Vitomira Lončar: U hrvatskoj kulturi 90 posto ulaganja svodi se na hladni pogon i infrastrukturu

Kultura se rijetko spominje u predizbornim programima. Znači li to da je i manje važna? Kakva je uloga kulture u hrvatskom društvu danas? Što o statusu kulture misli struka? U Otvorenom o tome su govorili Vitomira Lončar, Kazalište “Mala scena”, Nora Krstulović, portal teatar.hr, književni kritičar Velimir Visković i književnik Edo Popović.

Hrvatske kulturne i kreativne industrije drugi su po veličini sektor s udjelom u nacionalnom BDP-u s prihodom od 15 milijardi kuna godišnje, istaknula je Nora Krstulović, glavna urednica portala teatar.hr.

“Za svaku jednu kunu uloženu u kulturu iz subvencija, dobije se 17 kuna, prema nedavnom istraživanju Ekonomskog instituta u Zagrebu. Drugi smo po redu punjač BDP-a, a govori nam se da smo proračunski krvopije. Za potcjenjenost kulture krivi su sami kulturnjaci jer šutke podnose sve što se događa. Solidarnosti nema, egzistencijalno su ucijenjeni, dok politika grčevito drži sve izvore financiranja, rekla je Krstulović. Javni izvori financiranja ne bi trebali biti jedini te treba poticati sponzorstva i donacije kulturi. Najveći teret krize podnio je nezavisni sektor koji je potpuno uništen, ali i dalje proizvodi u nevjerojatnim količinama – te je ta scena stekla znanja koja bi javni sektor hitno trebao početi koristiti”, smatra Krstulović

Vitomira Lončar iz Kazališta Mala scena komentirala je ulaganje u kulturu od samo 0,49% iz proračuna kao stvar neznanja, nekompetencije, ignorancije, ignoriranja kulture i njenog neprepoznavanja kao važne poluge.

“Prvi političari koji kulturu i obrazovanje, uz turizam, prepoznaju kao glavne poluge razvoja, napravit će čudo”, smatra Lončar te dodaje: “Problem je u temeljnom neznanju i neshvaćanju kulture i njenih mogućnosti. Ona se pušta da odumre. Hrvatska nema kulturnu politiku te je potrebna analiza postojećeg stanja”.

“U hrvatskoj kulturi 90 posto ulaganja svodi se na hladni pogon i infrastrukturu, dok program ostaje nevažan”, dodala je direktorica Kazališta Mala scena. Pritom je zastraživanje glavna poluga političara prema kulturnjacima.

“Hrvatska kultura je mala i teško se može mjeriti sa tržištima razvijenog Zapada”, smatra književni kritičar Velimir Visković. “Iako postoji načelna svijest da je ona važna, pogotovo u eri globalizacije u kojoj je ona čuvar identiteta; kada dođu mjere štednje, onda je kulturu najlakše rezati. Tako je, između ostalog, devastiran cijeli sustav knjižara i izdavaštva”, objasnio je Visković.

Za književnika Edu Popovića samostalni umjetnici žive od svojega rada kao i hrvatski radnik. Ne može nikome biti dobro, ako nije svima dobro.

“Ako ne može radnik u tvornici, ne može ni pisac. Onako nam je kako je i svima, rekao je književnik. Nije lako biti pisac, a istovremeno plaćati režije i kruh. Također, hrvatski književnici su izgubili mnoge čitatelje jer u krizi ljudi se prvo odriču knjiga, izlazaka u kazalište, kino i slično”, smatra Popović te dodaje: “Sukreator kulturne klime su i mediji koji ne ispunjavaju svoje obveze kad je u pitanju pokrivanje kulturne scene”.