Izborni programi većih izbornih lista, kad je na dnevnom redu vanjska politika, uglavnom ističu aktualna krizna žarišta i sadrže vizije suočavanja s njihovim posljedicama. Pritom među dijelom stranaka dolazi različiti pogled na suverenizam, a kod nekih stranaka vidljive su jaki ideološki motivi.
HDZ tvrdi da potiče – suverenizam
HDZ, kojega oporba redovito kritizira zbog sklonosti globalizmu i nedostatku osjećaja za suverenizam, u svome programu upravo naglašava suverenizam. HDZ taj svoj pristup zove “moderni suverenizam”, prikazujući svoj pristup kao integriranjem Hrvatske “u jezgru EU-a” i snaženjem njezinog međunarodnog položaja.
HDZ tvrdi da u nesigurnim okolnostima ratova i migracija izgrađuje “snažnu i suverenu državu koja djelotvorno čuva svoje granice i gradi modernu vojsku”.
>Vidaković: Plenkovićev suverenizam? Nemamo nadzor nad financijama, maloprodajom niti energetikom
“Hrvatska mora biti spremna odgovoriti i na sigurnosne izazove te na sve vanjske krize i šokove, što podrazumijeva ulaganja u zaštitu granica radi djelotvorne borbe protiv ilegalnih migracija, u naše obrambene sposobnosti, kao i u sustav domovinske sigurnosti”, piše u izbornom programu HDZ-a.
Između ostaloga, kao jedan od prioriteta naglašava zaštitu državne granice i modernizaciju vojske.
HDZ podsjeća na ulazak Hrvatske u eurozonu i schengenski prostor. Ukazuje i na druge političke i gospodarske inicijative kojima Hrvatska, oslanjajući se na međunarodne integracije, nastoji postići strukturni napredak.
Vanjska politika SDP-a prožeta ‘antifašizmom’
SDP u svome izbornom programu ukazuje na krizna žarišta u svijetu, a u istom kontekstu spominje i “osnaživanje populističkih i neofašističkih političkih snaga”.
“U takvim globalnim i regionalnim okolnostima vanjska politika Hrvatske prečesto je reaktivna, zakašnjela, pod utjecajem SAD-a i nekih država EU-a i s nejasno definiranim nacionalnim interesima”, smatra SDP.
Istodobno, tvrdi da EU Hrvatskoj služi kao „bankomat” za povlačenja novca, “dok demokratska i civilizacijska dimenzija ostaju zapostavljene”. SDP kao problem ističe i nedostatak osoblja u diplomatskim i konzularnim predstavništvima.
>Zoran Milanović i vanjska politika: Orban je diktator, Kolinda ga podsjeća na Trumpa, a Višegradska skupina je bezveze!
Kad je tema vanjska politika, problem za SDP predstavlja i izostanak suradnje između Vlade i predsjednika Republike. Smatra da je za to odgovorna Vlada jer odbija suradnju. Nadalje, SDP smatra da se hrvatsko iseljeništvo iskorištava za unutarnjo političke potrebe. Osim toga, tvrdi da je politika prema “BiH i hrvatskom narodu ovisna o stranačkim interesima HDZ-a.
SDP želi pridonijeti europskoj sigurnosti sudjelovanjem u NATO-u. Aktivnošću u drugim globalnim tijelima namjerava dati doprinos oblikovanju politike glede klimatskih promjena i pandemijskih opasnosti.
‘Regija’ za SDP i nadalje politički pojam
SDP smatra da Hrvatska mora pridonijeti jačanju demokratskih snaga i procesa na zapadnom Balkanu. Najavljuje donošenje novog zakona o vanjskim poslovima s ciljem profesionalizacije diplomacije.
“U regiji zapadnog Balkana” SDP želi “podržati europske procese članstva država kandidata”. Namjerava poticati gospodarsku suradnju i rješavati granična pitanja.
SDP osim toga najavljuje “modernizaciju” komunikacije s iseljenom Hrvatskom. “Posebno s novim valom iseljeništva, s kojim ćemo pronaći nove točke interesa i suradnje”.
Stranka također najavljuje razvitak “hibridnih oblika” odnosa s iseljeništvom, “bez nužnosti fizičkog povratka”. Osim toga, najavljuje i novi nacionalni plan razvoja odnosa s iseljeništvom.
Prava Hrvata u BiH za Most najvažnije vanjskopolitičko pitanje
Vanjska politika u predizbornom programu Mosta sadrži kao prioritete borbu protiv ilegalnih imigracija, jednoglasnost u Europskoj uniji i kao najvažnije vanjskopolitičko pitanje zaštitu prava Hrvata u BiH.
Most ističe mogućnost slanja Hrvatske vojske na granice “po potrebi” u borbi protiv ilegalnih imigracija, kao i cilj da se zahtjevi za azil zaprimaju izvan područja Republike Hrvatske.
Most izdvaja “nedvojbenu podršku očuvanju načela jednoglasnosti u odlučivanju unutar Europskog vijeća i Vijeća Europske unije te prepoznajući da je pitanje jednakopravnosti Hrvata u BiH najvažnije hrvatsko vanjskopolitičko pitanje“.
>Raguž (Most): ‘Poručujemo Božinoviću, bivšem predstojniku Mesićevog ureda, kako Hrvati iz BiH nisu i nikada neće biti istočni susjedi‘
“Most ostaje pri svom stavu da hrvatsku državnu granicu i kontrolu na njoj treba ojačati, po potrebi i slanjem Hrvatske vojske na kritične točke na granici”. Time će Hrvatska, piše u programu Mosta, “poslati jasnu poruku ponajprije krijumčarima da će se na hrvatskoj granici suočiti s prisutnošću oružane sile”. Osim toga, Most zahtijeva novi politiku glede azila.
Vanjsku politiku Most namjerava “oblikovati u skladu s osnovnim načelom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa. Most nadalje smatra da se takva vanjska politika treba voditi poštujući već sklopljena savezništva te članstva u međunarodnim organizacijama koja Republiku Hrvatsku smještaju u sferu europskog i sjevernoatlantskog demokratskog civilizacijskog kruga.
Decentralizacija i jednoglasnost EU
Most vidi Europsku uniju kao decentraliziranu demokratsku zajednicu ravnopravnih država članica koja je utemeljena na načelima solidarnosti i supsidijarnosti.”
Uz načelo jednoglasnosti u EU, Most upozorava i na nedostatak demokratskog deficita u Uniji i traži razdvajanje nadležnosti Unije od nadležnosti članica.
Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, Most smatra da je pitanje jednakopravnosti Hrvata u toj državi najvažnije hrvatsko vanjskopolitičko pitanje.
“Bez Hrvata kao uistinu konstitutivnog naroda u BiH, kojem će zakonski okvir jamčiti da će sam birati svoje političke predstavnike i biti ravnopravan s druga dva naroda, iluzorno je govoriti o prijateljskim odnosima Hrvatske i BIH”, piše u programu Mosta.
“Stoga Republika Hrvatska kao punopravna članica EU-a i NATO pakta mora aktivno raditi i sa svojim saveznicima i prema akterima u BiH kako bi se ta ravnopravnost ostvarila i trajno osigurala”, navodi se.
>Most: ‘Naše ministarstvo vanjskih poslova ništa nije poduzelo da Srbija privede pravdi svoje ratne zločince i obešteti hrvatske žrtve’
U odnosima sa Srbijom, Most najavljuje da že raditi na rješavanju otvorenih pitanja poput položaja pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, čiji položaj mora biti doveden na razinu prava manjina u Republici Hrvatskoj.
Osim toga Most inzistira na rješavanju ratnih zločina i sudbine nestalih, te na rješavanju pitanja odštete za hrvatske logoraše koji su tijekom Domovinskog rata bili utamničeni u logorima na teritoriju Republike Srbije.
Most polazi od činjenice da su Hrvati u Bosni i Hercegovini, pripadnici hrvatske manjine u 12 europskih država te Hrvati iseljenici u europskim i prekooceanskim zemljama ravnopravan dio jednog i nedjeljivog hrvatskog naroda.
Domovinski pokret ukazuje na temeljne odrednice identiteta
Za Domovinski pokret neka od pitanja vanjske politike također su sadržana u osvrtu na sigurnosnu politiku, primjerice jačanje obrane i odnos prema migracijama.
U detaljnoj analizi vanjskopolitičkih činjenica i ciljeva, Domovinski pokret polazi od same vanjskopolitičke definicije Hrvatske.
“Kad se govori o hrvatskoj vanjskoj politici i geopolitičkom položaju, treba poći od činjenice da je hrvatski narod od samih početaka ulazio u zapadnu (latinsku) kulturnu sferu. Hrvatska je zemljopisno, povijesno i kulturološki srednjoeuropska i mediteranska zemlja.
Članica je Europske unije i NATO što definira njezine vanjskopolitičke pozicije i orijentacije”, piše na početku vanjskopolitičkog dijela programa DP-a.
>Penava: ‘U Hrvatskoj imamo vlast koja ne zna što je interes Hrvatske, a kamoli Hrvata u BiH!’
Stranka se osvrće i na povijesni razvoj i naglašava pripadnost Hrvatske srednjoj Europi koju želi ponovno afirmirati.
DP se zauzima za to da države ostanu “temeljni akteri međunarodnih odnosa, pa tako i odnosa unutar Europske unije”. U tom smislu također se protivi većinskom odlučivanju u EU, tvrdeći da se time želi stvoriti “nadnacionalna država”, odnosno “Sjedinjene Europske Države”. U tom kontekstu DP pristupa i pitanju strateške autonomije EU, podupire ju, ali se protivi tome da se ona oblikuje na račun nacionalne suverenosti.
Ukratko, DP se “protivi koncentraciji političke moći u Bruxellesu te se zalaže za povratak dijela ovlasti nacionalnim državama”. Suverenizam DP vidi i kao građenje Europske unije kao zajednice ravnopravnih i suverenih država. Pritom naglašava potrebu poštivanja europskih kršćanskih korijena i temelja.
Položaj Hrvata u BiH i za DP ključno pitanje vanjske politike
Kao i Most, DP također smatra da je rješavanje hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini ključno pitanje hrvatske vanjske politike, ali i nacionalne sigurnosti.
“Hrvati u Bosni i Hercegovini nalaze se između čekića i nakovnja srpske separatističke i bošnjačke unitarističke politike”, piše u programu DP-a. Stranka se zauzima za sankcioniranje etničkog čišćenja Hrvata i sprječavanje njihova daljnjeg nestanka, kao i za mehanizme njihova ravnopravnog zastupanja.
U BiH, “hrvatski narod predstavlja jedini istinski prozapadni faktor, no u zaštiti svojih prava nemaju potporu zapadnih zemalja”, navodi se u programu DP-a, uz zahtjev za internacionalizacijom hrvatskog pitanja u BiH.
Kad je riječ o odnosima sa Srbijom, DP poručuje kako “hrvatska vanjska politika treba težiti korektnim i partnerskim odnosima sa svim susjednim državama, ali i s ključnim akterima međunarodne politike na političkom, ekonomskom, kulturnom i sigurnosnom planu. Ne, međutim, pod svaku cijenu”.
DP se protivi bezuvjetnoj potpori ulasku Srbije u EU, tražeći rješavanje pitanja, nestalih osoba, ratne odštete, odštete logorašima, povratak kulturnog blaga i povratak Šarengradske i Vukovarske ade.
“Osim toga, Srbija mora prestati sa svojatanjem dubrovačke književnosti, s negiranjem hrvatskog jezika, s rehabilitacijom četništva, ali i s provedbom ideologije tzv. Srpskoga svijeta koja predstavlja novi naziv za staru ideju ‘Velike Srbije’, piše u programu DP-a.
Stranka dodaje da “Srbija mora prestati i s državno sponzoriranom politikom uništavanja hrvatskoga identiteta Hrvata Bunjevaca i Hrvata Šokaca kao i s informacijsko-propagandnim ratom protiv Republike Hrvatske”
I Možemo, kao i SDP, spominje ‘regiju’, klimatski i rodni prioriteti
Možemo kao prioritete svoje vanjske politike ističe jačanje “položaja u regiji”, ali i u Europi i svijetu. U programu se napominje kako se vanjska politika treba voditi u skladu s klimatskim ciljevima.
“Glavna zadaća bit će da s našim saveznicama na vanjskopolitičkom planu pronađemo, stvorimo i provedemo rješenja koja će odgovoriti na višestruku krizu koja nas okružuje: klimatsku krizu, rastuće ekonomske nejednakosti, migracije, nove ratove i povratak odnosno jačanje autoritarnih režima“, piše u programu Možemo.
>Pokazuju li događaji u Izraelu da je ljevica svuda antidemokratska?
Ondje je također riječ o “novoj” vanjskoj politici koja promiče “rodnu” politiku. S tim u skladu, Možemo najavljuje reviziju rada hrvatskih veleposlanstava. Na isti način Možemo želi oblikovati i hrvatsku politiku unutar Europske unije, zauzimajući se za pridruživanje susjednih zemalja Uniji.
Možemo ističe potrebu revizije svega, a to uključuje i različite oblike međunarodne suradje, a u skladu sa svojom ideologijom naglasak stavljaju na civilno društvo. Glede migracija, Možemo nudi pronalaženje rješenja u drugim zemljama kako bi bile otpornije na politička previranja i klimatske promjene.
Možemo također najavljuje stipendiranje studenata iz zemalja u razvoju te ističe “mirovnu politiku” u skladu s tradicionalnim ljevičarskim načelima, ciljevima i metodama. “Tražit ćemo da se Palestina prizna kao neovisna i suverena država”, piše u programu Možemo.
U odnosima sa susjedima Možemo također najavljuje suradnju sa snagama koje svrstava u kategoriju “demokratskih” u tim državama, a ističe i potrebu revizije ugovora o izručenju između Hrvatske i BiH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa