(VIDEO) Željka Markić kod Šprajca: “Manjinski zastupnici ne trebaju glasati o Vladi, u Sabor ulaze s višestruko manje glasova od ostalih”

Foto: snimka zaslona

Nakon što im je prošao referendum o definiciji braka, nakon što su skupili 380 000 potpisa za izmjenu izbornog zakon 2014. godine i nakon što su uzdrmali političku scenu raspravom u javnosti oko Istanbulske konvencije Udruga “U ime obitelji” i Željka Markić političkom establishmentu ne daju mira.

Rušenje partijskog duopola

Ali, ovaj put na pitanju s kojim će se vjerojatno složiti i mnogi koji se s prva dva referenduma sa Željkom Markić nikako ne bi složili. Referendumom se želi izmijeniti izborno zakonodavstvo i to tako da sruši duopol dviju najvećih partija i unutarpartijski monopol njihovih lidera.

Naime, prema izbornom sustavu koji predlaže građanska inicijativa Narod odlučuje, birači bi putem tri preferencijska glasa bez praga (sada je moguće koristiti na izborima jedan preferencijski glas uz uvijet da kandidat koji ima najviše glasova ulazi u Sabor jedino ako istovremeno ima i 10% glasova cijele liste, dakle 10% glasova koje je dobilo svih 14 kandidata na listi)imali mnogo veći utjecaj na izbor saborskih zastupnika, a referendumom traže i da glas birača jednako vrijedi u svim izbornim jedinicama ( odnosno, da isti broj birača ima svog političkog predstavnika u Saboru). Isto tako, referendumom bi se smanjio broj zastupnika u Saboru, sa današnjih maksimalnih 160 na 120, a proporcionalno bi se smanjio i broj zastupnika nacionalnih manjina, sa 8 na 6. I ono što je izazvalo najviše spora, tih 6 zastupnika nacionalnih manjina ne bi smjeli sudjelovati u glasanju o povjerenju Vladi ili pak u glasanju o proračunu.

Povećati uključenost građana o zastupnicima koji ih predstavljaju

Cilj je uvijek isti, a to je povećati involviranost građana kroz izbore, povećati odgovornost političara prema svojim biračima koji im daju glasove, i na kraju dana smanjiti trgovinu i političku korupciju, koliko god je to moguće“, kaže glavni koordinator Građanske inicijative “Narod odlučuje” Zvonimir Troskot.

Do saborskih fotelja – usvoje li se dva referendumska pitanja – drukčiji bi bio put. U Saboru bi sjedilo najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, od kojih bi maksimalno šest bili zastupnici manjina. Birači bi preferirani glas mogli dati trima kandidatima umjesto samo jednom i to bez ograničenja da moraju istodobno imati i 10% glasova cijele liste, izborni prag spustio bi se sa pet na četiri posto glasova, a omogućilo bi se dopisno i elektroničko glasanje što bi, tvrde inicijatori, osiguralo veću izlaznost birača.

Željka Markić gostovala kod Zorana Šprajca

“Ja volim raditi, i volim raditi stvari za koje mislim da su dobre za sve nas i društvo”, poručila je na početku Markić o razlozima za skupljanje potpisa za još jedan referendum za RTL.

Video razgovora možete pogledati ovdje:

“Mi vidimo da puno toga ne ide dobro. Ljudi koji odlaze iz Hrvatske ne vide da sa svojim radom i znanjem mogu uspjeti. Ako toliko ljudi ne vide perspektivu u ovoj prekrasnoj zemlji, onda to znači da postoji problem s upravljanjem Hrvatskom zemlje”, jasno će Markić.

“Građanska inicijativa Narod odlučuje, U ime obitelji je dio platforme, građanske inicijative čijeg smo glavnog koordinatora, g. Troskota vidjeli u Vašem prilogu, želi da birači mogu više utjecati na to tko ih predstavlja u Saboru. Sa tri preferencijska glasa bez praga od 10%, birači će odlučiti o tome tko od kandidata na stranačkoj listi će ući u Sabor. Na taj način i u politici će doći to više “tržišnog natjecanja”, natjecanja za birače, a to će osigurati kvalitetnije ljude u Saboru”, istaknula je predsjednica U ime obitelji.

“Političke stranke su one koji određuju kandidate na listama, a građani će reći koji će biti poredak tih ljudi na listi, odnosno tko će na kraju ući u Sabor, bez obzira na to na koje ga je mjesto na listi stavio stranački šef. Samo za usporedbu, aktualni predsjednik Sabora je dobio, ako se ne varam, 806 glasova”, podsjetila je Markić.

“Na taj način će odgovornost zastupnika biti veća prema građanima a ne šefovima stranaka”, kaže.

“Ako uspijemo u samo 2 tjedna prikupiti 400 000 potpisa – smanjenje broja izbornih jedinica osigurat će da glas svakog birača jednako vrijedi. Danas u nekim izbornim jedinicama glas birača vrijedi 30% više, odnosno 30 posto manje ( To znači da u jednoj izbornoj jedinici svog zastupnika u Saboru dobije npr. 12 000 građana, a u drugoj 15,000 građana). Što se tiče minimalnog smanjenja praga za ulazak stranačke liste u Sabor, sa sadašnjih 5 na 4% – prema našim izračunima, uz smanjenje broja izbornih jedinica i smanjenje broja zastupnika, može doći do neznatnog povećanja broja stranaka koje mogu ući u Sabor”, jasno će.

“Ja sam dosta angažirana i imam pune ruke posla u civilnom društvu. A da imamo želju prijeći iz civilnog društva u politiku onda bi pratili primjer gospodina Zelića iz GONG-a koji je lijepo prešao iz civilnog društva u vrh političke stranke (SDP)”, odgovorila je Markić.

O smanjenju broja svih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina kaže:

“Broj zastupnika nacionalnih manjina smanjen je proporcionalno smanjenju broja svih zastupnika. Broj svih zastupnika smanjen je sa maksimalnih 160 na 120, a zastupnika manjina sa 8 na 6. To smanjenje dovest će do značajnih ušteda od oko 40 milijuna kuna godišnje”.

“Zašto zastupnici nacionalnih manjina imaju 8 zagarantiranih mjesta? Smisao toga je da zastupaju interese manjina. Oni nemaju legitimitet kakav imaju drugi zastupnici za odlučivanje o tome tko će formirati Vladu i biti ministar, jer ulaze s višestruko manje glasova od drugih saborskih zastupnika”, kazala je.

Manjine i dijaspora

O zastupnicima dijaspore kaže:

“Oni nisu u takvom položaju kao zastupnici manjina. Kod njih je situacija upravo obrnuta. Dok tri zastupnika nacionalne manjine dijele 20 tisuća glasova. Tri zastupnika dijaspore, koliko ih danas imaju Hrvati izvan Hrvatske, nakon dogovora HDZ-a i SDP-a – predstavljaju jako, jako puno hrvatskih građana, to je mnogostruko veći broj birača nego drugi zastupnici ( sa stranačkih lista, iz 10 izbornih jedinica)”, kazala je.

O zabrani rada nedjeljom, Markić je rekla:

Smatramo da u Hrvatskoj treba osigurati neradnu nedjelju ili odlično plaćenu nedjelju. Ako se već radi nedjelja, više od sto tisuća ljudi primjerice radi nedjeljom u trgovini, da im se plati viša satnica”, kazala je Markić u Direktu.

Cijeli razgovor pogledajte u videu ovdje.

Građani koji žele svojim potpisom podržati promjenu načina biranja saborskih zastupnika u Hrvatski sabor svoj će potpis moći dati od nedjelje 13. do 27.5. na oko tisuću lokacija u Republici Hrvatskoj.

Za volontiranje za prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://goo.gl/forms/5JiXK3aQVQ0OPfXP2.

Izvor: narod.hr/RTL