Zvonimir Troskot iz građanske inicijative Narod odlučuje, koja je pokrenula akciju za prikupljanje potpisa radi pokretanja referenduma o izmjeni izbornog zakona dao je intervju za bitno.net.
Donosimo jedan dio intervjua.
U kojoj mjeri je javnost, po vašem mišljenju, senzibilizirana za problematiku nužnosti promjene izbornog sustava?
Pa, mogu krenuti od sebe. Ja sam se senzibilizirao upravo kroz poteze prošlih i aktualne Vlade. Veliki dio saborskih zastupnika umjesto da predstavljaju vrijednosti i interese onih koji ih na izborima imenuju svojim predstavnicima – birača, građana – zastupaju interese šefa svoje stranke ili svoje osobne interese. Pa, zar itko može opravdati činjenicu da u Slavonskom Brodu, gradu u kojem je tijekom Domovinskog rata ubijeno najviše djece – već devet godina ljudi udišu zrak koji je najzagađeniji u Europi? Ima li neko logično objašnjenje za taj nemar, nezainteresiranost, nesposobnost? Djeca od devet godina koja žive u Slavonskom Brodu – nikad nisu udahnula svjež, nezagađen zrak. Ili – ratifikacija Istanbulske konvencije. Ona je pokazala da je jedan veliki dio građana Hrvatske ostao bez svojih predstavnika u Saboru. Da su oni zastupnici koje su oni birali da bi njih predstavljali – na glasovanju o ratifikaciji – zastupali vrijednosti i stavove birača koji za njih uopće nisu glasovali. To je suprotno temeljnim načelima demokratskog društva u kojem svi imaju pravo na svoje političke predstavnike.
Ali, koliko su birači svjesni te povezanosti izbornog sustava sa stanjem političke scene kakvo danas imamo?
Iz Hrvatske se iseljavaju deseci tisuća mladih ljudi s obiteljima. Većina njih na pitanje zašto odlaze kažu da ne vide ovdje perspektivu, budućnost za sebe i svoju djecu. Odlaze ljudi koji imaju posao, ali se nemaju snage stalno boriti protiv društvene nepravde, zapošljavanja po stranačkoj vezi, klijentelizma. To nisu samo pitanja koja imaju veze sa svjetonazorom – to govori da način upravljanja Hrvatskom nije dobar. Kad neka tvrtka ima sve uvjete da bude jako uspješna, a ona je toliko neuspješna da radnici iz nje odlaze – prvo se provjeri kakva je uprava, tko su ljudi na čelu, jesu li sposobni, jesu li pošteni… Tako je i s Hrvatskom. Sve veći broj građana uviđa da se političare i zastupnike bira negativnom selekcijom, da je, da tako kažem, metoda odabira i zapošljavanja – loša. Zato treba mijenjati način biranja zastupnika, a onda i Vlade, ministara i dužnosnika.
Osim zahtjeva za preferencijskim glasovanjem, vaša inicijativa predložit će i promjene koje se tiču elektronskog dopisnog glasovanja i zakonske regulacije ovlasti zastupnika nacionalnih manjina. Možete li malo obrazložiti vaše zahtjeve glede sva tri pitanja? Referendumsko pitanje Građanske inicijative „Narod odlučuje“ koje uključuje tri preferencijska glasa bez praga osigurava biračima izravan utjecaj na to tko će ih zastupati u Saboru. Drugim riječima, ulazak svih kandidata u Sabor bio bi određen isključivo brojem preferencijskih glasova birača, a ne mjestom na koje je određenog kandidata postavio šef stranke. Prema službenim podacima Državnog izbornog povjerenstva, na prošlim prijevremenim parlamentarnim izborima održanih 2016. godine glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković osvojio je samo 808 preferencijalnih glasova, a tadašnji glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan samo 163 preferencijalna glasa. Referendumom koji priprema Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ glavni tajnici najvećih stranaka u Republici Hrvatskoj danas ne bi sjedili u Saboru i bio bi onemogućen izborni i politički apsurd da kandidat koji je osvojio samo 808 preferencijalnih glasova danas vrši funkciju predsjednika Hrvatskog sabora. Na ovim primjerima je najbolje vidljivo zašto se po pitanju preferencijskog glasovanja bez praga vladajuće stranke toliko protive referendumu koji je pokrenula naša Građanska inicijativa „Narod odlučuje“.
Isto tako, tri preferencijska glasa bez praga spriječit će ulazak u Sabor stranaka bez potpore građana na zajedničkim listama s „velikim“ strankama – na temelju predizbornih koalicijskih dogovora šefa stranaka. Primjerice ako HDZ ili SDP žele u Sabor uvesti HNS, stranku koju podupire oko 1,5% birača, neće više moći jamčiti svom „partneru“ da će njegov kandidat ući u Sabor, jer ulazak u Sabor određuje broj preferencijskih glasova.
A pripadnici nacionalnih manjina?
Što se tiče pripadnika nacionalnih manjina, oni uz opće imaju i posebno biračko pravo koje im osigurava osam zajamčenih mjesta u Hrvatskom saboru. Prema službenim podacima Državnog izbornog povjerenstva, predstavnici nacionalnih manjina ulaze s vrlo malim brojem glasova u Sabor. S druge strane, predstavnici nacionalnih manjina igraju ključnu ulogu u važnim pitanjima kao što su formiranje hrvatske Vlade i proračun Republike Hrvatske. Sve to otvara vrata političkoj trgovini i korupciji. U tom kontekstu, vjerujem da se bivši predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Josipović upravo na to referirao kada je određenim predstavnicima nacionalnih manjina poručio da su od svoje politike napravili „etnobiznis“. Referendumom koji priprema Građanska inicijativa „Narod odlučuje“, pripadnicima nacionalnih manjina bila bi ostavljena mogućnost izbora po općem ili posebnom biračkom pravu, međutim ne bi bili u mogućnosti odlučivati o sastavljanju Vlade niti o državnom proračunu. Jer, i nemaju izborni legitimitet za to. Zastupnik koji u Sabor ulazi s četiri, pet ili 20 puta manje glasova jer je kao pripadnik manjine stavljen u privilegiran položaj – nema izborni legitimitet odlučivati o pitanju koje se tiče svih hrvatskih građana – kao što je to tko će upravljati Hrvatskom sljedeće četiri godine ili tko će biti dobar ministar obrazovanja. Većina država u EU uopće u parlamentu nema zastupnike manjina koji ulaze na privilegirani način, kao u Hrvatskoj. Kao primjere bih volio izdvojiti Austriju, Estoniju, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Poljsku i Slovačku. Podatke o udjelu manjina službeno je objavio ECMI (European Centre for Minority Issues), kaže Zvonimir Troskot za bitno.net.
Referendumom bi se uvelo i dopisno i elektroničko glasovanje za sve hrvatske državljane?
Da, tako Bosna i Hercegovina koju nam je premijer Andrej Plenković stalno davao kao primjer države koja je ratificirala Istanbulsku konvenciju – ima već godinama dopisno glasovanje. Vrlo je ograničena mogućnost ostvarivanja prava glasa za građane Republike Hrvatske koji žive izvan Hrvatske. Na izborima za EU parlament, od oko 800.000 hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske, glasalo je njih samo 6000. Razlog tome je što je mogućnost glasovanja bilo moguće ostvariti samo u prostorima konzularnih i diplomatskih predstavništva koji se nalaze i po stotinama kilometara daleko. Glasovanje dopisnim i elektroničkim putem omogućilo bi svim hrvatskim državljanima, a posebno onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga, ili jer nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Time bismo omogućili da svi birači ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava Republike Hrvatske.
Intervju u cijelosti možete pročitati na portalu bitno.net.
