Prošlo je točno 20 godina otkako je dio zemalja članica uveo euro. Tako su, među ostalima, marka, franak i lira otišli u povijest, a čini se da ista sudbina čeka kunu jer Hrvatska je već u svom ugovoru o pristupanju EU-u rekla da i eurozoni.
>Plenković: ‘Referendum o pristupanju EU bio je referendum i o uvođenju eura’
Za i protiv uvođenja eura u emisiji Otvoreno na HRT-u govorili su: predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago, saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović, viceguverner HNB-a Michael Faulend, Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Hrvoje Stojić, ekonomski analitičar Addiko banke.
Viceguverner HNB-a Michael Faulend tvrdi da je proces uvođenja eura pravi proces i to dugogodišnji.
“To nije nešto što traje od danas do sutra. Mi smo u taj proces krenuli prije godinu, dvije i on još uvijek traje. On će trajati sljedećih 4 godine u najmanju ruku. Postavlja se pitanje jesmo li mi sada spremni za fazu u kojoj se trenutačno nalazimo. Naše je uvjerenje da jesmo jer mi se sada nalazimo u fazi predulaza u tečajni mehanizam, to je prva stepenica na tom putu. Za ulazak u tečajni mehanizam zemlja mora pokazati dostatnu količinu makroekonomske sigurnosti. Hrvatska je demonstrirala zadnjih godina veliki napredak, što u smanjenju makroekonomskih neravnoteža, što u gospodarskom rastu koji je fundamentalno zdrav i dugoročno održiv”, rekao je viceguverner HNB-a.
Ivan Lovrinović, saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku, kazao je kako ne bi trebali žuriti s uvođenjem eura.
“Za razliku od HNB-a i Vlade koji zajedno rade na jednoj propagandnoj akciji da uvjere hrvatske građane da što prije treba uvesti euro i koji tvrde da se neće ispuniti strahovi kako ćemo imati europske cijene a hrvatska primanja, mi tvrdimo kako ćemo imati upravo to. Najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari koji uvoze kredite i uvoznici”, kaže Lovrinović.
“Želim naglasiti da ako se uvede euro u ovakvoj situaciji destabilizirane Europske unije i velikih strukturnih problema i neravnoteža koje imamo u Hrvatskoj, to bi zaista bio zadnji čavao koji bi se zabio u lijes hrvatskog gospodarstva i mi bi krenuli ubrzano putem Grčke”, poručio je.
Faulend smatra da je izneseno puno teza koje su u najmanju ruku poluistinite.
“Prije svega treba reći da euro hrvatskom gospodarstvu nosi niz pogodnosti – od ukidanja valutnog rizika, smanjenja kamatnih stopa do smanjenja transakcijskih troškova koji će pogodovati i izvoznicima. Postoji i niz drugih pogodnosti koje će pozitivno djelovati i na građane i na poduzeća i na samu državu. Ako će na nekoga uopće negativno djelovati onda su to same banke, dakle upravo suprotno od onoga što je g. Lovrinović rekao”, ustvrdio je.
Hrvoje Stojić, ekonomski analitičar Addiko banke, rekao je kako Hrvatsku nitko nije vabio da uvede euro.
“Hrvatska je zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već provela ozbiljnu fiskalnu prilagodbu, počela je dovoditi svoje financije u bolji red, vidimo da se događa snažan pad javnoga duga, Hrvatska više nema deficit u proračunu. Zbog te smo prilagodbe u posljednjih nekoliko godina smanjili troškove za ekonomiju za 1,5 do 2 posto. Zato smo sada u boljoj poziciji. Nema govora o nekom grčkom scenariju jer pričamo o dvije dijametralno suprotne ekonomije i potpuno različitim političkim elitama”, smatra.
Luka Brkić kaže kako niti u znanosti niti u struci nema konsenzusa o dobrim i lošim stranama uvođenja jedinstvene valute.
“Imate studije koje pokazuju kako će rasti uvoz u ekonomijama kao što je naša, druge pokazuju da konvergencija neće vrijediti za periferne zemlje, a postoje i brojne druge studije”, istaknuo je.
“Kada razgovaramo o euru mi polazimo od pogrešne premise da je EU država. Prvo se treba odrediti što je EU, kada se oko toga politički složimo, onda će i priča oko eurozone biti puno razumljivija”, naglasio je.
Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago prozvao je Hrvatsku narodnu banku da posljednjih 20 godina uopće ne vodi ozbiljnu makroekonomsku politiku.
“Posljedica toga je da su mnoge hrvatske tvrtke koje su se bavile izvozom posustale, a mnoge su i nestale. Mi danas imamo usporavanje hrvatskog gospodarstva zbog toga. Činjenica je da se ništa nije radilo. Zbog toga smo mi odlučili forsirati što skoriji ulazak u eurozonu jer monetarne politike nije bilo pa ne gubimo samostalnost. Jedino nas brine da ulazak u eurozonu ne bude izlika da se u idućih 7 do 10 godina ponovno ništa ne čini jer će u međuvremenu i ovo malo tvrtki koje se bave izvozom posve posustati”, zaključio je Bago.
Tekst se nastavlja ispod oglasa