Povodom Međunarodnog dana starijih osoba (1. listopada), pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter posebno upozorava na specifičan problem s kojim se stariji susreću – zloporabu ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
Hrvatska treba zaštiti starije od zlouporaba ovih ugovora kroz sljedeće korake – tako da uspostavi registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, uvede obavezno savjetovanje prije sklapanja takvih ugovora i sudske postupke za njihov raskid odredi žurnima.
Starije osobe sklapaju ovaj ugovor kada više ne mogu sami o sebi skrbiti ili znaju da to neće moći činiti još dugo, zbog čega svoje povjerenje poklanjaju drugoj osobi – davatelju uzdržavanja. Ako dođe do zlouporaba ovih ugovora, stariji mogu izgubiti njegu i skrb koji su im potrebni, ali i krov nad glavom.
> Nemojte žuriti mijenjati kune u eure – platit ćete proviziju
Naime, iako ovi ugovori mnogim starijima donose mir i dostojanstvo u trenucima kad su zbog narušenog zdravlja izrazito ranjivi i nemoćni, još uvijek postoji značajan prostor za zlouporabe. Nažalost, one se i događaju, a mogu dovesti do ekonomskog nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja, što predstavlja kršenje ljudskih prava starijih osoba.
U slučaju kad davatelj uzdržavanja ne izvršava svoje obveze, ugovor se može raskinuti. No, u praksi ovi sudski postupci traju dugo, što ima osobito otegotan učinak s obzirom na životnu dob primatelja uzdržavanja, koji ponekad umiru ne dočekavši raskid ugovora, bez adekvatne njege i skrbi.
Zato je kroz Zakon o obveznim odnosima potrebno uvesti obavezu prethodnog savjetovanja i primatelja i davatelja uzdržavanja, o učincima i dosezima takvih ugovora, i osnovati Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Također je kroz Zakon o parničnom postupku potrebno kao žurne urediti postupke za njihov raskid, kao što je sada riječ s postupcima iz radnih odnosa.
> Koja je razlika između doživotnoga i dosmrtnoga uzdržavanja?
Fokus javnosti na ovaj problem pučka pravobraniteljica stavit će i javnom raspravom koju organizira 13. listopada, okupljanjem svih koji mogu pridonijeti podizanju svijesti i jačanju mehanizama zaštite, prenosi ombudsman.hr.
Ova tema i preporuke za pozitivne promjene istaknuti su i u izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. Hrvatskom saboru. Do sada je dolazilo do manjih, ali ipak dobrodošlih izmjena, a primjer je podrška koja je novim Zakonom o socijalnoj skrbi u veljači ove godine osigurana starijima koji pokrenu raskid ovih ugovora (pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, smještaj i pomoć u kući). No, potrebni su dodatni iskoraci kako bi se prevenirale zlouporabe ovih ugovora i zaštitili najranjiviji među starijima.
Podsjetimo, prema popisu stanovništva iz 2021., više od petine stanovnika Hrvatske osobe su starije životne dobi. Suočene su s nizom izazova u ostvarivanju svojih prava: upravo su stariji od 65 koji žive u samačkim kućanstvima, posebice starije žene, najizloženiji riziku od siromaštva, nedostatni su kapaciteti u dugotrajnoj skrbi za starije osobe, a problem o kojem se nedovoljno govori je i nasilje nad starijima.
Dodatne informacije:
- nažalost, čak 63% starijih koji su se odlučili na sklapanje ovih ugovora, nije se prije potpisivanja kod nikoga raspitalo o svojim pravima – pokazalo je istraživanje koje smo proveli 2019.
- više o problemima ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju pronađite u poglavlju „Prava starijih osoba“ u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.
- značajna razlika između ove dvije vrste ugovora je što kod doživotnog uzdržavanja davatelj uzdržavanja imovinu može prepisati na sebe tek nakon smrti starije osobe, dok kod dosmrtnog uzdržavanja to može učiniti odmah nakon potpisivanja ugovora
- na međunarodnoj razini zagovaramo donošenje Konvencije o pravima starijih u okviru UN-a, čime bi stariji kao društvena skupina bili vidljiviji u međunarodnom sustavu zaštite ljudskih prava, dok bi države dobile obavezu izvještavanja o napretku koje su po pitanju zaštite prava osoba starije dobi postigle