Iako Svjetska zdravstvena organizacija nije proglasila međunarodnu krizu, ništa se ne prepušta slučaju. Sve su snage upregnute u suzbijanje koronavirusa koji se već proširio svijetom. Broj zaraženih i umrlih raste. Koliko zabrinjava to što virus mogu širiti i oni koji nemaju nikakve simptome? Još se ne zna točno što je izvor virusa. Intenzitet prijenosa još se proučava. Je li hrvatsko zdravstvo spremno boriti se protiv koronavirusa u slučaju da se pojavi u zemlji? Mnogo je nepoznanica. Ima li razloga za paniku?
Gosti emisije Otvoreno na HRT-u bili su su: voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj prof. dr. sc. Antoinette Kaić Rak, pomoćnik ministra zdravstva Vili Beroš, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, voditelj službe za epidemologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Bernard Kaić i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” prof. dr. sc. Alemka Markotić.
Bernard Kaić: Smrtnost od koronavirusa puno niža nego od SARSA
– Teško je govoriti o sadržaju koronavirusa, jer nije sve istraženo. Korona je slična SARSU, podjednako je zarazan. S druge strane, MERS je puno manje zarazan, a veća je smrtnost nego kod korone i SARSA. Virus nije nestao s lica zemlje i već 7 godina kontinuirano kola na Bliskom istoku. Kod gripe je puno manja smrtnost nego kod bilo kojeg virusa. Urođena osobina virusa je da mutira, ističe voditelj službe za epidemologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Bernard Kaić.
Antoinette Kaić Rak: Treći stupanj hitnosti predstavlja ozbiljan zdravstveni problem
– Međunarodne organizacije, institucije i međunarodna javnost moraju se involvirati zbog ovog zdravstvenog problema. To je došlo u relativno kratkom periodu do značajnog broja oboljelih i to potvrđeno oboljelih od novog koronavirusa. Kroz tjedan dana bi se trebla okupiti ekspertna zdravstvena skupina i odlučiti je li se radi o kriznoj zdravstvenoj situaciji od međunarodnog značaja, kaže Kaić Rak.
Trenutno je u Kini u 30 provincija potvrđen virus, a zabilježen je i u 15 gradova.
– Gradovi su stavljeni u karantenu što dosad nije zabilježeno. Brzo je detektiran genom i brzo su podijelili sa svjetskom zdravstvenom organizacijom. Nijemci su vrlo brzo razvili test za nov test koronavirusa. Kinezi barataju s jednim informacijama, a zdravstvena organizacija s drugim podacima. Koliko dugo će virus trajati, to nitko ne može znati, kaže Kaić Rak.
Capak kaže kako krizni stožer nije osnovan zbog situacije s virusom nego su imali sastanak s ključnim dionicima, odgovornim za ovu situaciju.
– To su granična sanitarna inspekcija, Državni inspektorat, Ministarstvo unutarnjih poslova, Agencija za civilno zrakoplovstvo, Hitna pomoć, epidemiološka služba i Ministarstvo zdravstva s ciljem da razmijenimo informacije, da vidimo kakvi su nam kapaciteti i da pokrenemo daljnje korake. krizni stožer je bio pozvan na sastanak jer ima infrastrukturu. Ima mogućnost razmjene informacija, ljude, brojeve i kontakte. Ukoliko se pokaže potreba mi ćemo sazvati krizni stožer, a zasad mi i njihova infrastruktura razmjenjujemo informacije, ističe ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Capak: Poduzeti svi preventivni koraci
– Izdali smo priopćenja o bolesti, kako je nastala, je li nam prijeti opasnost. Putnici će dobiti letak kako se ponašati, kome se trebaju javiti, kako se ponašati. Naši epidemiolozi su 0-24 na raspolaganju. Imamo postupnik za liječnike što trebaju raditi nakon dijagnostike. Klinika u Zagrebu je jedina koja provodi tu dijagnostiku, naglašava Krunoslav Capak.
Vili Beroš kaže kako inicijativa za slanje državljana iz oboljelih gardova potječe od Francuske.
– Dosta je njihovih državljana u Kini. Uloga Ministarstva zdravstva je u ovom slučaju važna. Ne znamo epidemiologiju virusa i ne možemo sve napraviti. Ne znamo sve simptome pa ne možemo ni povući naše državljane samo tako, kaže pomoćnik minstra zdravstva, Vili Beroš.
Beroš: Treba se pripremiti za infektivne bolesnike
– Treba dati uputstva putnicima i pogotovo službenicima na granici kako se ponašati i prepoznati te simptome. Uloga ministarstva zdravstva je i veća zbog predsjedanja Vijećem Europske unije. Trebamo organizirati sastanke na kojima ćemo upozoriti i raspravljati o opasnostima virusa. Moramo biti krajnje oprezni jer je virus nepoznat. U ovom trenutku nema mjesta za paniku. Moramo se spremati za najgori scenarij, smatra Beroš.
Krunoslav Capak kaže kako postoje različiti načini da se detektira je li netko bolestan putuje.
– Postoje termo kamere koje snime temperaturu putnika koji prolazi kroz prostor, kod nas te kamere ne postoje. Sezona je gripe i bit će puno putnika koji imaju temperaturu, a nemaju koronavirus pa je lako zavarati te kamere. Odakle netko dolazi, vrlo je važna informacija za granične policajce. Epidemiološke službe trebaju biti uvijek spremne na pojavnost virusa, smatra Capak.
Markotić: Ovo je najveći problem za kliničare jer se u inkubaciji može prenijeti virus
– To može bit opasnost i treba paziti te ljude, Kad se pojave simptomi treba odmah reagirati. Pojačava se broj oboljelih od gripe i s upalom pluća, bilo ih je preko 200, ako se pojavi netko tko je obolio od koronavirusa, bolnica bi se našla u problemima kako ih razvrstati i odijeliti, naglašava Markotić.
Markotić kaže kako Klinika za infektivne bolesti ima sve uređaje za dijagnostiku.
– Za pojedinačne slučajeve bi trebali imati sve. Pripremamo se za opasnije scenarije. Pregledi i uzorci će se raditi vezani za dišni sustav. Uzimat će se uzorci iz gornjeg dišnog sustava, ovisno o tome što će se moći s takvim bolesnikom uraditi. Od briseva do iskašljaja. Od trenutka kad uzorak dođe u laboratorij, za 3 i pol sata ćemo imati rezultat. Trenutno nema lijeka, nema cjepiva pa farmaceutska industrija nema mogućnost profita. Većina epidemija je samoograničavajuća. Polako izlazimo iz zimskog razdoblja, kad će ljudi izlaziti iz 4 zida, dolaskom toplijeg vremena, povući će se i opasnost od virusa, ističe Markotić.
Kaić objašnjava kako se prati dinamika oboljenja, ishod nadzora nad kontaktima.
– Pokušava se detajno otkriti puteve prijenosa jer ni oni svi nisu definirani. Mi još nemamo epidemijsku krivulju. Koji dan je netko obolio, kaže Bernard Kaić.
Krunoslav Capak zaključuje kako problem epidemiološke krivulje ovisi o nedostatku podataka iz Kine. Epidemiološka služba bi objavila podatke, ali Kinezi ih nisu objavili.
Tekst se nastavlja ispod oglasa