U RTL-ovoj emisiji Izbori 2020. sučelilo se četvero kandidata iz dviju slavonskih izbornih jedinica. Sabina Glasovac iz SDP-a, HDZ-ov Zdravko Marić, Ivan Penava iz Domovinskog pokreta i Ivan Vrdoljak iz HNS-a sučelili su se prije finalnog sraza dvojice kandidata u ponedjeljak, Davora Bernardića i Andreja Plenkovića.
Prvo je pitanje Damira Gregoret postavila Sabini Glasovac iz SDP-a.
Glasovac: Nadam se da neću biti samo saborska zastupnica i da će Restart koalicija dobiti priliku upravljati zemljom jer je to jedini način da se u Slavoniji nešto napravi. Možda je najbolji opis toga što se u Slavoniji i Baranji događa dao premijer Plenković kad je rekao da HDz pobjeđuje u dijelovima zemlje koji su u demografski lošijem stanju. To je jedna od rijetkih istina koje imamo prilike čuti. Nažalost dijelovi Hrvatske kojima vlada HDZ ne napreduju, a jedna od žrtava takve politike je Slavonija i Baranja.
Naš program baziramo na poljoprivredi, na digitalnoj ekonomiji kojima možemo otvoriti nova radna mjesta, poticanje i buđenje prerađivačke industrije, ali i potencijal održivog razvoja. To je ukratko.
Ono što je opće je minimalna plaća od 4000 kuna, povećanje neoporezivog dijela dohotka, porezna rasterećenja i sve što može pomoći malim i mikropoduzetnicima u Slavoniji.
Često se hvalite projektom Slavonija, Baranja i Srijem, no ljudi se i dalje iseljavaju. Koji bi bili prvi konkretni potezi?
Marić: Svakako nastavak tog projekta. Ukupni okvir tog projekta je oko dvije i pol milijarde eura, do sada je ugovoreno oko 13 milijardi, pet milijardi povučeno, ravnomjerno raspoređeno. S druge strane, ovo je slojevit problem koji nije nastao preko noći, pa se ne može ni riješiti jednom mjerom, nego kombinacijama mjera populacijske i obiteljske politike, znate da smo rekli delimitiranje roditeljskih naknada, s druge strane su porezne politike. Naravno da ne gledamo samo na Slavoniju, ali nije jedino ona s demografskim i drugim izazovima. U potpunosti smo ukinuli porez na dohodak za one ispod 25 godina, prepolovili za one do 30. Ta je mjera bila kritizirana, ali je prihvaćena.
Što se tiče iseljavanja, trend rasta iseljavanja je usporen. Smanjuje se, a povećan je broj useljavanja. I demografski trendovi, u smislu prirodnog priraštaja to Hrvatsku muči već tri desetljeća. Usporavanje, nadam se i zaustavljanje iseljavanja, a tu je i problematika useljavanja, a ne mislim samo na strane radnike nego i na hrvatske iseljenike.
G. Penava, budite konkretni, donedavno ste bili u HDZ-u, što biste bi konkretno napravili da se situacija poboljša?
Penava: Situacija u Slavoniji je dramatična i to ne treba pakirati u lijepu ambalažu. I to na cijelom području pete izborne jedinice, od Lipika, Pakraca do Iloka. Kažem dramatična jer govorim o brojkama da je svih pet slavonskih županija izgubilo 25% stanovništva. Što se smanjivanja iseljavanja tiče, to možemo konstatirati, zadnju godinu smo izgubili samo 607 učenika u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali ukupno 5,5 tisuća u zadnjih sedam godina. Gubimo mlade ljude. Takva situacija zahtijeva odlučnost, a to podrazumijeva… možda je teška riječ, ali na ovu temu se morate postaviti kao da je rat, morate si odrediti revitalizaciju prostora. Kad je riječ o Slavoniji, ona je žitnica Europe, a sad je spaljena zemlja. Prebogat kraj koji obiluje najkvalitetnijim hrastom u Europi, a uglavnom ide u izvoz kao sirovina. Naše rijeke – ne možemo živjeti od eksploatacije pijeska i šljunka jer smo si tako odredili s EU. I na kraju suština boravka na selu -obezvrijedili smo ljude, njihovu imovinu i njihov rad. Dokle god ne uspostavimo situaciju da svaki proizvod sela, od jabuka do jajeta da ima cijenu i da onaj koji to proizvede može to po određenoj cijeni predati, nećemo moći svjedočiti povratku slavonskog sela, jer seljak nema što raditi na tom selu.
G. Vrdoljak, konkretni potezi.
Vrdoljak: Ja se neću složiti ni s kolegicom Sabinom ni s Ivanom. Mislim da je Slavonija bila najmoćnija u bivšoj zemlji, ne zbog poljoprivrede nego zato što je bila jaka industrija. I dok ne shvatimo da moramo reindustrijalizirati Slavoniju i Baranju, nećemo napraviti dodatnu vrijednost. A da bismo općine i gradove učinili industrijski moćnima kao nekada, ne možemo očekivati da će to financirati strane banke. Država Hrvatska mora donijeti strategiju financiranja investicija u prehrambenu i prerađivačku industriju i to je vrlo konkretna mjera, to mora raditi HBOR. Kolega ministar Marić i ja smo razgovarali o tome. HBOR se ne može više ponašati kao komercijalna banka, mora se pretvoriti u razvojni fond i financirati nova zapošljavanja i investicije…
Zašto to niste napravili ranije?
Vrdoljak: Ove milijarde koje je govorio kolega Marić su stvarno uložene. U ceste, odvodnju, u socijalne mjere i to je potrebno. Apsolutno neophodno. Ali ne može se sve odjedanput napraviti. Ne može se očekivati postoji čarobni štapić jer je problem nastajao 20 godina. Reindustrijalizacija je prioritet. Imam nekoliko projekata za financiranje novih investicija u Osijeku, da popunimo te poslovne zone koje smo opskrbili sa strujom, vodoopskrbom, odvodnjom, a nikog nismo doveli, jer je problem u financiranju. Druge smo mjere predstavili danas, od vrtića, sporta, ali mislim da nemamo vremena.
Glasovac: Projekt Slavonija ne postoji. Slavonija je dobila dio sredstava kao i ostale četiri regije u Hrvatskoj, ono što joj pripada. Projekt se sveo na to da vladajući popisuju sve projekte i povučena sredstva iz Europskih fondova od 2014. do danas i to zovu Projektom Slavonija. A nikako da odgovore zašto su sredstva namijenjena oživljavanju Slavonije završavala u vilama nekih HDZ-ovim moćnika i u investicijama na moru, što nikad nije demantirano.
Neugodno mi je slušati ove jedne te iste priče i obećanja. Dnaas obećavaju delimitiranje roditeljskih naknada, dakle 12 mjeseci pune plaće za jednog roditelja. To su obećavali i prije četiri godine. I ne samo to. obećavali su i tisuću kuna za novorođeno dijete. Nije za vraga da je državni tajnik u HDZ-ovoj i HNS-ovoj vladi, g. Strmota, na press konferenciji dao ostavku i rekao da je demografska politika HDZ-a lakrdija i da u njoj ne želi sudjelovati.
Potcjenjuju Slavonce i Baranjce prodajući im svake četiri godine jedne te iste priče.
G. Marić, odgovorite na to da projekt Slavonija ne postoji, te na to da delimitiranje roditeljske naknade jest bilo u programu i prije četiri godine.
Marić: To me pitate ili konstatirate? ne mogu se ni blizu složiti s ovime. Ali želim reći, jutros sam bio u poduzetničkoj zoni u Gradištu kraj Županje. Tamo imate drvno znanstveni projekt vrijedan 25 milijuna kuna, inkubator Slavonski hrast. Namjera je dići na višu razinu problematiku u središtu spčvanskog bazena, bogate šume, da nemamo više situacije da izvozimo trupce da bismo uvozili namještaj. Ljudi s kojima sam razgovarao kažu osigurajte nam sirovinu. To je isključivi projekt Slavonija, financiran iz državnog proračuna. Što se tiče pojedinih obećanja, emisija je prekratka. Pogledajte u našem programu što je ispunjeno, velika većina jest, neću se ni referirati na ono što je bilo u Planu 21 za koji je čelnik SDP-a rekao da je figurativan.
Penava: Rekli ste da budem konkretniji, ne mogu biti konkretniji. I Zdravko se dotaknuo Otoka, klastera. Imam dopis g. Pervana, jednog bogatog Hrvata u Švedskoj, vlasnika više od 1800 patenata u industriji podnih obloga, koji je 2017. kada je prvi put zaiskrilo na relaciji gradonačelnnik Vukovara – premijer Plenković. Sve su ove mjere potrebne, ali ne mijenjaju suštinu. Ne zadržavjau ljude. Na toj drvnoj masi smo imali garantirano 500 radnih mjesta. Nažalost je priča završila takoda je unatoč garancijama i ministara i premijera da su pobijedile interesne strukture preko kojih naprosto ovakvi investitori ne mogu ući.
Vrdoljak: Ja bih volio da se za ovim stolom dogodi, ako imamo ovaj primjer, to je 500 ljudi. Nitko od nas ne može zbog svojih osobnih ili stranačkih preferencija odustati od toga. Napravimo taj spisak, ja ih imam nekoliko.
Ja sam bio u vladi sa SDP-om, imali smo užasniih problema tamo kad smo radili regije.Regionalnu podjelu. Ja sam se mogao svađati sto puta da to ne paše Slavoniji i sjeveru, ali je Slavonija i sjever ušla u Zagreb i palo nam je. Sjećate se toga. Neke strukture u SDP-u su tada insistirale. Bože moj, nije to bila jedina tema u vladi. Sad se to korigiralo, sad su neke stvari bolje. Možemo li sve popraviti u godinu dana? Ne možemo, ali možemo se prestati svađati, nabacivati se blatom i početi razgovarati o životima ljudi. Kako jedni drugima možemo pomoći, kada uđemo u Sabor da ne zaboravimo gdje smo izglasani, da se vratimo u te gradove i da pomognemo u ovakvim projektima.
Marić: Nemojmo zaboraviti na činjenicu o 123 tisuće radnih mjesta, ovakvi primjeri – nisam htio reklamirati, ali sam bio u tvornici furnira u poduzetničkoj zoni Otok i tamo sam razgovarao o 162 zaposlenih i velikim planovima. To je jedna od lokacija gdje mi je rečeno, osigurajte nam sirovinu.
Glasovac: Nema ovdje svađe, razgovaramo o podacima i činjenicama. I neispunjenim obećanjima. Mi smo svoj ceh platili, 2015. godine su nam građani rekli da nismo ispunili obećano i da nam ne daju povjerenje. Moramo razgovarati i o vjerodostojnosti. Kad slušam vas i g. Marića mi se čini da Slavonci savršeno žive, ali toga nisu svjesni. Otvorilo se 100.000 radnih mjesta, uložili ste ogromna sredstva.
Vrdoljak: Nismo to rekli, nemojte mi stavljati riječi u usta koje nisam izgovorio. Istina je da je tamo zapanjujuće teška situacija i moramo nuditi rješenja, pa makar se i posvađali u raspravi, ali kad zaključimo, bez obzira tko pobijedio. Ako treba sirovina za investiciju, ja trebam financiranje za novu tvornicu papira u Belišću i razgovarao sam o tome s ministrom Marićem…
Tekst se nastavlja ispod oglasa
