Višnja Starešina: Pribojavam se jer je naš Herr Plenković jedan od posljednjih fanova Frau Merkel

starešina
Foto: narod.hr

I kada danas Frau Merkel dramatično proglasi ilegalne migracije sudbinskim pitanjem Europe i pozove na spašavanje europske budućnosti, taj apel treba uzeti s velikom rezervom i dobro pogledati što on zapravo sadrži. Što podrazumijeva razvoj “sustava fleksibilne solidarnosti“, uvođenje “istinske europske policije“, stvaranje “sustava u kojem će svaka zemlja članica moći pružiti ono što je politički ostvarivo”? Ili izravnije: pokušava li to Frau Merkel pod plaštem spašavanja europske budućnosti, nametnuti svoju političku koncepciju federalizacije Europe, stvaranja europske naddržave, čemu se protive praktički sve države Nove postkomunističke Europe, osim Hrvatske, ali i sve više država Stare Europe, piše Višnja Starešina za Slobodnu Dalmaciju čiju kolumnu djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Imajući u vidu njezinu političku viziju i rezultate u rješavanju prve velike migrantske krize – Angela Merkel je posljednja, koja ima politički legitimitet spašavati budućnost Europe od ilegalnih migranata. I ne bojim se da će njemačka kancelarka uspjeti nametnuti u željenom obliku svoj EU paket ostatku Europe. Ali se pribojavam za hrvatsku poziciju i hrvatsku budućnost u tim pogodbama i rješenjima. Pribojavam se jer je naš Herr Plenković jedan od posljednjih fanova Frau Merkel i njezine politike. A hrvatska je pozicija toliko različita od njemačke u svakom pogledu: i veličinom i gospodarskom i političkom snagom kao i zemljopisnim položajem. Hrvatska je sa zapadne (slovenske) i sjeverne (mađarske) strane schengenske EU ograđena žicom. Ima zapuštene i povremeno zategnute odnose s Mađarskom, problematične sa Slovenijom (to je kontinuitet bez obzira kakva bila buduća slovenska vlada). Premijer Plenković otvoreno simpatizira s njemačkom idejom federalne europske naddržave, nasuprot ideji EU kao zajednice suverenih država, koju promoviraju naši europski susjedi.

Žica još čvršća

U slučaju izvjesnog jačanja balkanskog migrantskog vala, i Mađarska i Slovenija će žicu na granici s Hrvatskom učiniti još čvršćom. S druge strane, Srbija i BiH nastoje istočne i jugoistočne hrvatske granice učiniti što poroznijim za novi migrantski val, koji usmjeravaju prema Hrvatskoj. U tome nema razlike između Vučića, Dodika, Izetbegovića i njihovih budućih nasljednika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako stiješnjena između europske žice i balkanske migrantske rute, tako oslonjena na politiku Angele Merkel, koja nastoji spasiti sebe ne pitajući za cijenu, tako udaljena od vlastite konceptualno promišljene i proaktivne vanjske politike, uključujući i stavove o budućem razvoju EU i migrantskoj krizi, Hrvatska je u ozbiljnoj opasnosti da u sljedećoj fazi bude potopljena migrantskim valom. Njegovo je pokretanje izvjesno, osobito nakon što Erdogan obavi još jedne izbore i ponovo se jače posveti svojim neoosmanskim ciljevima na Balkanu. Doduše, može se to gledati i optimistički, kroz ružičaste naočale premijera Plenkovića: Erdogan pošalje nama desetke tisuća Afganistanaca, Pakistanaca, Iračana. Mi pošaljemo Frau Merkel desetke tisuća Hrvata. Ona nama vrati desetke tisuća Sirijaca, Afganistanaca, Pakistanaca iz prvog migrantskog vala. I brojke štimaju. Možda ćemo još biti i u plusu. U suficitu, rekao bi slavodobitno premijer, zaključuje Višnja Starešina za Slobodnu Dalmaciju.

Cijelu kolumnu možete pročitati u Slobodnoj Dalmaciji.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.