Hrvatska je na nedavnim izborima za Europski parlament imala uvjerljivo najnižu izlaznost od svih država članica – tek 21,34%. Radi se o mizernom postotku koji je u usporedbi s izborima 2019. pao za 8,5%. Razmjer nezainteresiranosti hrvatskih birača za EU izbore posebno je vidljiv imajući u vidu države članice s najvišim postocima izlaznosti. Predvode ih Belgija s 89,82% i Luksemburg s 82,29%. U njima je, važno je napomenuti, propisano obavezno glasovanje koje, očito, znatno motivira birače da ispune svoju građansku dužnost. Već se dugo u našem javnom prostoru, istina sporadično, javljaju ideje za uvođenjem obaveznog glasovanja. Nakon nedavnih poraznih brojki o izlaznosti na EU izbore takav je stav ponovio bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač.
>EU izbori u Njemačkoj: AfD druga stranka po snazi, ljevica potučena
Prijedlog Kovača
Bivši ministar vanjskih poslova HDZ-ov Miro Kovač gostovao je u N1 Studiju uživo gdje je komentirao rezultate izbora za Europski parlament.
Hrvatska je imala najnižu izlaznost na ovim europskim izborima, a Kovač kaže da ga je to šokiralo.
“Ovo je ipak za mene veliko razočaranje. Krajnje je vrijeme da razmislimo svi skupa u Hrvatskoj o tome treba li uvesti obvezno glasovanje. Imamo očito problem”, dodaje.
>Kovač: Krajnje je vrijeme da razmislimo o uvođenju obveznog glasovanja u Hrvatskoj
Obavezno glasovanje
Obvezno glasovanje naziva se i glasovanje po općoj građanskoj dužnosti. Njime se uvjetuje da registrirani birači sudjeluju na izborima. U praksi se glasač treba prijaviti na biračko mjesto, glasati ili predati prazan glasački listić ili navesti opravdani razlog neizlaska na glasanje (npr. invaliditet, bolest, visoka životna dob, putovanje, prirodna katastrofa, vjerski prigovori i sl.).
U malom broju zemalja postoji obvezno glasanje i u tim slučajevima postoji skup zakona kojim se obvezuju građani koji ispunjavaju zakonske uvjete na glasanje na izborima.
Najčešći je slučaj u zemljama s obveznim sustavom glasanja da se nameću kazne za one građane koji se ne odazovu na glasanje na izborima, navodi se u komentaru dr. sc. Dubravke Jurline Alibegović na stranicama Ekonomskog instituta Zagreb.
U svijetu samo 27 država ima obavezu glasovanja na izborima. Neke od njih su: Australija, Belgija, Egipat, Luksemburg…
Primjer Belgije
U Belgiji nekoliko dana prije izbora, svaki punoljetni građanin prima na svoju kućnu adresu poziv za izbore zajedno s glasačkim listićem. Ondje je građanska obaveza odazvati se na izbore i pojaviti se na biračkom mjestu.
Za one koji nemaju opciju kojoj žele dati glas postoji mogućnost predaje praznog glasačkog listića. Ako birač ne ispuni svoju građansku dužnost i pritom ne opravda svoj izostanak, može biti novčano kažnjen.
Za prvi neodlazak na izbore kazne su manje, ali se s ponovljenim izostancima iznos kazne povećava. Ako birač izostane s izbora četiri puta u razdoblju od posljednjih 15 godina, njegova se građanska prava privremeno ukidaju, briše se iz registra birača na 10 godina te gubi pravo kandidiranja ili obavljanja javnih funkcija.
Zanimljivo, u Belgiji je teško dobiti posao u javnom sektoru ako se ne sudjeluje na izborima. Zakonska obaveza glasovanja u Belgiji daje rezultate – prosječna izlaznost na izbore je oko 90%.
Primjer Luksemburga
U Luksemburgu je obveza glasovanja na izborima još uvijek na snazi. Građani koji ne izađu na izbore moraju opravdati svoj izostanak valjanim razlogom kako bi izbjegli sankcije, poput novčane kazne.
Međutim, kazne za kršenje ove obveze nisu se primjenjivale više od pedeset godina, pa birači ne trebaju brinuti o mogućoj kazni ako ne glasaju.
Glasanje je dobrovoljno za osobe starije od 75 godina i za one koji na dan izbora nisu u svojoj općini.