Višnja Starešina: Gdje spava Melania ili kamo ide Hrvatska

turudić
Foto: narod.hr

Ako se oslanjate na ono što vidite, čujete, pročitate u hrvatskim medijima, prva godina mandata Donalda Trumpa izgledala je otprilike ovako: Kad ne ogovara svoje suradnike i ne viče na njih, predsjednik sjedi u svom uredu, noge na stolu, umjesto papira. I gleda televiziju, piše Višnja Starešina u Slobodnoj Dalmaciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za to vrijeme Melania gleda kako pobjeći iz Bijele kuće jer joj je muževa blizina postala nepodnošljiva. Smuca se po kojekakvim hotelima, samo da mu nije blizu u maloj Bijeloj kući. Još nisam pročitala da su je ujele buhe na jednom od tih izbjegličkih ad hoc prenoćišta, ali vjerujem da se i to mora jednom dogoditi. Zbog interesa javnosti.

Jadna banalizacija

Nije osobita utjeha što medijska banalizacija američkog predsjednika Trumpa nije endemska hrvatska pojava, već se samo prepisuje, preuzima i prilagođava ono što plasiraju zapadni tzv. mainstream mediji. Riječ je o pravom ratu između globalista, koji nastoje očuvati transnacionalno korporacijsko upravljanje svijetom i neokonzervativaca koji nastoje vratiti sadržaj nacionalnoj državi kao temeljnom okviru za ostvarenje i razvoj kako pojedinca, tako i naroda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Baš kao što je trend globalizacije započeo u SAD-u u vrijeme Clintonova mandata, na istome je mjestu s Donaldom Trumpom započeo i trend povratka nacionalnim državama, uz biračima ponovno privlačne izborne slogane: “Amerika prva. Učinimo Ameriku ponovno velikom”.

Mnogi su tumačili pa i plašili kako to znači povlačenje SAD-a sa svjetske scene, osobito manje zanimanje za Europu, rušenje međunarodnih organizacija, međunarodnih sporazuma i konvencija. A što se zapravo dogodilo u prvoj godini Trumpova mandata? I gdje je tu Hrvatska?

U prvoj godini Donald Trump je uistinu ozbiljno uzdrmao međunarodne birokratizirane strukture političkog upravljanja, osobito UN kao najveći i najbolesniji među njima. Ozbiljno su razbuđene države članice NATO-a, zahtjevom za većim sudjelovanjem u troškovima zajedničke obrane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodatno je potaknuo prijepore unutar EU-a i razmišljanja o Unijinoj budućoj strukturi, otvoreno podupirući države Višegradske skupine i njihov koncept EU-a kao saveza država, suprotan europskoj federaciji, koju gura njemačko-francuska osovina.

Ozbiljno je načeo sustav UN-a, u koji se desetljećima nitko ne usuđuje dirnuti, uskraćivanjem financija, izlaskom iz UNESCO-a i stalnom kritikom. Ali nisu se ostvarile najave Trumpovih kritičara da će pod egidom Amerika prva, SAD voditi izolacionističku politiku. Osobito da ih Europa neće zanimati.

Povratak u Europu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naprotiv, u prvoj godini Trumpova mandata američka je politika prisutnija u Europi nego što je bila u posljednje četiri godine Obamina mandata. Osobito se aktivno i vidljivo sa strateškim projektima vratila u istočnu i jugoistočnu Europu. Intenzivirano je podizanje obrambenih kapaciteta, intenzivirano je stvaranje mreže LNG terminala, započeto u Obaminoj eri, kojim će se istočna i jugoistočna Europa osloboditi monopolske ovisnosti o opskrbi ruskim plinom i dugoročne ucjenjivosti od Rusije.

> (VIDEO) Orban odgovorio na prijetnje iz Belgije: Borit ćemo se protiv onih koji žele promijeniti kršćanski identitet Europe

Već je na političko-diplomatskoj razini pokrenut proces novog državnog restrukturiranja na državno nedovršenom prostoru bivše Jugoslavije: BiH, Kosovo, Srbija, Makedonija.

Na samo da se Amerika vratila u Europu, već ponovno preuzima vodeću ulogu, u uvjetima snažne ruske prisutnosti u srednjoj Europi, snažne ruske i ambiciozne turske prisutnosti u jugoistočnoj Europi, s Njemačkom koja neskriveno koketira s ruskim i s turskim interesima na oba područja. U tom kontekstu valja promatrati nedavne i buduće sastanke: Grabar Kitarović – Erdogan, Grabar-Kitarović – Predsjedništvo BiH, Grabar-Kitarović – Vučić i njihov kontrapunkt Vučić – Izetbegović – Erdogan….

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon slogana “Amerika prva”, na red dolazi drugi: “Učinimo Ameriku opet velikom”. Jedan od načina da ponovo postane velika u Europi je i završetak procesa konstituiranja država na prostoru bivše Jugoslavije. Kao što je postala velika kada je 1995. godine okončala rat u BiH.

Hrvatska u taj proces ulazi s naoko povlaštene pozicije članice NATO-a i EU-a, jedne od ključnih država u američkoj energetskoj strategiji za Europu (LNG na Krku). Ali ulazi s iznimno lošim kartama, bez unutarnje strateške i koncepcijske pameti, nespremna iskoristiti priliku. U hrvatskoj državnoj politici ne postoji načelo: “Hrvatska prva”.

Znaju li što čine?

Predsjednica vuče poteze sukladne američkoj politici, Vlada odugovlači i zapravo pokušava opstruirati američke strateške projekte. Upitno je: znaju li što čine?

Razlike između predsjednice i premijera nisu samo komunikacijske, već i orijentacijske prirode. Uz to, Hrvati u Mostaru imaju Dodikovo kukavičje jaje, koje vuče prema Rusima, u Sarajevu Izetbegovićevo smokvino lišće koje vuče prema Erdoganu. Rezultat: takva Hrvatska, koja ne zna što je, kamo ide i ne čini ništa, uopće ne igra u toj igri za novo državno ustrojstvo na Balkanu. Već može samo šetati i čuditi se kako je pritišću: i Izetbegović, i Vučić, i Cerar, i tko god se sjeti. To je iznimno opasno u ovakvim političkim procesima i može završiti porazno.

Ako predsjednica i premijer nisu u stanju postići dogovor oko načela “Hrvatska prva”, na kraju procesa nas zbilja više neće zanimati gdje je sinoć spavala Melania, već kamo je stigla Hrvatska. I gdje ćemo sutra spavati mi, zaključuje Višnja Starešina u Slobodnoj Dalmaciji.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stavove redakcije portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.