Hrvatski sabor danas će raspraviti predloženi rebalans državnog proračuna za ovu godinu kojim će se njegovi prihodi, u odnosu na izvorni proračun, povećati za 1,8 milijardi eura, a rashodi za 976 milijuna eura tj. na 30,3 milijarde, odnosno na 33,6 milijardi eura.
Povećanje planiranih prihoda treba promatrati i u kontekstu dobre turističke sezone, kao i snažnog gospodarskog rasta, objasnio je ministar financija Marko Primorac.
>Hrvatski sabor donio Zakon o hrvatskom jeziku: Ovako je reagirala Matica hrvatska
Pri tome je apostrofirao i revidirane projekcije Vlade i Ministarstva financija, po kojima se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,6 posto, inflacije od tri posto, rast zaposlenosti od tri posto, kao i nastavak rasta plaća, koji bi u ovoj godini trebao iznositi 14,7 posto.
Kad je riječ o značajnijim komponentama prihoda, očekuje se povećanje prihoda od poreza, koji bi trebali iznositi 17,25 milijardi eura, što je oko milijardu eura više u odnosu na izvorni plan. Prihodi od doprinosa projicirani su u visini pet milijardi eura, oni od imovine 600 milijuna eura, a ostali prihodi 7,5 milijardi eura.
>Prije pet godina Hrvatski sabor izglasao Istanbulsku konvenciju
Najveća stavka u kontekstu rashoda, odnosi se na nadoknadu za troškove energije na temelju mjera Vlade ( 604 milijuna eura), a slijede rashodi za zaposlene (574 milijuna), dok će se za sanaciju šteta od potresa izdvojiti dodatnih 178 milijuna eura, a za socijalne pomoći i naknade 154 milijuna eura. Tu su i demografske mjere s 38 milijuna eura, što uključuje sredstva za dodatni rodiljni dopust te za fiskalnu održivost dječjih vrtića.
Ukupne uštede i preraspodjele po ministarstvima iznosile su 1,06 milijardi eura, po uštedama prednjače ministarstva rada (s 288 milijuna eura), financija (257 milijuna) prostornog uređenja (82 milijuna), gospodarstva sa 70 milijuna eura itd.
Ukupni deficit proračuna se smanjuje
S obzirom na planirano povećanje rashoda i prihoda, ukupan deficit na razini državnoga proračuna se smanjuje za 840 milijuna eura, čime, mjeren nacionalnom metodologijom, iznosi 3,9 posto BDP-a.
Izražen pak prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto BDP-a, čime Hrvatska ulazi unutar kriterija iz Maastrichta.
Osim deficita, a s obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine će biti na 58,9 posto, čime će Hrvatska po prvi put zadovoljiti mastriške kriterije i duga i deficita.
Uz rebalans, Sabor će raspraviti i izmjene Zakona o izvršavanju državnog proračuna te polugodišnji izvještaj o izvršenju državnoga proračuna za 2024. godinu, piše HRT.
>Peternel: Izaslanstvo Hrvatskog sabora u Beogradu je bez objašnjenja skinuto s leta za Zagreb
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hrt
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.