U listopadu se obilježava obljetnica stravičnog zločina partizana u Španovici. Partizani su uništili, opljačkali i spalili selo, a vojnike i civile pobili. Što se točno događalo podsjetila je povjesničarka Vlatka Vukelić.
Vukelić na svom Facebooku podsjetila kako događaji u mjestima poput Zrina i Španovice ukazuju na dublju ideološku indoktrinaciju pripadnika partizana.
>24. veljače 1992. Španovica (Pakrac) – vraćeno ime selu kojem su partizanski krvoloci zatrli spomen
“Naime, tamo se dogodio zločin koji su počinili jugoslavenski partizani pod rukovodstvom III. operativne zone (III. OZ) Glavnog štaba Hrvatske. Isti se realizirao prilikom napada na Španovicu od 4. do 6. listopada 1942. godine. U napadu su sudjelovali Prvi i Drugi slavonski NOP odred i priključeni bataljuni iz Banovine i Moslavine. U napadu je sudjelovalo oko 2000 partizanskih vojnika. Napad je bio dio ciljane strategije pojačanog djelovanja partizana na području Slavonije radi stvaranja većih područja pod kontrolom partizana. U Španovici je ubijeno oko 100 vojnika i oko 200 Španovčana, među kojima je bilo i pripadnika Pripremne bojne. Na spomeniku žrtvama partizanskog zločina u Španovici popisane su 142 žrtve. Poginulo je i 12 partizana, a ranjeno je njih 44″, piše Vukelić.
Masovna ubojstva, pljačke, spaljivanje
Ističe da je silan napada nad Španovčanima uslijedio nakon što su partizani odustali od napada na Daruvar jer je tamo ojačala vojna sila NDH i njemačkih vojnika.
“Partizansko je vodstvo odlučilo iskoristiti već okupljenu vojnu snagu, distancirati se od vojno potentnog neprijatelja i napasti Španovicu. Također, radi geografske usječenosti Španovica je remetila ideju cjelovitog partizanskog osvojenog teritorija. Pored navedenoga, potreba partizana za opskrbom u hrani za nadolazeću zimu bila je konstantna, a što se vidi i iz posljedica napada na selo Španovicu koje je temeljito opljačkano. Eliminacija za partizane nepodobnog stanovništva predstavljalo je sustav koji se manifestirao kroz ubojstva civila, progon mještana i zabranu povratka u selo”, objašnjava Vukelić.
>9. rujna 1943. Zrin – partizani zauzeli mjesto i spalili ga do temelja
Po završetku napada partizani su počeli s masovnim ubojstvima zarobljenih vojnika i civila – starih, žena i djece. Spaljeno je gotovo cijelo selo, uključujući i crkvu. Selo je opljačkano te je prema partizanskim izvješćima iz sela odvezeno od 450 do 600 kola hrane, raznih predmeta i mnoštvo stoke.
“Posljedice partizanskog napada su prošireni i zaokruženi teritorij pod kontrolom partizana u Slavoniji, širenje partizanskog pokreta (osobito među srpskim stanovništvom) i lakša komunikacija slavonskih partizana. Nakon Drugog svjetskog rata imovina Španovčana je konfiscirana, selu je promijenjeno ime u Novo Selo, a u španovačke kuće je naseljeno komunistima lojalno stanovništvo, većinski srpske nacionalnosti“, navodi Vukelić.
U Domovinskom ratu vraćeno ime
Za ovaj zločin nitko nikada nije odgovarao.
“Vraćanjem izvornog imena selu u Domovinskom ratu i podizanjem spomenika 1999. godine nije izvršena potpuna zadovoljština preživjelima i njihovim potomcima, jer imovina vlasnicima zemljišta nikada nije vraćena.
Zločini na Zrinu i u Španovici jasan su pokazatelj sustava koji vlast nad nekim područjem manifestira primjenom sile i počinjenjem ratnih zločina. Dakle, nije riječ o sporadičnim osvetničkim pohodima, već sustavu koji je svoj zločinački karakter pokazao već tijekom Drugog svjetskog rata”, zaključila je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.