Bivša ministrica Gabrijela Žalac priznala je da je preko bivše državne tajnice Josipe Pleslić sređivala polaganje ispita za svog brata. Na zagrebačkom Županijskom sudu sporazumno je osuđena na godinu dana uvjetnog zatvora u koji neće ići ako u tri godine ne ponovi kazneno djelo.
Uz bivšu ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, sporazum s Uskokom sklopio je i bivši direktor HEP-Operator distribucijskog sustava Nikola Šulentić, koji je uvjetno osuđen na devet mjeseci zatvora s rokom kušnje od godinu dana te 10.000 eura sporedne novčane kazne.
>Visoki sud odbio žalbu Gabrijele Žalac, poruke su zakonit dokaz
Žalac 2019. ‘sređivala’ ispit za brata
Prema Uskokovoj optužnici, Žalac je 2019. preko bivše državne tajnice i nekadašnje kninske gradonačelnice Josipe Pleslić, ranije Rimac, sredila polaganje državnog ispita za svojeg brata Ivana Ivankovića kojeg tužiteljstvo nije zahvatilo optužnicom.
Ivanković je, prema pisanju medija, radio u Upravi Grada Zagreba na mjestu pomoćnika pročelnika za energiju i klimu. U srpnju 2022. je imenovan predstavnikom Grada Zagreba u vijeću članica Mreže za pravednu i niskougljičnu tranziciju.
Josipa Pleslić je pak 2019. preko Šulentića zaposlila svoju sestru Biserku Vujić u Elektri Šibenik, podružnici HEP-a koju je vodio sporazumno osuđeni bivši direktor. Tužiteljstvo je do saznanja o zapošljavanju došao preko poruka koje je Pleslić razmjenjivala sa Šulentićem.
Afera Vjetroelektrane
Uskok je u veljači 2022. protiv Pleslić i još 26 osoba podigao optužnicu u aferi Vjetroelektrane. Njome ih tereti za trgovanje utjecajem, poticanja na trgovanje utjecajem, zloporabe položaja i ovlasti, poticanja za zloporabu položaja i ovlasti, davanja i primanja mita te davanja mita za trgovanje utjecajem.
Optužnicom je, uz Pleslić i Žalac, bilo obuhvaćeno više državnih dužnosnika. Među njima je i bivši ravnatelj Carine Hrvoje Čović, bivši načelnik Policijske akademije Dubravko Novak te pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac. Oni su se u zamjenu za blaže kazne nagodili s tužiteljstvom.
Prvim dijelom optužnice Pleslić se na teret stavlja da je pogodovala poduzetnicima u izgradnji vjetroelektrana, 2019. i 2020. godine, koristeći položaj i autoritet državne tajnice u Ministarstvu uprave, kao i društveni utjecaj koji je stekla višegodišnjim obnašanjem dužnosti gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru.
Moguća nagodba i s europskim tužiteljstvom
Dijelom optužnice koji se odnosi na sređivanje zapošljavanja preko veze i polaganja državnih ispita bilo je, uz Pleslić, obuhvaćeno još šestero osoba koje su ta zapošljavanja i ispite sređivale te jedanaestero koji su tražili zapošljavanja i sređivanje ispita nekome njihovome.
Mediji su ranije izvijestili da Žalac pregovara o mogućoj nagodbi i s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu u aferi Softver. Nastavak procesa zakazan je za lipanj ove godine. Do tada bivša ministrica mora odlučiti između priznanja krivnje i prihvaćanja sporazumne osuđujuće presude ili nastaviti negirati krivnju do okončanja sudskog postupka.
Žalac je, zajedno s nekadašnjim ravnateljem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Tomislavom Petricom te dvojicom poduzetnika Mladenom Šimuncem i Markom Jukićem, optužena za preplaćivanje softvera za Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova kojem je Žalac bila na čelu.
Optužena za zlouporabu položaja i trgovanje utjecajem
Žalac je optužena za zlouporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem, Petric za zlouporabu položaja i ovlasti, dok su Šimunac i Jukić optuženi za poticanje, odnosno pomaganje u tim nedjelima.
Softver je plaćen 1,7 milijuna eura, no kasnijim vještačenjem utvrđeno je da je njegova vrijednost bila oko 360.000 eura.
Prema navodima europskog tužiteljstva, Jukić i Šimunac su nakon isplate odmah podigli novac, a ukupna šteta za proračun EU iznosi najmanje milijun eura. Hrvatski državni proračun, tvrde tužitelji, oštećen je za gotovo 300 tisuća eura, javlja HRT.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.