U petak se u Saboru raspravlja o prijedlogu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima. I već sad je jasno da će sjednica biti burna. Ne stišavaju se reakcije na jučerašnji prijedlog Odbora za ratne veterane prema kojemu 22. lipnja, Dan antifašističke borbe – više ne bi bio državni praznik, nego spomendan.
Oštra reakcija stigla je i od premijera Plenkovića koji je poslao jasnu poruku stranačkom kolegi Josipu Đakiću koji sjedi na čelu Odbora.
– Moje iskeno mišljenje je da bi bilo bolje da je danas u medijskom prostoru bila rasprava o proračunu koji donosi mnoge projekte za rast i razvoj. Međutim, tema je inicijativa Saborskog odbora za ratne veterane. Treba reći da je Dan antifašističke borbe kao blagdan uvršten u prvi Zakon o blagdanima 1991. i trenutn važeći 1996.. Intencija predsjednika Tuđmana koji je 22. 6. uspostavio kao praznik da antifašizam bude u funkciji stvaranja hrvatske države, kazao je u Temi dana ministar uprave Ivan Malenica.
Malenica nije bio upoznat s ovom inicijativom saborskog Odbora. Naglasio je kako je Prijedlog zakona o blagdanima raspravljen na svim stranačkim tijelima te da ni na jednoj raspravi nije spomenut Dan antifašističke borbe. Malenica je također kazao kako je Plenković prvi premijer koji je imao hrabrost promijeniti Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima i vratiti 30. svibnja kao Dan državnosti i uvesti 18. studenoga kao dan koji će se obilježavati u spomen na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Jedan od amandmana Odbora za veterane odnosi se i na 18. studenog, tj. da se osim kao Dan žrtava domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje – taj dan obilježava i kao Dan žrtava velikosrpske agresije. Malenica je kazao kako u Ustavu RH stoji da je Hrvatska oslobođena u obrambenom, domovinskom ratu i da su sve žrtve tog rata razlog da se 18. sudenoga obilježava kao Dan žrtava domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Da oko ovog pitanja postoji suglasnost unutar HDZ-a pokazat će glasovanje u Saboru i izmijenjeni zakon će stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine, zaključio je Malenica.
Komentirajući kritike prema kojima su državni i javni službenici i namještenici nezasluženo dobili povišice ‘preko leđa’ prosvjetara kazao je kako se Vlada odlučila svima dati povišicu u istom iznosu, a da pitanje koeficijenata kompleksno. Izrazio je nadu da će ministarstva financija, uprave i rada uspjeti na pravedan način urediti sustav. Govoreći o deficitu/suficitu zaposlenih u državnim i javnim službama najavio je analizu stanja, nakon čega će se donijeti zaključci i poduzeti zakonodavne mjere. Zalaže se za nagrađivanje ljudi koji rade i dobro obavljaju svoj posao.
U javnom i državnom sektoru zaposleno je oko 230 tisuća ljudi. “Mi sad imamo reformu državne uprave tako da će 1.900 državnih službenika prijeći u županije, njih 600 je već uzelo otpremnine. Županije su spremne da od 1. siječnja obavljaju sve poslove državne uprave. U prosincu će biti potpisan sprazum sa županima i preko 200 državnih poslova obavljat će se unutar županijske administracije”, kazao je Malenica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
