Site icon narod.hr

Vlada lani ukinula 17 agencija, zavoda i fondova, a ušteda iznosi – 0 kuna

Foto: fah

Ukidanje 17 agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, na koje se Vlada odlučila lani najavljujući proračunske uštede i efikasnost u svom radu, zasad je donijelo 0 kuna uštede.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Efikasnost će se moći mjeriti kad se vidi kako ih obavljaju institucije kojima su pripojene ili su nakon gašenja u potpunosti preuzele njihove poslove, piše Novi list.

Tih je 17 bivših institucija prema prijedlogu proračuna za ovu godinu trebalo potrošiti 1,227 milijardi kuna, a taj je novac jučerašnjom odlukom Vlade u proračunu raspoređen na 12 ostalih korisnika kojima su pripojene ili su preuzeli njihove poslove.

Vlada je nakon ukidanja pojedine institucije mogla novac raspodijeliti u proračunsku zalihu ili tijelu koje nastavlja obavljati posao ukinute agencije ili zavoda, ali odlučila se na ovo drugo, što upućuje na to da ukidanje 17 institucija ne znači i manje proračunske troškove, što je bio jedan od argumenta za smanjivanje njihovog broja. Slična objašnjenja imale su i prethodne vlade kad su ukidale ili spajale agencije, ali ni one nisu uspjele postići neku spomena vrijednu uštedu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlada je s jučerašnje sjednice Saboru uputila i prijedlog za izmjene zakona o privatizaciji Ine, kojim se smanjuju prava države, pod prijetnjom tužbe Sudu Europske unije.

>U Sabor poslan prijedlog izmjena Zakona o privatizaciji Ine

Europska komisija zaključila je da ekskluzivno pravo kontrole nad promjenama u vlasništvu, pravo veta na određene odluke Inine uprave te pravo prvokupa cjelokupne ili dijela njezine imovine u slučaju likvidacije nisu u skladu s pravilima u EU-u i u srpnju 2017. godine donijela je odluku o podnošenju tužbe Sudu EU-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U novom prijedlogu se Vladi daje pravo da svakome tko s novim dionicama dosegne udio od 25 ili 50 posto uskrati suglasnost za kupnju dionica u slučaju da resorni ministar ne odobri njihov plan, a Hrvatska, dok god je vlasnik jedne ili više dionica, može izabrati dva svoja predstavnika koji će prisustvovati sjednicama Inine uprave bez prava glasa. Time Republika Hrvatska zadržava određena posebna prava.

Premijer Andrej Plenković kazao je da formalno, osim odluke Europske komisije, sam proces pred sudom još nije započet te da na temelju konzultacija koje Vlada vodi s Komisijom, nakon što se spomenuti zakon usvoji u Saboru, proces neće biti ni pokrenut.

Pokrenut je i postupak nakon kojeg b Hrvatska trebala biti podijeljena u četiri, umjesto dosadašnje dvije statističke regije i to bi poduzetnicima u slabije razvijenim krajevima trebalo osigurati veće potpore. Hrvatska bi tako ubuduće, umjesto na Jadransku i Kontinentalnu, bila podijeljena na Panonsku, Sjevernu i Jadransku Hrvatsku te Grad Zagreb. Nakon tri godine rasprave i provjera, ova bi podjela trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version