Ukidanje 17 agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, na koje se Vlada odlučila lani najavljujući proračunske uštede i efikasnost u svom radu, zasad je donijelo 0 kuna uštede.
Efikasnost će se moći mjeriti kad se vidi kako ih obavljaju institucije kojima su pripojene ili su nakon gašenja u potpunosti preuzele njihove poslove, piše Novi list.
Tih je 17 bivših institucija prema prijedlogu proračuna za ovu godinu trebalo potrošiti 1,227 milijardi kuna, a taj je novac jučerašnjom odlukom Vlade u proračunu raspoređen na 12 ostalih korisnika kojima su pripojene ili su preuzeli njihove poslove.
Vlada je nakon ukidanja pojedine institucije mogla novac raspodijeliti u proračunsku zalihu ili tijelu koje nastavlja obavljati posao ukinute agencije ili zavoda, ali odlučila se na ovo drugo, što upućuje na to da ukidanje 17 institucija ne znači i manje proračunske troškove, što je bio jedan od argumenta za smanjivanje njihovog broja. Slična objašnjenja imale su i prethodne vlade kad su ukidale ili spajale agencije, ali ni one nisu uspjele postići neku spomena vrijednu uštedu.
Vlada je s jučerašnje sjednice Saboru uputila i prijedlog za izmjene zakona o privatizaciji Ine, kojim se smanjuju prava države, pod prijetnjom tužbe Sudu Europske unije.
>U Sabor poslan prijedlog izmjena Zakona o privatizaciji Ine
Europska komisija zaključila je da ekskluzivno pravo kontrole nad promjenama u vlasništvu, pravo veta na određene odluke Inine uprave te pravo prvokupa cjelokupne ili dijela njezine imovine u slučaju likvidacije nisu u skladu s pravilima u EU-u i u srpnju 2017. godine donijela je odluku o podnošenju tužbe Sudu EU-a.
U novom prijedlogu se Vladi daje pravo da svakome tko s novim dionicama dosegne udio od 25 ili 50 posto uskrati suglasnost za kupnju dionica u slučaju da resorni ministar ne odobri njihov plan, a Hrvatska, dok god je vlasnik jedne ili više dionica, može izabrati dva svoja predstavnika koji će prisustvovati sjednicama Inine uprave bez prava glasa. Time Republika Hrvatska zadržava određena posebna prava.
Premijer Andrej Plenković kazao je da formalno, osim odluke Europske komisije, sam proces pred sudom još nije započet te da na temelju konzultacija koje Vlada vodi s Komisijom, nakon što se spomenuti zakon usvoji u Saboru, proces neće biti ni pokrenut.
Pokrenut je i postupak nakon kojeg b Hrvatska trebala biti podijeljena u četiri, umjesto dosadašnje dvije statističke regije i to bi poduzetnicima u slabije razvijenim krajevima trebalo osigurati veće potpore. Hrvatska bi tako ubuduće, umjesto na Jadransku i Kontinentalnu, bila podijeljena na Panonsku, Sjevernu i Jadransku Hrvatsku te Grad Zagreb. Nakon tri godine rasprave i provjera, ova bi podjela trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine.
