Vlada: Smanjene su nepodmirene obveze za koncesije, HRT treba smanjiti troškove zaposlenih

Foto: vlada.gov.hr

Na današnjoj sjednici Vlade raspravljalo se o selidbi Zagrebačke gruntovnice, radu HRT-a, mogućem uvođenju Vijeća za medije kao i planu da Vlada ove godine predloži više od 100 zakona.

U ovoj godini Vlada namjerava predložiti 134 zakona, među kojima su i oni kojima se usklađuje pravna stečevina Europske unije i oni koji su dio Nacionalnog programa reformi, predviđeno je Planom zakonodavnih aktivnosti prihvaćenim na vladinoj sjednici u četvrtak.

Plan je izradio Ured za zakonodavstvo sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa, u suradnji sa svim ministarstvima i drugim nadležnim tijelima, a, od ukupno 134 zakona, za njih 21 planira se provesti postupak procjene učinaka propisa.

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je da se u u proteklih sedam godina – koliko se zakonodavna aktivnost Vlade, kao predlagatelja zakona, radi na ovaj način – pojačala i osigurala bolja predvidivost, sigurnost i sustavnost pojedinih upravnih područja, analiza razmjernosti utjecaja propisa, dijalog s dionicima, javna savjetovanja te procjena učinka propisa (prethodna i naknadna).

Drži i da se metodologijom rada Vlade, prema kojoj koordinacije o aktima raspravljaju dva tjedna prije nego što dođu na sjednicu, omogućilo da se proces donošenja zakona učini kvalitetnijim i boljim nego što je bio do sada.

Najvažnijim smatra da je smanjen broj zakona čije se donošenje predlaže u hitnom postupku i ističe da se 85 posto zakona donosi u redovitoj saborskoj proceduri čime se “pokazuje respekt prema Hrvatskome saboru”.

Tijekom idućeg tjedna trebao bi biti gotov i terminski plan aktivnosti, tako da će dinamika rada Vlade u idućih šest mjeseci biti predvidljiva kako bi se grupirali zakonski paketi iz pojedinih resora i na taj se način javnosti predstavili javnosti krupni reformski zahvati, ističe premijer.

Vlada je prihvatila i prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU koji za ovu godinu predviđa donošenje 45 zakona i 40 podzakonskih akata, gdje Hrvatska slijedom aktivnog praćenja razvoja pravne stečevine kroz nadležna tijela državne uprave mijenja svoje zakonodavstvo paralelno s drugim državama članicama Europske unije.

Prihvaćena izvješća o radu Vijeća i Agencije za elektroničke medije

Vlada je na sjednici u četvrtak Hrvatskom saboru predložila prihvaćanje izvješća o radu Vijeća i Agencije za elektroničke medije, te izvješće o poslovanju HRT-a za 2017., dok je godišnje izvješće Nadzornog odbora primljeno na znanje budući da veći dio godine nije radilo.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek obrazložila je izvješće o radu Vijeća za elektorničke medije medije za 2017. rekavši kako je u tom razdoblju izreklo 44 sankcije, od toga 36 upozorenja i 8 opomena.

Agencija za elektroničke medije dala je velik doprinos nastojanjima da se se smanji govor mržnje u javnosti kroz edukaciju i poticanje pluralizma. Agencija je u 2017. godini nastavila sa svojim aktivnostima na poticanju i jačanju medijske pismenosti, upravljajući internetskim portalom medijskapismenost.hr, sudjelujući i provodeći istraživanja o medijskim navikama djece i roditelja, te radeći na novim projektima i okupljanju šireg kruga dionika na projektima medijske pismenosti.

U svezi tužbi protiv novinara i uredništava Obuljen Koržinek je predložila uvođenje Vijeća za medije, kako bi se smanjio pritisak na medije.

O poslovanja HRT-a Koržinek je rekla kako je za 2017. iskazana dobit od 100 milijuna kuna, koja je najvećim dijelom iskorištena za poboljšanje poslovanja i pokrivanje gubitaka iz prethodnog razdoblja. No, preneseni gubitak na dan 31. prosinca 2017. iznosi i dalje visokih 549,6 milijuna kuna.

HRT je u 2017. godini prvi puta proveo odvojeno unutarnje računovodstvo, odnosno odvajanje prihoda i rashoda na javnu i komercijalnu djelatnost po načelu troškovnog računovodstva.

Iskazani rezultati upućuju da je došlo do određenih pozitivnih pomaka u poslovanju HRT-a, što je vidljivo kroz povećanje ostvarene dobiti i pokazatelje poslovanja, ali naglasak i dalje treba biti na smanjivanju udjela troškova rada u ukupnoj troškovnoj strukturi kako bi se što veći iznos usmjeravao u proizvodnju i objavljivanje programa.

HRT i dalje treba poduzimati aktivnosti i mjere u cilju smanjenja troškova stalno zaposlenih i vanjske suradnje te osigurati efikasno poslovanje, dodala je.

U 2017. sklopljen je novi petogodišnji ugovor Vlade i HRT-a, podsjetila je ministrica.

Tijekom 2017. Nadzorni odbor djelovao je kroz dva razdoblja – od 1. siječnja do 14. srpnja, te od 15. prosinca do kraja godine, pa veći dio godine nije radio.

Prihodi od koncesija u 2017. godini smanjeni

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Prihodi od naknada od koncesija u 2017. blago su smanjeni u odnosu na godinu ranije, za 97,5 milijuna kuna na ukupno 1,44 milijarde kuna, na što je najviše utjecalo smanjenje prihoda od naknada za telekomunikacije te eksploataciju plina u epikontinentalnom pojasu, rečeno je u četvrtak na sjednici Vlade na kojoj je usvojeno izvješće o provedenoj politici koncesija za 2017. godinu.

Ukupan iznos nepodmirenih obveza za koncesije krajem 2017. iznosio je 147,1 milijun kuna i smanjen je za 37,5 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije.

Prema davateljima koncesija, najveći iznos dugovanja sa zadnjim danom 2017. godine otpadao je na agencije, urede državne uprave, županije te općine i gradove, koje su ukupno potraživale 54,5 milijuna kuna. Slijedi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta s 38,4 milijuna kuna potraživanja, zatim Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je po osnovi koncesija potraživalo 23,7 milijuna kuna, kao i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike s neznatno manjim iznosom.

Prema vrsti koncesije, najveći iznos duga otpada na rudarstvo, 45,3 milijuna kuna te pomorsko dobro, 40,6 milijuna kuna.

Zagrebačka gruntovnica na tri godine seli u Sky Office

Vlada je takođerdala suglasnost Ministarstvu pravosuđa da na teret proračuna sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora u Sky Officeu na zapadu Zagreba za potrebe smještaja Zemljišnoknjižnog odjela zagrebačkog Općinskog građanskog suda, koji se izmješta iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) budući da će taj prostor biti središnje mjesto za provedbu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. godine.

Kako Ministarstvo državne imovine nije raspolagalo nekretninom u vlasništvu države koja bi svojim karakteristikama i površinom odgovarala potrebama Općinskog građanskog suda, Ministarstvo pravosuđa se nakon prikupljanja ponuda odlučilo za zakup poslovnog prostora u Ulici Roberta Frangeša Mihanovića, odnosno prostor Sky Officea.

Ukupna je zakupljena površina od 3357 četvornih metara (zajedno s parkirnim mjestima i skladišnim prostorom), i to na tri godine – od 1. ožujka ove do 28. veljače 2022. godine.

Mjesečna zakupnina iznosit će 425.396 kuna, uključujući troškove za režije, što je za tri godine zakupa ukupno 15,3 milijuna kuna.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ističe da je zakup privremen najavljujući da će država urediti potpuno novu “gruntovnicu”, najveću u Hrvatskoj, koja će biti na prostoru u vlasništvu države.

Projekt bi trebao biti gotov 2021. godine, a za izgradnju su osigurana sredstva temeljem kredita Svjetske banke, rekao je Bošnjaković.

Izvor: narod.hr/hina