Zlata Đurđević Togonalu: Niste mi rekli istinu, osjećam se kao na optuženičkoj klupi

Đurđević Togonal
Foto: Snimka zaslona

„Ćerat ćemo se!” to premijeru Plenkoviću poručuje predsjednik Milanović. Što će na kraju istjerati? Jesmo li na pragu dugotrajne pravosudne krize i blokade izbora čelne osobe najvišeg suda u zemlji? Kakvi su programi kandidata za čelnika Vrhovnog suda? Ta su se pitanja analizirala u Otvorenom na HRT-u u kojem se sučelilo troje od petero kandidata koji su se javili na javni poziv. Pri samom kraju došlo je do nesuglasice između Zlate Đurđević i Mislava Togonala, urednika i voditelja emisije.

> Lex Perković: Kako su Milanović i Josipović pokušali izbjeći izručenje udbaških ubojica

> Zlata Đurđević tvrdi da je kritizirala lex Perković, a Jandroković da ga je podržala

Gosti emisije bili su:
Zlata Đurđević – predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Milanovićeva favoritkinja za predsjednicu Vrhovnog suda
Lana Peto Kujundžić – sutkinja Visokog kaznenog suda
Šime Savić – odvjetnik

Smatram da je Vrhovni sud izgubio ovlast ujednačavanja sudske prakse u kaznenim predmetima i dekonstitucionaliziran je zbog osnivanja Visokog kaznenog suda, kazala je u emisiji “Otvoreno” Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, jedna od kandidatkinja za čelnicu Vrhovnog suda. Podsjetimo, hrvatski predsjednik Zoran Milanović više je puta ponovio da će njegova kandidatkinja biti profesorica Đurđević, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković u srijedu je upozorio da je sudjelovala u nezakonitoj proceduri koju je pokušao nametnuti predsjednik Republike i da ju to diskvalificira.

> Jandroković o Pupovcu, Berošu, Milanoviću: ‘Kada se klaun počne pristojno ponašati onda možemo razgovarati da zajedno položimo vijence’

Kazala je da se to jednim dijelom potvrđuje i u izvješću sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda u kojem se traže izmjene Zakona o kaznenom postupku i u kojem se, između ostalog, traži izvanredni pravni lijek za Vrhovni sud. Navela je da je dio njezinog programa reorganizacija sudstva u cilju jačanja Vrhovnog suda.

> Plenković: ‘Đurđević neće biti predsjednica Vrhovnog suda 100 posto’

– Mislim da Vrhovni sud treba biti sud koji treba jačati, a ne slabiti, kazala je.

– Moje je mišljenje da kada nastupi zastara ne možete izručivati našeg državljanina u drugu državu da se tamo vodi postupak, kazala je Đurđević.

Smatra da nije trebalo izručivati Perkovića i Mustača Njemačkoj te da se njeno stajalište isključivo tiče zastare.

– Sada za teška kaznena djela ne možemo izručivati svoje državljane, a za minorna kaznena djela možemo, kazala je.

– Za sve koji smo se javili na natječaj netko je rekao ne. Hrvatska politika je jako puno štete nanijela hrvatskom sudstvu. Radi se isključivo po kriterijima podobnosti. Još nismo naučili da sudstvo mora biti neovisno, kazala je Đurđević. Smatra da je vrlo nespretna izjava “da ju je Predsjednik RH provukao kroz blato”.

– Nisam željela da do kraja ovo ispadne smiješno. A smiješno je i možda žalosno kada imamo prijepore oko toga kako ćemo izabrati predsjednika Vrhovnog suda, jedan autoritet, jednu osobu koja bi trebala ustvari zračiti nečim da pokazuje građanima kako je pravo i pravda za sve građane ista, kazala je kandidatkinja za čelnicu Vrhovnog suda Lana Peto Kujundžić, sutkinja Vrhovnog kaznenog suda, kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda.

– To me ponukalo da se osjećam loše kao sudac, da se osjećam loše nakon 35 godina sudačkog staža, da ne mogu s nekom radošću gledati Vrhovni sud i očekivati da ti mudraci koji sjede na Vrhovnom sudu, jer ja sam uvijek zamišljala da na Vrhovnom sudu sjede mudraci koji znaju donositi odluke, ali ne o činjenicama, za razliku od profesorice ne mislim da to trebaju raditi i odlučivati da li će netko ostati u istražnom zatvoru ili neće ostati u istražnom zatvoru, i da li je to netko to napravio s lijevom ili desnom rukom, nego da odlučuju o pravu.

Odvjetnik Šime Savić, kandidat za čelnika Vrhovnog suda, ne smatra da ima korupcije u hrvatskom sudstvu i kaže da većina sudaca radi pošteno, savjesno i predano.

– Manji je dio sudaca koji su korumpirani i taj kukolj treba odstraniti iz sudstva. Ali mislim da je glavni problem koji muči građane stvarno pravo, vlasništvo, zemljišne knjige, obvezno pravo, ugovori, odštete, ovrhe jer su ti predmeti 80% na sudu. Glavni problem sudovanja je parnica, kazao je Savić.

– Predsjednik Vrhovnog suda organizira sud, može utjecati sa snagom argumenata i snagom autoriteta i može značajno utjecati na stanje u pravosuđu, kazao je Savić.

Profesor Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji se uključio u emisiju, smatra da treba spustiti loptu na zemlju i ne govoriti emocijama već isključivo argumentima.

– Kada raspravljamo o pravosuđu čini mi se kao da razmatramo dva odvojena sustava, ovisno o tome s koje strane dolazi razmatranje tog sustava. Dok u javnosti, ali i unutar samog pravosudnog sustava postoje kritički tonovi. Po tonovima koji dolaze iz pravosuđa često puta možemo zaključiti da je stanje gotovo pa idealno. Ono što nije, pripisuje se percepciji – eto, nekoliko je loših sudaca, ali to su iznimke. Ali problem je u percepciji koja je posljedica negativne medijske prezentacije, problem je u odvjetnicima koji odugovlače postupke, zakonodavcu koji donosi neprovedive ili teško provedive zakone. Rekao bih da nedostaje samokritike unutar samog sustava. Pravosuđe je danas iznimno zatvoren sustav koji odlučuje sam o sebi, kazao je Derenčinović.

Profesorica Đurđević kazala je kako nije rekla da politiku treba maknuti iz izbora predsjednika Vrhovnog suda. Kaže da je netočna informacija da se zalagala da se može izjednačavati sudska praksa, odnosno da se može jedinstveno primjenjivati pravo kroz izjednačavanje činjenica.

– Visoki kazneni sud je prije 15 godina ušao u Zakon o kaznenom postupku, čak je i za vrijeme SDP-a ostao u tom Zakonu, i onda se nešto profaniziralo, svatko je razmišljao o tome bi li, ne bi li, kako bi. Nakon 15 godina on se osnuje i svi imamo nekakva velika rezmišljanja o tome. Zanima me kakva smo mi zemlja da 15 godina imamo nešto u zakonskom tekstu i da nitko ništa nema protiv, a svi odjednom, nakon 15 godina kada se to ostvari, imaju nešto za reći o tome. Očekujem i nadam se da će se smanjivati broj sudaca Vrhovnog suda, da nema potrebe da ih toliki veliki broj stoji na čelu jedne male zemlje. Naš Vrhovni sud bi otprilike trebao biti – sedmorica mudraca koji bi donosili određena mišljenja, ne bih rekla odluke, kazala je Peto Kujundžić.

Očekivala je da će se više sudaca prijaviti za predsjednika Vrhovnog suda i da je trebalo pokazati sudačku solidarnost.

Malo ju je uvrijedila izjava prof. Derenčinovića da su suci ti koji su trebali pronaći korumpirane u svojim redovima.

– Sudac sam 35 godina, radim vrlo teške predmete. Kada ste u svojoj sudnici, ne poznajete kolegu koji je nasuprot vratiju, ako doista radite svoj posao, kazala je Peto Kujundžić.

Derenčinović je uzvratio da to nije rekao i ponovio kako smatra da je većina sudaca poštena, ali da misli da nisu poduzete sve radnje unutar pravosuđa i da se pravosuđe distancira od takvih slučajeva.

– Predsjedsjednik Vrhovnog suda mora biti imenovan na dužnost suca toga suda. Nije isključiva ovlast predsjednika da odlučuje sam, kako hoće, kazao je.

Odvjetnik Savić, koji se drugi put kandidira, kazao je da se djelomično slaže s prof. Derenčinovićem.

– Predsjednici sudova nisu poduzimali odgovarajuće mjere u micanju sudaca koji nisu dobri, kazao je Savić i naveo primjer iz Splita kada su petorica sudaca “feštali” za vrijeme epidemiloških mjera, a istovremeno u Sinju suci kažnjavaju čovjeka koji za vrijeme samoizolacije odlazi orati njivu.

– To je jako žalosno i šteti ugledu pravosuđa. Predsjednici sudova moraju poduzimati mjere i sankcionirati i odstranjivati loše suce, kazao je Savić.

Zlata Đurđević vjeruje da je hrvatska politika sazrela i da će izabrati onog kandidata za kojeg misli da je najizvrsniji, da ima integritet i etičnost.

Lana Peto Kujundžić je ponovila: Kada ne bi bio žalostan, možda bi bio i smiješan ovakav način izbora predsjednika Vrhovnog suda. Dodala je da kao dugododišnji sudac svojem sudstvu želi otvorenost, da građanima bude dostupna svaka javna sjednica, svaka rasprava. Tražila bi od Ministarstva pravosuđa da napravi takve sudnice da građani u bilo koje vrijeme, kada god požele, vide kako se donose odluke. Smatra da je jedna od važnih stvari cjeloživotno učenje. Za kraj je rekla da je najvažnije birati prave ljude na prava mjesta.

Savić smatra da je država nemarna prema pravosuđu. Naveo je primjer zgrada suda u Sesvetama i Dugom selu koje propadaju. Država u tom dijelu treba doprinijeti, kazao je.

– Kod imenovanja sudaca, moramo imenovati najbolje, a ne tko koga ima. Takvi ljudi štete pravosuđu. Rukovoditelji u pravosuđu, osobito predsjednici sudova moraju poduzeti mjere i ukloniti iz pravosuđa one koji su kukolj u pravosuđu, jer većina sudaca obavlja svoj posao časno, kazao je Savić.

– Zadnja poluga demokratskog legitimiteta sudstva je predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda. Prema čl. 1, stavku 2 Ustava RH, sva vlast proizlazi iz naroda, znači da narod ima pravo utjecati, posredno ili neposredno, na svu vlast. Prema čl. 4, stavku 2 Ustava postoji dioba vlasti koje moraju surađivati i međusobno se kontrolirati. Sudska vlast se toliko odvojila i nema mogućnost demokratske kontrole, osim kroz predsjednika Vrhovnog suda. To je zadnje što je ostalo hrvatskom narodu da utječe na sudbenu vlast. Sve drugo je ukinuto. To je potpuno suprotno onome kako je to u zapadnoj Europi ili Americi. U demokratskim državama suce bira politika, kod nas politika ima negativan prizvuk, ali to je zapravo demokracija, kazala je Đurđević.

Đurđević optužila Togonala

Na kraju emisije Zlata Đurđević obrušila se na voditelja Mislava Togonala.

– U ovoj vašoj emisiji se osjećam kao na optuženičkoj klupi, tako ste vi napravili emisiju. Izričito sam vas pitala tko će sve biti u ovoj emisiji pa niste rekli istinu. Vi kao novinar bi trebali voditi računa o svojoj novinarskoj etici i govoriti istinu i voditi emisije nepristrano i u skladu s novinarskom etikom. Niste mi rekli istinu. Vaša prva zapovijed kao novinaru je da govorite istinu ljudima koje pozivate – kazala je Đurđević kada ju je Togonal upitao za završnu misao.

– Ja novinare izuzetno cijenim, oni su napravili najveći doprinos Hrvatskoj i vladavini prava. Vi ste mi zasmetali – zaključno je dodala.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.