.

Ističe kako je najbolja svjetska praksa obnove od potresa prenosi odgovornost na vlasnike, odnosno da vlasnici pokrenu obnovu, a država kontrolira ono što je javni interes i participira novčano u zakonom utvrđenom dijelu.

Kaže kako je teško reći koliko je do sada novca utrošeno na obnovu.

– Mi smo do sada za one zgrade koje su u ingerenciji Fonda isplatili 520 novčanih naknada u ukupnom iznosu od 25 milijuna kuna te smo pokrenuli uklanjanje 2 objekta za koje imamo odluku, dakle sve zajedno oko 26 milijuna kuna je do sada utrošeno u Fondu, istaknuo je Vanđelić.

Vanđelić kaže kako se novac za obnovu nalazi u proračunu RH.

– Cjelokupni iznos za obnovu Zagreba, 5,1 milijarda kuna, sjeo je te se nalazi u proračunu, ustvrdio je dodavši da je Fond za obnovu proračunski korisnik.

U emisiju se putem Skypea uključio dipl. ing. građ. Berislav Borovina, predsjednik uprave tvrtke za specijalne građevinske radove SPEGRA. Njegova je tvrtka specijalizirana za posebno zahtjevne građevinske radove, on je sam kao mladi inženjer bio na terenu nakon potresa u Crnoj Gori 1979. te je bio angažiran i na obnovi Stona i dubrovačkog područja nakon potresa 1996.

Kaže kako je razlika između obnovu tih gradova i obnove Zagreba i Banovine u području u kojem se potres dogodio.

– Građevine koje su građene od kamena drugačije se ponašaju u potresu od onih koje su građene opekom kao npr. u Zagrebu i na Banovini. Najvažnije je što samo tada radili s puno manjim spoznajama i u najboljoj namjeri. Ali smo u tijeku obnove uočili neke greške i stekli neke spoznaje koje bi danas trebalo iskoristiti poput protupotresnog ojačanja građevina, naročito kulturnih građevina, ustvrdio je.

Ističe kako bi prvi korak trebala biti obnova zgrada ali da bi zatim trebalo raditi na protupotresnom ojačanja svih građevina za što bi se izdavali certifikati u cilju povećanja sigurnosti u slučaju novoga potresa.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt