Euronews o ruskoj dominaciji u Hrvatskoj: ‘Ulaskom Hrvatske u Eurozonu, Rusija bi dobila najveće oružje u Europi’

Foto: fah Fotomontaža: narod.hr

Posljednji put kada se visokorizično gospodarstvo priključilo Eurozoni, to je rezultiralo grčkim spašavanjem. No, s rastućim zahtjevima svojih najmlađih članova, Bruxelles istražuje nastavak proširenja eurozone. Problem je u tome što bi to moglo ugroziti ne samo stabilnost eurozone, već vjerojatno i budućnost same EU, piše dr. Theodore Karasik, stručnjak za nacionalnu sigurnost i član američkog Lexington instituta u svojoj analizi za Euronews koju prenosimo u cijelosti, a koja se bavi ulaskom Hrvatske u eurozonu.

Među posljednjim u nizu je i Hrvatska, također najnovija članica EU. U svibnju 2018. premijer Andrej Plenković izjavio je kako bi euro mogao biti usvojen za samo 7 do 8 godina. Već u prosincu guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić najavio je planove za formalno pokretanje procesa slanjem pisma namjere o uvođenju eura kao službene hrvatske valute. Upravo prošli tjedan, guverner Hrvatske središnje banke Boris Vujčić ponovio je stajalište Hrvatske, obrazloživši kako ukidanje eura za Hrvatsku “nema smisla”

Međutim, hrvatsko uvođenje eura bit će neizbježna katastrofa, kažnjavanje zemlje čije pravosuđe pati od ukorijenjene korupcije, a koja se iskorištava za proširenje ruskog utjecaja.

>Plenković: ‘Referendum o pristupanju EU bio je referendum i o uvođenju eura’

>Udruga koja je 10 godina bila zagovaratelj LNG terminala sada tvrdi da umjesto njega treba koristiti Sunčevu energiju

>Višnja Starešina: Američka poruka Hrvatskoj – ‘mislite li da nas možete vući za nos’?

EU je 2017. usko izbjegao “Grčku 2.0” u Hrvatskoj, gdje je najveća multimilijardna europska tvrtka, Agrokor, dobila državnu pomoć kako bi spriječila kolaps. Prihodi Agrokora iznosili su oko 15% hrvatskog BDP-a – isti postotak koji London predstavlja u odnosu na BDP Velike Britanije. Kolaps tvrtke mogao je brzo uništiti hrvatsko gospodarstvo. S oko 60.000 zaposlenika u jugoistočnoj Europi i godišnjom prodajom od 6,5 milijardi eura, Agrokorovo raspadanje moglo je izazvati domino efekt financijske nestabilnosti u regiji.

To se nije dogodilo, na sreću – dobro, zahvaljujući Putinu. Spašavanje hrvatske vlade završilo je odobravanjem kredita u dvije banke u Kremlju – Sberbanke i Vneshtorgbanke, koje imaju 47% udjela u Agrokoru. Ukratko, sporazum je Putinu dao neizravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i na najveću tvrtku u bivšoj Jugoslaviji.

Ubrzo nakon spašavanja, Gazprom je iskoristio prijateljsku političku klimu za Rusiju potpisivanjem 10-godišnjeg ugovora za isporuku 1 milijarde kubičnih metara plina u Hrvatsku svake godine. Sa 70% tržišta plina, Hrvatska nije imala potrebe za daljnjim uvozom. Zemlja se odvratila od provođenja alternativnog puta za opskrbu plinom iz SAD-a i EU kroz luku Krk, koji je mogao potkopati pooštravanje ruskog energetskog zahvata za Europu.

Sama priča oko pomoći Agrokoru bila je prepuna optužbi za korupciju. Prema oporbenim strankama, e-poruke koje su procurile 2018., otkrile su da su visoki ministri unaprijed znali financijske nepravilnosti tvrtke i unaprijed dogovorili spašavanje kako bi pokrenuli unosne isplate svojim poslovnim prijateljima pod korumpiranim konzultantskim poslovima.

Vlada poriče zloporabe, ali prema studiji Instituta za javne financije u Zagrebu koju financira Europska komisija, Hrvatska je “plodno tlo za korupciju” zbog “kronično neučinkovitog i korumpiranog pravnog sustava”. Ova je korupcija nesumnjivo ovlastila Putina na druge načine.

Dok državna agencija za borbu protiv korupcije u Hrvatskoj, USKOK, zažari oči na tvrdnje Agrokora o korupciji koje impliciraju Plenkovićevu vladu, ona je u međuvremenu pokrenula visoki slučaj protiv Zsolta Hernadija, predsjednika mađarske nacionalne naftne tvrtke MOL – unatoč nedostatku dokaza protiv njega.

U 2013. hrvatska je vlada optužila Hernadija za podmićivanje bivšeg premijera Ive Sanadera kako bi ostvario sporazum kojim je MOL kupio glavni udio u hrvatskoj nacionalnoj naftnoj tvrtki INA.

USKOK je potom podržao zahtjev Hrvatske za Interpolovim nalogom za Hernadijevo uhićenje. No, kao što je tvrdio stručnjak za međunarodne odnose Kamran Bokhari u Wall Street Journalu, to je bilo “unatoč oslobođenju od tih optužbi od strane najvišeg trgovačko-arbitražnog suda Ujedinjenih naroda 2017. godine”.

Ruski interes nije tajna. Godinu dana nakon što je Hrvatska izrazila svoja potraživanja zbog podmićivanja Hernadija, Gazprom je ponudio kupnju dionica MOL-a u Ini. U 2017. godini dobila je sličnu ponudu od ruskog naftnog giganta Rosneft. Čini se da je hrvatski gambit dio Putinove velike strategije da se energija upotrijebi kao oružje za zaokruživanje Europe.

Drugim riječima, tvrdnje Hrvatske da se reformira su slabašne. Štoviše, korupcija ne igra samo ključnu ulogu u njezinim financijskim nevoljama, već je omogućila ruske napore da se infiltrira na Balkan.

Putinova strategija ostvaruje se u Hrvatskoj, gdje je korupcija u pravosuđu utrla put ruskoj financijskoj i energetskoj dominaciji. Međutim, EU je ostala iznenađujuće optimistična u pogledu opasnosti da će se uzdizanje Hrvatske u eurozoni samo ojačati vremenskom bombom koja potječe od Putinove puzeće subverzije EU.

U vrijeme kada je jedinstvo Unije teško testirano i euroskeptične stranke doživljavaju popularnost diljem kontinenta, to bi moglo ugroziti budućnost samog projekta EU, zaključuje Euronews.

Izvor: narod.hr/Euronews