Nakon što je Katolička crkva u Koruškoj uskratila dopuštenje Hrvatskoj biskupskoj komisiji da misu na Loibaškom polju kraj Bleiburga vodi biskup, promijenile su se i pravne okolnosti održavanja komemoracije u Austriji, objavio je u nedjelju Večernji list.
Taj se događaj, navodi dnevnik, više ne vodi kao crkveni pa odsad podliježe pod austrijski Zakon o javnom okupljanju te ga organizator, Počasni bleiburški vod, mora prijaviti lokalnim vlastima bez obzira na to što se održava na privatnom zemljištu. Na lokalnim je vlastima da ga analiziraju te da ga, u skladu sa zakonima, dopuste ili pak zabrane, piše Večernji.
Nova situacija
“Ove godine imamo potpuno novu situaciju. Okolnosti su se održavanja komemoracije promijenile, stoga vlasti sada drugačije tretiraju događaj”, objašnjava Rainer Dionisio iz koruške policije, na koga su Večernji list uputili iz austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova.
Odluka biskupije Gurk-Klagenfun da ne dopusti biskupu vodenje mise jer, kako su naveli, smatraju da se dio manifestacije politički instrumentalizira te služi selektivnom tumačenju povijesti i šteti ugledu Katoličke crkve, znači da se prestaje smatrati vjerskim događajem i za nju vrijede druga pravila. Kako objašnjava Dionisio, vjerski događaji, kao vjenčanja, sprovodi i narodna slavlja, provode li se na tradicionalan način, izuzeta su iz Zakona o javnom okupljanju. Sva druga događanja pak podliježu pod taj zakon.
Organizator, Počasni bleiburški vod, mora pisanim putem obavijestiti lokalne vlasti okruga Voelkermarkt o svojim namjerama. Zasad od njih nismo dobili nikakvu informaciju tako da ne znamo hoće li se uopće nešto održati i, ako da, što točno.
“Tek nakon toga, kad završimo s analizom, možemo procijeniti je li događaj u skladu s austrijskim zakonima ili nije” dodaje Rainer Dionisio.
Smiju li vlasti zabraniti skup?
Na pitanje ima li veze to što se skup održava na privatnom zemljištu u vlasništvu Počasnog bleiburškog voda, odgovara da nema. Riječ je o uobičajenoj proceduri koja se primjenjuju na sva okupljanja bez obzira održavaju li se na javnom ili privatnom zemljištu, ističe.
Večernji podsjeća i da je austrijski Zakon o javnom okupljanju prije dvije godine dobio novelu koja bi mogla igrati ulogu u konačnoj odluci vlasti. Uz prijašnju formulaciju da skupovi koji su u suprotnosti sa zakonom ili koji ugrožavaju javnu sigurnost mogu biti zabranjeni, dodano je da se isti princip odnosi i na okupljanja koja služe političkoj aktivnosti građana drugih država, na skupove koji su u suprotnosti s međunarodnim zakonima, demokratskim vrijednostima i vanjskopolitičkim interesima Republike Austrije.
Upitno je međutim imaju li austrijske vlasti ovlasti za zabranu bilo kojeg javnog okupljanja koje nije organizirano u cilju izazivanja nasilja, jer europski zakoni izrijekom jamče slobodu prosvjeda i okupljanja i vlasti bilo koje države nemaju ovlasti zabranjivati javne skupove osim onih koji su organizirani u cilju razbijanja teritorijalnog integriteta zemlje ili izazivanja nasilja, o čemu jasno govore i dosadašnje presude Europskog suda za ljudska prava.
Koordinator Počasnog bleiburškog voda Bože Vukušić kazao je za Večernji list da ne očekuje zabranu skupa niti ikakve druge probleme s vlastima u Austriji. Tvrdi da su ove godine, kao i prethodnih, kontaktirali s lokalnim vlastima u Bleiburgu. Iako tamošnia biskupija Hrvatskoj biskupskoj konferenciji nije dozvolila služenje mise, Vukušić tumači kako se komemoracija na Bleiburgu i dalje ima smatrati vjerskim obredom.
“Biskupija nije dala odobrenje isključivo za pontiflkalnu misu, odnosno onu koju bi služio biskup. Jedino za to je odobrenje i zatraženo, no komemoracija će se i ove godine sastojati isključivo od mise, molitve i procesije, tako da je i dalje riječ isključivo o vjerskim obredima”, kaže Vukušić za Večernji list. Dodao je i da će tražiti posebna odobrenja, ali samo ako to od njih zatraže austrijske vlasti, što se, tvrdi, do sada nije dogodilo.
