U četvrtak u 10 sati počela je sjednica Vlade RH, a na dnevnom redu odlučilo se, među ostalim o Prijedlozima zaključaka u vezi s provjerom vjerodostojnosti potpisa prikupljenih u referendumskim inicijativama “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”.
Potpisi za referendume
“Vlada donosi zaključak kojim zadužuje Ministarstvo uprave za koordinaciju aktivnosti za provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa. Provjerit će se jesu li potpisi prikupljani u skladu sa zakonom. Ministarstvo će po završetku provjere izvijestiti Vladu o svemu napravljenom”, rekao je ministar Kuščević.
Prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike
Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade je i Prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019. do 2021. godine.
Na početku sjednice Vlade Plenković je podsjetio na zakonsku obvezu u procesu proračunskog planiranja da se ekonomske i fiskalne smjernice za iduće trogodišnje razdoblje usvajaju krajem srpnja, početkom kolovoza. Dodao je da će one biti putokaz za pripremu proračuna.
“Riječ je o nastavku kretanja pozitivnih ekonomskih aktivnosti u srednjoročnom razdoblju. Nastavljamo i s fiskalnom konsolidacijom, sa zdravim gospodarskim rastom, sa smanjenjem javnoga duga i želimo ekonomski rast u kojem se svi proračunski korisnici ponašaju odgovorno, da trošimo onoliko koliko imamo, racionalno, usmjereno za razvoj i gospodarski rast”, istaknuo je Plenković na početku sjednice Vlade.
Naveo je da se nakon ovogodišnjih prognoziranih 2,8 posto gospodarskog rasta, u idućoj godini očekuje stopa rasta od 2,7 posto, a potom u sljedeće dvije godine po stopi od 2,5 posto
“Želimo da proračun koji ćemo usvojiti krajem godine bude podstrek za rješavanje pitanja demografske obnove, za demografsku revitalizaciju, za nastavak obrazovne reforme. Ona je preduvjet svih napredaka hrvatskoga društva i preduvjet konkurentnosti naših ljudi na tržištu radne snage, zato smo i o tome vodili računa u pripremi ovoga proračuna”, rekao je.
Najvažnijim je u pogledu fiskalnih i makroekonomskih kretanja istaknuo da rast bude održiv te da se kod smanjenja javnog duga nastavi s ubrzanim trendovima koji pokazuju da bi 2021. godine Hrvatska mogla biti sasvim blizu ispunjenja kriterija iz Maastrichta, što je dio šire strategije za preuzimanje eura do kraja mandata iduće vlade.
Premijer je poručio i kako je potpisan niz projekata, a na kraju uvodnog obraćanja čestitao je rođendan ministru Kuščeviću.
Ministar Marić o smjernicama
Nakon njega ministar Marić počeo je s predstavljanjem smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019.- 2021.
“Ovaj dokument se nastavlja na ranije usvojeni dokument. Ovaj dokument daje makroekonomski okvir projekcijskog razdoblja za sljedeće tri godine”, rekao je Marić.
“Za ovu godinu i dalje stojimo pri stopi od 2,8 posto”, rekao je Marić o gospodarskom rastu.
“Osobnu potrošnju za ovu godinu planiramo nešto više nego prije tri mjeseca. Pratimo globalna kretanja, globalni okvir kao takav, tako da i određeni trendovi su utjecali da korigriramo naše projekcije kako za uzvoz tako i za izvoz”, rekao je Marić.
“Upravo pokazatelji tržišta rada dovode nas da blago korigiramo i predvođene stope zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Zadnja korekcija je i blaga korekcija inflacije na nešto višu razinu”, rekao je.
“Na rashodnoj stranici proračuna smo radili dosta intenzivno. Vrlo jasno se vidi naš jasan cilj, odgovorno trošenje proračunskih sredstava. Ono što je važno reći da iz općih izvora za iduću godinu planiramo rast od 2,8 milijardi kuna od čega najveći dio otpada na izdatke za mirovine. Njihovo povećanje oko 1,3 milijarde kuna. U ovim smjernicama vrlo jasno komuniciramo koji su naši prioriteti. S jedne strane to je demografska obnova. Tu je znanost, obrazovanje, kurikularna reforma”, rekao je Marić.
“Zadnja tema je pitanje javnog duga. Prema ovom okviru jasan je trend nastavka smanjivanja javnog duga prosječno godišnje oko tri postotna doba”, rekao je ministar Marić. “Hrvatska što se tiče javnog duga plovi dobrim smjerom i trend koji smo započeli ima jako uporište na način da možemo zaključiti da su javne financije održive, pod kontrolom”, rekao je.
Smanjenje broja agencija
Druga točka dnevnog reda bio je Prijedlog zaključka o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.
Njih 54 će se spojiti s drugim agencijama ili ministarstvima ili ukinuti, a premijer Plenković rekao je da se radi o ozbiljnim racionalizacijama.
“Mi u nacionalnom programu reformi imamo kao jednu od krovnih zadaća da idemo za smanjenjem broja tijela s javnim ovlastima gdje je to moguće. Cilj je brza, jednostavna, transparetna javna uprava. Imali smo temeljite konzultacije proteklih dana. U kontekstu ovoga zaključka pred nama su čak 54 tijela koja bi se trebala ili ukinuti ili spojiti s ministarstvima ili drugim društvima u kojima će moći obavljati funkcije”, rekao je premijer i zaključio kako će doći do ozbiljnih racionalizacija.
Prijenos sjednice:
Očekuje se da će ministar financija Zdravko Marić nakon sjednice Vlade javnosti predstaviti konture porezne reforme. Nakon jučerašnjeg sastanka s predstavnicima koalicijskih partnera kazao je da je susret protekao u konstruktivnom ozračju te da se, kao i kod svake rasprave, teško može očekivati suglasje u potpunosti, javlja HRT.