Zašto obrazovanje za kreativne industrije nije dio strategije RH?

Kreativne industrije u razvijenom su svijetu prepoznate kao ključni generatori prihoda i jedan od najvažnijih elemenata u osnaživanju gospodarstva što, međutim, nije slučaj i u Hrvatskoj, koja ih i dalje konzervativno promatra kao irelevantne i tek dodatan trošak za državu, upozorili su u srijedu u Zagrebu sudionici tribine “Zašto obrazovanje za kreativne industrije nije dio strategije RH?”.

Tribinu, organiziranu u sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija 2016., otvorilo je uvodno izlaganje moderatorice Ivane Rašić Bakarić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Istaknula je kako je prošle godine na poticaj Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija izrađeno mapiranje tih industrija. Otkrilo je iznenađujuće podatke koji pokazuju kako je riječ o daleko snažnijoj industriji nego se to čini ili uvriježeno percipira, kazala je.

“Ti su podaci pokazali da kreativna industrija godišnje nosi više od šest milijardi kuna bruto dodane vrijednosti, 15 milijardi kuna prihoda, 42 tisuće izravno zaposlenih, dok joj je udio u ukupnom BDP-u 2,3 posto”, kazala je Rašić Bakarić okupljenima u Dvorani F22 Akademije dramske umjetnosti u Frankopanskoj ulici.

Unatoč tome, kreativnih i kulturnih industrija nema niti u jednom razvojnom dokumentu RH niti su prepoznate kao strateški važne, upozorila je predsjednica klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović.

Istaknula je da je u kreativnom sektoru oko 40 posto samozaposlenih, i to uglavnom u obliku malog i srednjeg, odnosno, mikropoduzetništva. “To znači da nas hrvatski pravni okviri i sustav financiranja visokog obrazovanja, pa tako ni državni proračun, uglavnom ne prepoznaju”, napomenula je Nikolić Popović.

Najprilagodljiviji a zanemaren sektor

Dok s jedne strane čitavo gospodarstvo ima ogromnu dodanu vrijednost od toga sektora, sektor kao takav nije prepoznat pa je problem i u tome što je taj rad minoriziran, rekla je. S druge strane, upravo zbog svojeg mikro i malog poslovnog oblika, taj se sektor pokazao najprilagodljivijim na sve promjene uvjeta na tržištu: dok su čitava gospodarstva za vrijeme globalne krize bilježila pad, taj je sektor bilježio rast od oko 0,7 posto, kazala je.

Nadalje, gotovo 50 posto svih zaposlenih u sektoru je visoko ili više obrazovano, a uglavnom je riječ o mladim ljudima, koji su vrlo aktivni i poduzetni.

Svugdje u svijetu jako je važno prepoznati nova zanimanja koja u nas uopće nisu prepoznata, mi ne prepoznajemo nove djelatnosti vezane uz specifičnosti kulturnih i kreativnih industrija (umjetničko istraživanje, ispitna produkcija, činjenicu da tehnologije nisu pomoćni nego temeljni alati, važnost međunarodne umjetničke suradnje i razmjene i slično), upozorila je.

Posljedično, umjesto fokusiranja na osmišljavanje nacionalne strategije za razvoj kulturnih i kreativnih industrija, sustav visokog obrazovanja umjetničkog područja koje najvećim dijelom obrazuje buduće stručnjake u kreativnim područjima nije usklađeno s međunarodnim mjerilima, upozorili su sudionici tribine.

Kreativna industrija itekako osjeća negativne posljedice nepostojanja nacionalne strategije za razvoj kulturnih i kreativnih industrija čiji je sastavni dio strategija razvoja sustava obrazovanja, posebice visokog obrazovanja za kulturne i kreativne industrije, upozorila je prodekanica za poslovanje Akademije dramske umjetnosti (ADU) Tatjana Aćimović.

“Susrećemo se s neprepoznavanjem umjetničkog istraživanja, nemogućnošću uspostavljanja kvalitetne međunarodne suradnje”, pojasnila je Aćimović.

Mjesec podizanja svijesti

Dekan Akademije likovnih umjetnosti (ALU) Aleksandar Battista Ilić napomenuo je kako je Mjesec kreativnih i kulturnih industrija organiziran upravo s ciljem da se pokuša osigurati veću vidljivost i razumijevanje važnosti sektora kreativnih i kulturnih industrija za razvoj gospodarstva i društva u cjelini.

“U tom smo smislu stupili u kontakt s brojnim ministarstvima, ne samo s ministarstvom kulture. Cilj je da pokažemo da taj sektor nije trošak nego investicija, da on itekako doprinosi i vraća u proračun RH izravno ili neizravno; da postoji uži dio kulturnih i kreativnih industrija, ali i nešto što se zove kreativna ekonomija je bez kreativne industrije ne možete biti konkurentni na dinamičnom svjetskom tržištu”, pojasnio je Battista Ilić.

Nužno je također prenijeti, i institucijama i javnosti, da je svaki kreativni projekt istodobno i poduzetnički projekt koji je ravnopravan svakom drugom poduzetničkom projektu. “Ključni brend i proizvod Europe je kultura; ona je iza svakog proizvoda koji kupimo u bilo kojoj zemlji”, poručio je.

Jedna od ključnih poruka tribine je da poticanje kreativnosti treba krenuti od vrtićke dobi a, suprotno tome, u našem je društvu posljednjih dvadesetak godina došlo do smanjivanja kreativne nastave. Potrebna je promjena ukupne klime kako bi stvaranje postalo vrijednost u našem društvu, istaknuli su sudionici tribine.

Filmski producent Boris Dmitrović smatra da je osnovni problem nedostatak razumijevanja da je potrebno zajedno raditi na razvoju potencijala i resursa kojima raspolažemo, “kako bi se razvio sustav iz kojeg bi koristi imali svi, a ne samo neki”.

Sudionici su se složili kako je riječ o industriji koju karakterizira raspršenost brojnih malih sastavnica, pri čemu kreativci nisu u potpunosti ni sami svjesni svojih vrijednosti. Potrebno je, ističu, osnažiti poduzetničku vrijednost čitave industrije, koja mora postati “jedna osoba”, te utjecati na promjenu percepcija “toga tko mi jesmo i što mi radimo”.

“Ovo je zapravo osvještavanje u čemu sve kultura i kreativnost sudjeluju, čemu su sve preduvjet, kako se to treba razviti i što mi trebamo napraviti, odnosno, što neka nova strategija mora reći”, zaključio je Borna Baletić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Mjesec kreativnih i kulturnih industrija projekt je koji u razdoblju od 16. svibnja do 21. lipnja pod jednim identitetom objedinjuje mnogobrojna kulturna događanja u Zagrebu – izložbe, predstave, koncerte, ples, projekcije. Glavni su pokretači manifestacije Hrvatski klaster konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija, Hrvatska udruga poslodavaca, Turistička zajednica Grada Zagreba, Adria media Zagreb i Creative industries Styria, uz glavne partnere Predstavništvo Europske komisije u RH i Grad Zagreb.