(VIDEO) Krpan iz Agencije za ugljikovodike upozorava: ‘Naša domaća proizvodnja plina je u padu, Hrvatskoj je potreban LNG’

Foto: Snimka zaslona

Cijena litre dizela i benzina kreće se prema 11 kuna. Slijedi li uskoro novo, znatnije poskupljenje? Gdje je granica izdržljivosti za građane? Koliko je Hrvatska ovisna o uvozu nafte? Jesu li strateške državne zalihe dostatne za 90 dana – dovoljne u slučaju moguće krize? Predviđa li Energetska strategija države dobar izbor energenata i tehnologija koji će omogućiti sigurnu, cjenovno prihvatljivu i ekološki održivu opskrbu dovoljnim količinama energije?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gosti HRT-ove emisije Otvoreno bili su Marijan Krpan, predsjednik uprave Agencije za ugljikovodike, Davor Štern, naftni stručnjak, Branimir Vidmarović, vanjsko politički komentator SEEbiz.eu i Miro Skalicki, naftni stručnjak.

S obzirom na sadašnju situaciju na Bliskom istoku, nakon napada na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, Vidmarović je rekao kako će se u budućnosti dogoditi puno više ulaganja u sigurnost.

“Što se tiče Bliskog istoka situacija je složena, zato što se sada događa pozicioniranje. Do sada je bila strateška ravnoteža, ali Donald Trump svojom politikom stvara situaciju u kojoj zemlje imaju dvostruke i trostruke lojalnosti, gdje zemlje traže svoju poziciju u regiji, ne samo Saudijska Arabija, već i Iran i Jemen, Kina i Turska, pa i SAD i Rusija”, naglasio je Vidmarović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Svaka od tih zemalja ima svoje interese političke, vojne, strateške i energetske i svaka od tih zemalja pokušava na Bliskom istoku stvoriti neku svoju oazu za sebe. Ovaj incident pokazuje koliko je sve to ranjivo i koliko su sve strane upletene u to i koliko još vremena treba proći da se sve ovo iskristalizira”, rekao je Vidmarović.

Na pitanje, ako se stvari zakompliciraju oko Hormuškog tjesnaca, kako će se to odraziti na globalno tržište nafte, Štern je rekao kako je teško to i zamisliti, zato što se radi o području od 40 milja i tamo prolazi 25 posto svjetske trgovine naftom.

“Drugi je element je što su većina proizvođača nafte iz tog dijela svijeta, u želji da podignu zaradu od nafte koju imaju, prestale su prodavati sirovu naftu i izgradile su postrojenja za preradu nafte. Europske zemlje su smanjile svoje preradbena kapacitete, zato što im je bilo jeftinije kupovati derivate nego prerađivati.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U slučaju eskalacije u Hormuškom tjesnacu desilo bi se nešto kao kada se zatvorio Sueski kanal, istaknuo je Štern i dodao kako je to bila veoma teška situacija. Tada je počela era ugrozbe energetikom u svijetu.

‘Na cijene nafte utječe psihološki efekt’

Skalicki je naglasio kako je puno veća ugrozba Hormuški tjesnac, nego smanjenje proizvodnje nafte u Saudijskoj Arabiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na cijene nafte utječe psihološki efekt i to je nešto što se može desiti u budućnosti. Nakon ovog incidenta u Saudijskoj Arabiji, cijene su skočile sa 62 dolara po barelu na 72 dolara, no to se smanjilo kroz par dana na današnjih 64 dolara”, rekao je Skalicki.

Štern je naglasio kako financijska tržišta kreiraju cijenu robe. Prošlo je vrijeme kada je roba imala svoju stvarnu vrijednost koja se sastojala od cijene proizvodnje robe, transporta i dolaska na tržište.

“Danas tim sustavima upravljaju financije svjetskog razmjera. Kapital je jeftin nosi negativnu kamatu i on bježi u nove instrumente plasmana. Upravo stoga, neće se dogoditi da dođe do povećanja cijena zato što je neke robe manje, nego će kapital bježati i granica rasta ne postoji”, istaknuo je Štern.

Krpan je rekao kako povećanje cijena benzina u Hrvatskoj ima veze sa situacijom koje se dogodila u Saudijskoj Arabiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Skalicki je naglasio kako su cijene nafte pale na 64 dolara i kako očekuje da će se one stabilizirati.

“Radimo preveliku paniku. Početkom 10. mjeseca prošle godine, cijena nafte je bila 84 dolara po barelu, a cijena goriva kod nas je u jednom trenutku bila preko 11 kuna. Prema tome, nije se desilo nešto što nismo vidjeli prije manje od godinu dana”, istaknuo je.

Krpan je naglasio kako je formiranje cijena goriva u Hrvatskoj liberalizirana u veljači 2014. godine, izmjenama i dopunama zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, tako da su kompanije te koje mijenjaju cijene.

“Cijena benzina se kreira na način: tržište+marža+trošarina+PDV”, rekao je.

Skalicki je naglasio kako se cijene nafte i derivata kreiraju na svjetskom tržištu s obzirom na ponudu i potražnju.

“Tržište regulira cijene. Sve zemlje koje proizvode naftu pokušavaju balansirati cijene u razumnim okvirima. Ako cijena nafte prijeđe 100 dolara, to usporava svjetsko gospodarstvo, a to nikome nije u interesu. S druge strane, naftnim kompanijama i izvoznicima nafte ne paše da cijena nafte padne na tridesetak dolara, zato što padom cijena nafte, naftne kompanije prestaju ulagati u istraživanje, naglasio je i dodao kako je potrebno pametno balansiranje između 60 do 80 dolara po barelu.”

‘Na Wall Streetu se kockaju s budućnošću svijeta’

Štern je rekao kako se ljudi s Wall Streeta kockaju i igraju s ljudskim životima. Američke su regulatorne agencije pokušale naći način tome stati na kraj, ali je onda to u suprotnosti sa slobodnim tržištem.

“Oni se kockaju s budućnošću svijeta”, rekao je.

Krpan je naglasio kako Hrvatska proizvodi 20 posto svojih potreba.

“Krajem 6. mjeseca smo završili natječaj za 6 istražnih prostora u Panonskom bazenu i Vlada je dodijelila dozvolu za njih. INA je dobila dva istražna prostora, sjeverozapadna Hrvatska 1 i Drava 3, CRODUX je dobio isto dva istražna područja, Sava 11 i 12, Vermilion, kanadska kompanija, je dobila blok Sava 7 i jedna nova kompanija koja se zove Aspect, dobila je blok Sava 6”, istaknuo je Krpan.

Vidmarović je naglasio kako Hrvatska mora biti energetski pametna.

Krpan je rekao kako je LNG projekt onaj koji vodi brigu o sigurnosti opskrbe. Naša domaća proizvodnja plina je u padu, naročito na poljima u Jadranu i Hrvatskoj je LNG potreban.

Štern se nada da će biti donesena energetska strategija u Hrvatskoj, koja će biti Sveto pismo energetike.

Krpan je rekao kako je Hrvatska bogata i u europskim razmjerima, geotermalnom energijom te kako Hrvatska ima izvanredni gradijent u Panonskom bazenu.

“To je jedan resurs, za koji moramo naći načina kako da ga iskoristimo. Nedavno je u pogon puštena prva geotermalna elektrana u Hrvatskoj i ona je proizvela u petom mjesecu više struje nego svi instalirani solarni kapaciteti u Hrvatskoj”, naglasio je i dodao kako nema razloga da takvih elektrana nema više.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.