Zagrebačka, osječka i splitska podružnica HVIDRA-e podržale prosvjed; Đakić: ‘Nema raskola’

0
20
Foto: fah, snimka zaslona Fotomontaža: narod.hr

Obilježavanje tragične pogibije pukovnika Andrije Bartulića Tonija, bivšeg predsjednika splitske Hvidre i obilježavanje komemoracije za vukovarsku žrtvu, dio je tema o kojima Mladan Šiško, predsjednikom Udruge Hvidra Split govorio za Dalmacija danas.

Osim obilježavanja obljetnica, Hvidra Split se bavi skrbi i pomoći braniteljima, invalidima i njihovim obiteljima…

“Mi sa svim tim udrugama surađujemo. Prvenstveno smo oslonjeni na Grad Split i Splitsko-dalmatinsku županiju, što je i normalno, jer jedan određeni sredstava za naše programe i projekte financira upravo Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija, za što im se ja zahvaljujem i ovim putem. Znači, Hvidra Split nije ostala kao otok, pa samostalno radi neke stvari. Djelujemo i u Koordinacija borbenih postrojbi udruga Grada Splita, kao stradalnička udruga, uz Udruga udovica i uz Udrugu roditelja poginulih hrvatskih branitelja. Hvala Ivani Bravić Serdarević Za bilo kakvu pomoć iz ovih navedenih skupina, za bilo što, rado se odazivamo za bilo koji poziv. Znači, vrata Hvidre Split su otvorena svoj braniteljskoj populaciji u gradu, čak i šire od županije. Surađujemo odlično s Ministarstvom hrvatskih branitelja, posebno Odsjekom MHN koji od prije godine radi u Gradu Splitu, s voditeljicom Odsjeka, pravnicom Ivanom Bravić Serdarević, osobi koja je u svakom trenutku spremna izaći ususret bilo kome, bilo kojem članu Hvidre. Sve ljude koje smo poslali odavde, za bilo kakvi pravni savjet, ona je osoba koja reagira odmah i na vrijeme, i ja joj se od srca zahvaljujem.

Tko vam najviše dolazi od branitelja, s kakvim problemima?

Većinom dolaze naši članovi.

S kakvim konkretno problemima?

Pa, problemi su pod broj jedan zdravstveni, nažalost. U prosjeku dnevno, a to ljudi ne znaju, jedan branitelj u Hrvatskoj umre. To je tragedija! Ministarstvo branitelja je pokušalo, i pokušava, i hvala im na tome, maksimalno pomoći braniteljima, osnivanjem rehabilitacijskih centara i veteranskih bolnica. Imamo u Kninu, a imamo i u Lipiku, jedan odličan centar. Nastojimo ljude poslati gore da se… Mi smo jednostavno kao populacija malo zanemarili sami sebe, došli smo u neke godine kad više nismo mladi, i normalno, zdravlje nam je jako narušeno, iz dobro poznatih razloga. Vrijeme je da se konačno osvijestimo svi skupa, i da krenemo malo po tim ustanovama. Jer, osoblje je u Lipiku odlično, fenomenalno, jako prijatni ljudi, jako ugodni, i što je najvažnije, jako stručni ljudi. Mi smo odavde, kao Hvidra Split, sada poslali određeni broj ljudi u Lipik, i svatko onaj tko se vratio odozgo, vratio se prezadovoljan. Jer, velika je kada možete praktički na jednom mjestu napraviti više pregleda, ciljano, od čega bolujete. Pozivam ljude da nam se jave Moram istaknuti i KBC Split, gdje smo imali fenomenalnu suradnju s, nažalost, sada pokojnim ravnateljem dr. Ivom Jurićem, koji je nama stvarno izlazio ususret, po bilo kojem pitanju: Gdje bi mi nazvali, naši članovi bi bili primljeni. Samo, potreba je velika. Zato iz tih razloga, ja i ovim putem pozivam ljude da nam se jave, da ih uputimo. Neka nas shvate kao servis između zdravstvenih ustanova i korisnika. To nije nikakav problem. Procedura je vrlo jednostavna. Uputi se dopis u Zagreb, gore postoji komisija koja odobrava, mi pošaljemo podatke, ljudi iskoriste ono na što imaju pravo.

Postoje još problemi i sa stambenim zbrinjavanjem?

– Po ovim evidencijama Hvidre Split, koje su usuglašene i s Ministarstvom hrvatskih branitelja, na području Splita još uvijek ima 520 neriješenih pojedinaca. Ministarstvo se trudi, koliko može, da pomogne ljudima, da im iziđe susret. Evo, u zadnje vrijeme, ova zgrada što se radi na Žnjanu, neću čak reći da je zahvaljujući Hvidri, ne, ali zahvaljujući upornosti jedne grupe ljudi, ta zgrada se napravilo. I to ljudi trebaju znati. Dakle, upornošću jedne grupe ljudi, ta zgrada će biti završena, i tu će se dobiti 16 do 18 stanova. Novi stanovi na Korešnici Projekt Korešnica, koji bi po meni riješio, ako ne sve, a ono veliki dio tog stambenog zbrinjavanja invalida Domovinskog rata, s područja Grada Splita, daj Bože da zaživi. U kontaktu smo sa službama u Gradu, prvenstveno s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom. Zahvaljujem mu se, jer vidim da čovjek radi posao, i da ima najbolju namjeru, da to privede kraju. Ono što ja znam, Grad Split je darovao državi to zemljište. E, sad, onaj teži dio, nazovimo ga, ovaj papirnati dio, kad će biti i kako će biti, teško je pretpostaviti. Jer se radi o velikom broju stanova. Ali, kamo sreće da taj projekt zaživi, veliki dio bi se s područja Grada Splita riješio.

Članovi splitske Hvidre su uglavnom sredili stvari s mirovinama?

U većini slučajeva što se tiče rješavanja mirovina, invalidi Domovinskog rata u 95 posto slučajeva, su riješeni.

I Hvidra Split, kao i nacionalna Hvidra, uvijek se očitovala i o političkim pitanjima. No, dio javnosti danas smatra da Hvidra ne treba govoriti o politici?

Ja ne znam kako tko gleda na branitelje, ali jedno je neosporno – mi smo dio ovoga društva. Znači, nisam pobornik nekih pojava u društvu, kao “mi smo stvarali ovu državu, sad mi moramo odlučivati o svemu”. Ne razmišljam tako. Ali, smatram da moramo biti (ja bih napisao: odgovorni, prema politici). Svi mi osobno možemo biti simpatizeri lijevih, desnih, ovih, oni, nebitno. Budući da sam predsjednik Hvidre, pa govorim isključivo o Hvidri, mi, invalidi Domovinskog rata moramo biti prisutni u tom političkom životu. Jer, to je nešto što se tiče svih nas, osobno, naše djece, pa i budućnosti hrvatskog naroda. Tko može biti protiv ovakvog prosvjeda?

U tom kontekstu gledate i na prosvjed u Vukovaru?

Budući da se stvorila jedna prilično negativa atmosfera oko jednog vapaja, jednog krika koji je uputio gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, ne znam zašto smo došli u jednu takvu šizofrenu situaciju. Tko bi normalan u ovoj državi, ja bih ga volio upoznati, imao nešto protiv takve vrste prosvjeda s humanitarnim predznakom , u onoj mjeri koju je naznačio gradonačelnik Penava?

Da se državne institucije pokrenu u pronalasku nestalih i utvrđivanju odgovornosti za ratne zločine?

Dvadeset i sedam godina napravilo se malo i nimalo po pitanju pitanju pronalaska pokojnih naših suboraca, u ovom slučaju Vukovaraca, njihovih tijela. Vukovar je simbol hrvatskog stradanja, ali ništa manje ovaj se problem odnosi na sve nestale od 1991. do kraja rata 1995.,na prostoru cijele R. Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gdje su okončane ratne akcije za mir. Najveći broj nestali odnosi se na Vukovar i okolicu, zato . Najveći broj zločina na malom prostoru, također se dogodio u Vukovaru i okolici, a broj osuđenih zločinaca je sporadičan. Jer lako je nama iz ove pozicije govoriti. Svi mi koji živio u drugim dijelovima, naše mrtve smo pokopali, za obljetnice imamo gdje upaliti svijeću, imamo gdje položiti vijenac, a trebamo ući u glave tih ljudi gore koji 27 sedam godina još uvijek lutaju i traže. Velika je tragedija što smo, po meni, jedan jako plemeniti poziv, jedan hrvatski krik, pretvorili u nešto drugo.

Kome je to u interesu, ne znamo, niti me interesira, ali trebate znati da je Hvidra Split, koja pripada Koordinaciji borbenih postrojbi grada Splita i stradalničkih udruga izdala zajedničko priopćenje. Mi taj prosvjed podržavamo kao humanitarno pitanje, pitanje zaštite dostojanstva žrtve i njihovih bližnjih bez ikakvih političkih konotacija.

Tog dana kada je planiran prosvjed, HVIDRA Split tradicionalno obilježava godišnjicu smrti Andrije Bartulića Tonija, koju i ovaj put, kao i svaki put do sada, neodložno komemoriramo u punom sastavu predsjedništva Hvidre Split. Komemoracija se održava 12. i 13. listopada. Prvi dan komemoracije je u Splitu, a drugi dan u Kongori, rodnom mjestu pok. Andrije i mjestu njegovog posljednjeg počivališta…

Mi ćemo kao i svake godine do sada nazočiti u Vukovaru 18. studenog izražavajući pijetet svim poginulim i nestalim u borbi za obranu Vukovara, pa i Hrvatske. Tom prilikom ćemo, ako je to moguće, više nego ikada do sada biti u mislima s obiteljima nestalih i mislima prema nestalima. U ovom trenutku, glede navedene obveze nećemo biti u Vukovaru na prosvjedu, ali ga moralno i s najvećom odgovornošću prema tom humanitarnom pitanju podržavamo. Ono što uz ovu podršku možemo napraviti je da participiramo u financijskim troškovima prijevoza u Vukovar, kako za naše članove, tako i za sve ostale zainteresirane. Dapače, mi smo tu, bez obzira kako će nas možda netko shvatiti iz vrha civilne vlasti.

Čisto razmišljamo kao bi u ovom momentu svi trebali razmišljati – da se moramo odazvati na jedan na vapaj gradonačelnika grada koji je nama svima u srcu, i koji je nama svetinja. I u koji članovi Hvidre Split već godinama odlazi na obljetnice vukovarske žrtve. Tako će biti i ove godine, to ne trebamo posebno naglašavati, to će biti objavljeno na vrijeme, da ćemo ići na obljetnicu Vukovara, kao i prijašnjih godina. Jednostavno, ljudi moraju znati da smo svi mi bili u ratu. Netko manje, netko više, ali svi smo dali svoj doprinos, ali kada se spomene ime Vukovara, u nama proključa krv. Motivno smo vezani za to sveto ime.

Đakić: HVIDRA se nije podijelila zbog prosvjeda u Vukovaru

Predsjednik HVIDRA-e i saborski zastupnik HDZ-a Josip Đakić u petak je komentirao najave da će, unatoč službenom stavu udruge, tri najveće podružnice – zagrebačka, osječka i splitska – sudjelovati na prosvjednom skupu u Vukovaru, odbacivši teze da je došlo do podjele u njihovim redovima.

“Od 35 tisuća članova mislim da će biti riječ o manjini koja će biti neprepoznatljiva u toj svojoj inicijativi”, procjenjuje Đakić.

“Vidjet ćete da to nije nikakva podjela HVIDRA-e, kako pišu tiskovine. Mi imamo 130 pravnih osoba udruženih u zajednici županijskih zajednica HVIDRA-e. Nikome nismo zabranili odlazak, pojedinci su se organizirali i idu, iako je na Glavnom odboru HVIDRA-e donesena odluka da ne podržavamo taj skup, da ne želimo nikakvu politizaciju, da ne želimo remetiti ni ono što je Penava sazvao i zato smo otkazali naše igre tamo. Imamo statut po kojem radimo, postupamo i odgovorno vodimo organizaciju koja okuplja najveći broj invalida Republike Hrvatske”, kazao je Đakić.

Odbacio je tezu da su im najveće udruge otišle u Vukovar jer, rekao je, “dva autobusa nisu sve udruge”.

Đakić je kazao da ga nije iznenadila maksimirska podružnica. “Znamo da u našem sustavu udruženja postoje pojedinci i članovi koji su različitih političkih opcija, različitih razmišljanja, a demokratsko smo društvo i oni na to čak imaju i pravo,” rekao je.

“Međutim, mi imamo Statut u kojem se jasno govori kada i tko mora poštivati odluke glavnog tijela, a to je Glavni odbor, pa ćemo tako u konačnici reagirati. Nikome ne osporavamo mogućnost odlaska, nikome ne branimo, no, organizacija funkcionira na donošenju odluka većinom glasova”, poručio je.

Na konstataciju kako to znači da će uslijediti sankcije, uzvratio je: “Ne slijede nikomu sankcije, to nisam rekao. No, raspravljat ćemo dalje o svemu što se dogodilo i što će biti. S obzirom na plemenitu ideju o intenziviranju rada državnih tijela koju je Penava pokušao tražiti, u čemu je dijelom i uspio, a u tome je i već uspio, sadašnji način prosvjeda, na koji su dolazak najavile različite političke opcije, govori o gubljenju vremena, novaca i živaca”.

Smatra i da su oni koji dolaze na prosvjed iz HRAST-a, Mosta, U ime obitelji i ostalih, striktno protiv Andreja Plenkovića.

Na pitanje misli li da su njegove kolege izmanipulirani, kazao je da “vjerojatno postoji dio nezadovoljnih i kod njegovih kolega invalida koji su učlanjeni u te političke opcije, ili su zbog drugih nezadovoljstava ogorčeni”.

“Različite političke opcije su u našim redovima i to doprinosi različitim razmišljanjima. Vjerojatno imaju svoje aktere koji su im suflirali nešto”, rekao je, dodavši da su se podijelili i oko Istanbulske konvencije. Govoreći o motivima odlaska dijela članova HVIDRA-e na prosvjed, Đakić je rekao da kod svih njih “postoji opće nezadovoljstvo radom u progonu ratnih zločina, što je opće poznata stvar”.

Na poruke da je izgubio autoritet, kaže da nije, ali i da će o tome opet odlučiti većina na Glavnom odboru. Dodaje i da se ne može reći da je HVIDRA-a privjesak HDZ-a, jer u njoj postoje različite opcije i raspravljaju o bitnom temama.

Čelnici HVIDR-e demantiraju raskol u udruzi

Čelnici Udruge hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) RH demantirali su u petak tvrdnje o raskolu u udruzi uoči prosvjeda 13. listopada u Vukovaru, istaknuvši da HVIDR-a RH ima više od 36.000 članova, različitih političkih uvjerenja, s ustavnom slobodom političkog i društvenog izražavanja i djelovanja.

Predsjednik HVIDR-e RH Josip Đakić i predsjednik Glavnog odbora HVIDR-e RH Josip Periša u priopćenju naglašavaju da je HVIDR-a RH krovna udruga koja se sastoji od 130 članica sa statusom pravne osobnosti na nivou županija i gradova.

Udruga ima preko 36.000 članova, različitih političkih uvjerenja, s ustavnom slobodom političkog i društvenog izražavanja i djelovanja, a udruge imaju samostalnost u radu i demokratsko pravo odlučivanja u okviru svojih pravnih ovlasti i statuta, u skladu sa odlukama tijela i Statuta HVIDR-e RH, stoji u priopćenju.

HVIDR-a RH osuđuje “neviđenu medijsku hajku” koja se stvorila oko udruge nakon interne odluke Glavnog odbora i Predsjedništva HVIDR-a RH od 25. rujna o odgađanju ranije dogovorenog termina za održavanje tradicionalnog projekta 24. Svehrvatskog športskog natjecanja invalida Domovinskog rata od 12. do 14. listopada u Vukovaru.

Posebno žalosti, kaže se u priopćenju, činjenica da se plemenita ideja gradonačelnika Vukovara ipak pretvorila u “teško kompromitiran i ispolitiziran skup”, što su jasno izrekli čelnici nekih marginalnih političkih opcija koji će ga doći podržati radi svojih sebičnih političkih ciljeva.

“Nadamo se da im to organizatori neće dozvoliti, radi naših članica i članova koji će samostalno nazočiti prosvjedu u Vukovaru, a posebice iz pijeteta prema žrtvama zločina, njihovim obiteljima i herojskom gradu Vukovaru”, poručuje se u priopćenju koje su potpisali Đakić i Periša.

Izvor: narod.hr/Dalmacija danas/Hina